Iako navršava osmo desetljeće života, doajen i modernizator poezije na čakavici, bard čakavsko-štokavske recentne poezije Nikola Kraljić još neumorno stvara. Dokazuje to i Kraljićeva nova zbirka poezije naslovljena VEGA
Predstavljanje knjige održat će se u subotu, 14. kolovoza 2010. u 21.00 sat na otvorenoj pozornici Vele stene u Omišlju na otoku Krku održat će se prvo predstavljanje nove zbirke pjesama barda čakavsko-štokavske recentne poezije Nikole Kraljića, naslovljene "Vega" i objavljene u Nakladi LUKOM iz Zagreba i Centra za kulturu općine Omišalj. Objavljivanje knjige pomogli su Općina Omišalj i Grad Rijeka.
Knjigu će predstaviti književni kritičari i teoretičari prof. emeritus Katica Ivanišević i Velid Đekić te urednica knjige Mirjana Šigir, dok će stihove iz nove zbirke kazivati autor.
Knjiga sadrži 87 novih Kraljićevih pjesama, složenih u tri ciklusa, "Lug", "Vega" i "Prolaznik", kratki esej o Kraljićevu pjesništvu iz pera prof. dr. Milorada Stojevića, opsežna bio-bibliografija o autoru i rječnik u pjesmama korištenih čakavskih riječi, pojmova i fraza namijenjen čitaocima izvan čakavskog govornog područja.
"Posebna je vrijednost poezije Nikole Kraljića u čakavskom jeziku kojim piše, a zbirke pjesama ocijenjene su mu kao ponajbolja hrvatska ostvarenja u posljednja četiri desetljeća. Značenje je njegove poezije u afirmaciji čakavštine (i poezije pisane njome) i njezinu uvažavanju na općem hrvatskom planu, a ne samo u širem zavičaju. Njegova je dakle osnovna odlika što je počeo i uspio čakavštinu promišljati kao jezik dostatan i dostojan da se njime izraze najsloženije poetske misli i iskazi," ističe Milorad Stojević i dodaje:
"Osim toga, Kraljić je pjesnik čakavskoga i štokavskoga izričaja, koji se ne ustručava postaviti pitanja filozofske prirode poput onih o poimanju vremena i prostora. Kraljić modernistički ispituje mogućnosti iskaza, pa na tragu tzv. vizualne poezije stihove oblikuje grafički, ili ih razdjeljuje na slogove i glasove, dobivajući bogatije književne učinke.
U vezi s tim vrlo je dragocjen utjecaj njegove poezije na naraštaje koji se javljaju poslije njega. Iako taj utjecaj valja podrobnije istražiti, kritika je zamijetila kako bi bez Kraljića poetski čakavski modernitet ne samo izgledao drugačije, nego je pitanje bi li ga uopće bilo na takav širok kreativan i plodan način. To više što se taj utjecaj ne postiže promidžbom osobe pjesnikove budući da je Kraljić samozatajan, nego je taj utjecaj posljedica izazova koju njegova poezija nudi u inovacijama, u "rješenjima" integracije sa suvremenim pjesništvom na standardnom hrvatskom jeziku te, naposljetku, u otvaranju vrata u nove pjesničke putove novim generacijama čakavskih pjesnika, ali i pjesnika na ostalim hrvatskim jezicima."
121 stranica, meki uvez s klapnama
Cijena : 120,00 kn
ISBN 978-953-6337-81-1
Nikola Kraljić rođen je 1930. godine u Omišlju, na Krku. Osnovnu školu završio je u Omišlju, a gimnaziju u Krku i Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i psihologiju.
Počeo je pisati još u gimnaziji, a objavljivati tek 1964. godine, najprije u časopisima. Piše na književnoj štokavici i na čakavici, kojoj je dao velik jezični doprinos.
Već prva zbirka pjesama, Vrime, (Biblioteka Dometi, Rijeka, 1972.) predstavlja ga kao zrelog pjesnika, s profiliranom vlastitom poetikom. Do danas Kraljić je objavio ukupno 36 knjiga poezije i poetske proze, izbora iz pjesničkog opusa, neke i u prijevodu na talijanski, engleski i njemački jezik, te Sabrane pjesme.
Zastupljen je u više antologija. Bavi se i prevođenjem s engleskog i talijanskog, mahom poezije, ali i tekstova s područja kulture, umjetnosti, psihologije i filozofije te kritikom i recenzijama. Redovito objavljuje u književnim časopisima, a neke je i uređivao (Riječka revija, Književna Rijeka). Uredio i za tisak pripremio više knjiga drugih autora, uglavnom poezije.
Član je Društva hrvatskih književnika, ogranak Rijeka, čiji je suosnivač i višegodišnji predsjednik, zatim Društva hrvatskih filozofa te Društva hrvatskih psihologa (dobitnik Nagrade Ramiro Bujas za dostignuća na polju psihologije, kojoj je posveti svoj profesionalni radni vijek).
Za svoj doprinos hrvatskom recentnom pjesništvu primio je niz nagrada i priznanja: regionalna Nagrada Drago Gervais (pet puta), Godišnja nagrada Grada Rijeke (1995., za izuzetan doprinos hrvatskojknjiževnosti), Godišnja nagrada Općine Omišalj (2006. za knjigu poetske proze Moj prijatelj Oton – sjećanja), Nagrada Kaliope književnih stvaralaca otoka Krka (2007.), državna Književna nagrada Drago Gervais (2007., za zbirku Usamljeni veslač i ukupan doprinos hrvatskoj poeziji na čakavici).
Živi, radi i djeluje u Rijeci i rodnom Omišlju.
