Ukleta slikarica – Remek-djela iz ostavštine Marte Ehrlich

Marta Ehrlich (1910-1980), slikarica, keramičarka i dizajnerica tekstila; ljepotica, bogata nasljednica i zvijezda društvenog života prijeratnog Zagreba. Poslije rata – povučena, predana umjetnica. Njen opus nikad nije objedinjen, dovoljno upoznat, valoriziran. Prvi će ga put jedinstveno pokazati i autoricu pokušati do kraja vrednovati velika retrospektivna izložba koja se 20. prosinca otvara u Modernoj galeriji. “Važno da je se rehabilitira, jer je iza sebe ostavila velik opus, a umjetnosti je bila i cjeloživotno posvećena.

Vrijeme je da se to izuzetno kompleksno i kvalitetno djelo inkorporira u hrvatsku povijest umjetnosti”, kaže Smiljka Domac Ceraj, muzejska savjetnica u Modernoj galeriji, autorica izložbe. Postav se najvećim dijelom temelji na donaciji iz nećaka Marte Ehrlich, Nikole Gavelle, iz 1990. godine; on je Modernoj galeriji daraovao 227 njenih slika. Dvije donacije keramike i tekstila namijenio je za MUO, a  Židovska općina posjeduje donaciju tekstila Valerije Singer; iz njih su sada eksponati posuđeni za izložbu. Nikola Gavella naslijedio je Martinu ostavštinu; njen suprug, slikar Kamilo Tompa, imao je pravo doživotnog uživanja, pa je nastavio živjeti u zajedničkom stanu, i slikati u zajedničkom ateljeu, a kad je on umro, deset godina nakon Marte, Nikola Gavella shvatio je kako je najbolje da se slike spreme i sačuvaju i za druge ljubitelje, u Modernoj galeriji.

Masline, 1936.

“I sam čin predaje bio mi je užitak, jer su se njene slike ponovo gledale, dolazili su Smiljka Domac Ceraj, Đurđa Petravić, Igor Zidić iz Moderne galerije. Činilo mi se da bi bila strašna stvar da to bude razjedinjeno, rasprodano, a to se događa… Jednom sam kod jednog uramljivača slika vidio Martin portret koji je slikala Nevenka Đorđević, njena prijateljica. Netko je donio na uramljivanje, a s obzirom da znam da je Nevenka umrla u dosta lošem stanju, a u prostoru u kojem je živjela neke su se čudne stvari događale i njeni radovi nestajali, poručio sam da bih portret rado otkupio. Ali, nitko mi se nikad nije ni javio… Nisam htio da se nešto takvo dogodi s Martinim stvarima”, kaže Gavella kojeg je i Kamilo Tompa oporukom postavio za skrbnika ostavštine, pa je i njegove radove dao u Modernu galeriju.

Pariz, oko 1938.

Marta Ehrlich, mlada, lijepa, talentirana i imućna, bila je, kako kaže Gavella, u prijeratnom Zagrebu neka vrst “stara”. Rodila se u bogatoj obitelji građevinskih poduzetnika Ehrlich, a odrasla u vili na Tuškancu koju je u ladanjskom stilu izgradio arhitekt Hugo Ehrlich, njen stric. Susjedi su joj također bili važni i bogati ljudi, između ostalih je i slikarica Nasta Rojc živjela na Rokovu perivoju. Portretirala je Martu, kao i mnogi drugi: Vladimir Becić, Cata Dujšin, Fedor Vaić, Drago Ivanišević, Kosta Angeli Radovani, Josip Crnobori… U svojoj je generaciji Marta puno značila.

Žena s pijetlom, 1952.

Bila je treće dijete u obitelji građevinskog poduzetnika Ernsta Ehrlicha; majka, Ema Laura, bila je učiteljica. Marta se školovala u Zagrebu, zatim u djevojačkim institutima u Villarsu, u Švicarskoj, i u Grenobleu, gdje je svladala francuski i engleski. Kad se vratila u Zagreb, počela je privatno studirati kod Becića…