U Gradskoj knjižnici Zadar predstavljena knjiga Davora Andrijaševića

S predstavljanja

S predstavljanja

Što je novo u Dallasu?

U Gradskoj knjižnici Zadar 19. lipnja 2013. godine predstavljena je knjiga Davora Andrijaševića Što je novo u Dallasu? Riječ je o knjizi koja obrađuje jedan od najpotresnijih događaja prošlog stoljeća – atentat na J. F. Kennedyja 22. studenoga 1963. godine. Ovo je, inače, prva knjiga poslije 1967. koja se sustavno bavi ovom tematikom, a koja je napisana u Hrvatskoj. I prva knjiga tiskana u 50-toj obljetnici mučkog ubojstva američkog predsjednika u Dallasu.

Knjiga je rezultat 30-godišnjeg autorovog istraživanja uvezanog uz slučaj ubojstva američkog predsjednika Johna Kennedya. Knjiga ne daje odgovor na pitanje tko je ubio Kennedya ali će čitatelja navesti na razmišljanje. Andrijašević i sam kriminalist po struci još od djetinjstva fasciniran je ovim atentatom.

Izdavač ove obimne publicističke knjige tiskane na tri stotine stranica je Naklada Bošković iz Splita, dok se kao njezin promotor potpisuje Hrvatski časnički zbor grada Splita. Uz autora Davora Andrijaševića i nakladnika Zorana Boškovića, uvodno slovo na predstavljanju dao je Zoran Buzdovančić.

jkf korice

 

Predgovor

PRVO DJELO O ATENTATU U DALASU NAKON 1967. NAPISANO NA HRVATSKOM JEZIKU

Kennedyjevo umorstvo simbol je jednog vremena i znak u njemu. Ono je odredilo povijesna zbivanja u posljednjih pedeset godina, i ostavilo ožiljke na licu čitave jedne generacije. Preko tisuću knjižnih naslova, stotine dokumentarnih i nekoliko igranih filmova o ubojstvu Kennedyja samo su potvrda u prilog tome – što zbog misterioznih okolnosti ubojstva, a što zbog njegovog povijesnog značenja.

Davor Andrijašević, autor

Bratislava je danima patila pod snijegom. Bio je početak veljače 2013, i prognoze su nagovještavale da snježni dani nastavljaju dalje. Unatoč nanosima snijega, Martinusova knjižara u Opchodnoj ulici bila je prepuna ljudi- kafeterija uz široki ulični izlog pokazala se kao pun pogodak. Samo nešto dalje, blizu Prezidentskog palaca, odmah do Tatra Centra, stajala je još jedna velika trgovina knjigama – Panta Rhei. Ne tako napučena kao Martinus, bogata naslovima ali bez kafića, ipak je imala svoju publiku. Negdje na katu, na odjelu Umjetnost, zapeo mi je za oko jedan poseban naslov: Dennis Hopper Photographs 1961- 67. Bilo je to prilično luksuzno izdanje, pregled fotografija koje je mladi glumac sam snimio šezdesetih godina prošlog stoljeća. Otvorivši ju, nisam se iznenadio – jedna mala sličica, koja, naravno, nije bila Hopperova, stajala je tamo poput razglednice svog vremena: Jack Ruby ubija Leeja Oswalda.

Gotovo da ne postoji povijesni pregled ili enciklopedija XX. stoljeća koja na svojoj naslovnici ili unutrašnjosti ne prikazuje lik predsjednika Kennedyja, pokoju fotografiju njegovog iskrcavanja u Dallasu 22.11.1963., scenu s pogreba ili Oswaldovo ubojstvo. Atentat u teksaškom gradu nije samo jedan od najkrupnijih političkih događaja s kraja tisućljeća i najistraživaniji zločin od kad je ljudi; Kennedyjevo umorstvo simbol je jednog vremena i znak u njemu. Ono je odredilo povijesna zbivanja u posljednjih pedeset godina, i ostavilo ožiljke na licu čitave jedne generacije.

Preko tisuću knjižnih naslova, stotine dokumentarnih i nekoliko igranih filmova samo su potvrda u prilog tome – što zbog misterioznih okolnosti ubojstva, a što zbog njegovog povijesnog značenja. Ponekad je teško povjerovati da ovaj zločin, kao kriminalno djelo, ni do danas nije riješen – ali tako je. Deseci i stotine nerazjašnjenih detalja, bizarnih pojedinosti, misterioznih smrti ključnih svjedoka, njihovih ponekad nevjerojatnih iskaza; nekoliko istraga i gomila privatnih istražitelja ili sumnjivih tipova s obavještajnih rubova jednog društva; atmosfera hladnog rata i prijetnja nuklearnog sukoba – sve to čini okolnosti događaja koji i danas, pedeset godina poslije, golica maštu i zaokuplja pažnju svijeta.

Sredinom šezdesetih se činilo da se Warrenovom izvještaju nema što prigovoriti. Ali ni on, ni kasnije istrage, odbori i paneli nisu dali zadovoljavajuće odgovore. Tih godina su mnogi dokazi nepovratno uništeni, a HSCA je krajem sedamdesetih svojim zaključcima samo unijela dodatnu zbrku; tek je ARRB stvari prilično posložio na njihova prirodna mjesta. Rasprave su se prenijele na područja znanosti a ključna saznanja kao da čekaju 2017. ili 2039. Uvodna misao ove knjige napisana je i na koricama rasprave Sherry Fiester Enemy of the Truth: Forensics and the Kennedy Assassination s kraja 2012., knjige koja ultimativnim znanstvenim metodama pokušava odgonetnuti forenzičke tajne ovog zagonetnog slučaja. Simptomatično je, međutim, da ni ona, kao ni, primjerice Dale Myersova kompjuterska animacija, ili kapitalno Bugliosijevo djelo enciklopedijskih razmjera Reclaiming History neće dati definitivne odgovore. U tom možda i jest jedna od najvažnijih odrednica slučaja umorstva Johna Kennedyja: beskrajan niz momenata koji nemaju svojeg potpunog objašnjenja.

Zanimljivo je da povjesničari, skupina koja bi mogla i trebala biti lučonoša novih saznanja o stvarnim povijesnim okolnostima atentata na Johna F. Kennedyja već desetljećima nije u prvim istražiteljskim redovima. Skepsa jednog od najvećih mislilaca XX. stoljeća Bertranda Russella prema službenoj istrazi i zaključcima Warrenove komisije i njegova oštra kritika Izvještaja rijetka je iznimka. Glavna uloga je prepuštena forenzičarima, balističarima, liječnicima, žurnalistima. Rex Bradford je to lijepo ilustrirao napisavši jednom: „Razumljiv je strah povjesničara – kontroverze bi mogle ugroziti njihov profesionalni prestiž, a šetnja po uskom rubu ozemlja saznanja mogla bi biti znanstveno riskantna. Baklja istine predana je u ruke novinarima – najvećim amaterima među profesionalcima.”

Ova knjiga možda nema duboku povijesnu dimenziju, niti ovaj rukopis nudi širok historiografski zamah koji će ex cathedra objasniti općedruštvene, političke ili međunarodne aspekte ubojstva Johna F. Kennedyja. Pred čitateljem se nalazi kratak pregled općih mjesta i ključnih momenata misterije koja traje – od neposrednih okolnosti umorstva, preko uloge njenih najvažnijih protagonista, sve do rezultata, pravaca i rukavaca brojnih istraga. Prvo djelo o atentatu u Dallasu nakon 1967. napisano na hrvatskom jeziku, ujedno je i skroman doprinos autora obilježavanju pedesetogodišnjice događaja koji je potresao svijet.

 

OPIS DJELA I KRATAK SADRŽAJ
Davor Andrijašević: Što je novo u Dallasu?, Naklada Bošković, Split, 2013.
Siniša Gabrić, publicist

Knjiga Što je novo u Dallasu? Davora Andrijaševića prije svega je povijesni prikaz atentata na predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja od 22.11.1963 godine, i sumaran pregled svih bitnih okolnosti tog događaja, koji i danas pobuđuje pažnju i jedan je od najznačajnijih političkih dogadjaja 20. stoljeća.

Autor nam predočuje materijal (opsega 300 stranica) na neočekivani način. U prvom dijelu knjige daje nam prikaz događaja viđen očima službene politike, i predstavlja rezultate i bitne naglaske službeno pokrenutih istraga. Istraga Warrenove Komisije, sumaran prikaz, pucnjevi iz TSBD, ubojica Oswald, iskazi, uhićenje, Oswald – život i (ne)djelo, Jack Ruby, zaključci Komisije – Istraga Churchove Komisije – Istraga i optužnice Jima Garrisona – Istraga HSCA.

U drugom dijelu kritički preispituje rezultate tih istraga, pogotovo onih činjenica koje su i do danas ostale nerazjašnjene, i predmet su istraga i današnjih modernih istražitelja. Ovdje se više ne radi o detektivima, policajcima ili neumornim tragačima za tajnama, već o znanstvenicima – fizičarima, balističarima, forenzičarima i traseolozima.

Autor postavlja niz pitanja o kritičnim mjestima izvještaja Warrenove Komisije, odnosno pitanjima na koje odgovora nema, zadržavajući se prije svega na mjestu događaja, odnosno poprištu atentata.

U trećem, posljednjem poglavlju donosi činjenice, bazirane na najnovijim istraživanjima istaknutih istražitelja, čime se, na današnjoj razini tehničko-tehnoloških dostignuća u istraživanju zločina, došlo do iznenađujućih saznanja, koja bi mogla poljuljati dosadašnje službene zaključke. Ugledni američki istraživači i znanstvenici, koji se i pedeset godina poslije bave otkrivanjem okolnosti atentata, s kojima je autor u kontaktu, ponudit će nam i neke svoje odgovore na mnoga pitanja, koja bacaju tešku sjenu nad ovaj nikad do kraja razjašnjeni zločin.

Svemogući metak CE 399. Što su stvarno vidjeli liječnici. Rane Umbrella man / Dark Complected Man. Tri skitnice. Zapruderov film: ultimativna istina ili vješto skrojena laž.
Previše mračnih ljudi na jednom mjestu.

I na samom kraju, knjiga donosi indeks osoba, svojevrsni „tko je tko u ubojstvu JFK”.

Generalno govoreći, ovo je prva knjiga na ovu temu u Hrvatskoj koja je napisana nakon pauze od četrdeset godina. Intrigantna pristupom i sadržajem, namijenjena je prije svega ljubiteljima povijesti i povijesnih događaja, ali i svim onima koje zanimaju povijesne tajne i kriminalistička problematika.

 

Izvod iz recenzije
DOISTA, ŠTO JE NOVO U DALLASU
Mladen Vušković, mr. iuris

O nekim su događajima novije političke povijesti svijeta, poglavito zapadne hemisfere, napisane brojne knjige, a snimljeno je i nemalo filmova i TV serija. Neke da ih opravdaju, neke druge da ih zataškaju, a najmanje ih je pisano da bi se otkrila istina. No, ubojstvo američkog predsjednika Kennedyja u Dallasu izmiče tim uobičajenim definicijama. John Fitzgerald Kennedy je jedini katolik te prvi irski Amerikanac koji je postao predsjednik SAD. Pucnjevi u Dallasu već pola stoljeća intrigiraju, i gotovo je nemoguće napraviti popis knjiga i filmova na tu temu. Ipak, jedna je činjenica krajnje zanimljiva. Bez obzira na pristup, zajedničko im je kako su im autori odreda Amerikanci. Izuzetno je teško naći autore koji nisu Amerikanci, a koji su se tim atentatom ozbiljno pozabavili. Vjerojatno odgovor leži u tržišnom pristupu cijeloj priči, ali… Davor Andrijašević, čija životna priča otkriva mnoštvo interesa čiji je zajednički nazivnik sumnja u autoritet kroz propitivanje svakidašnjice, idealna je osoba za pisca knjige koja je pred nama. Analitičan u pristupu, neopterećen u ocjeni dokaza, i nadasve hrabar u zaključcima, donio je novo svjetlo i približio se konačnom odgovoru. I ponudio svoju istinu, koja je možda pomalo nevjerojatna na prvo čitanje, ali ju je veoma teško obarati, a još teže oboriti joj unutarnju logiku. Naravno, s njegovim se stavovima neki neće složiti, ali logika dokaza je neumoljiva, i, ako ništa drugo, isključuje mnoštvo stranputica koje vladaju istragama ovog slučaja. Stoga Andrijašević istovremeno dodaje i oduzima, ukida romantične teorije zavjera, ali i gradi vlastite staze temeljene jedino na dokazima, pa čak i nedostatku dokaza. Zanimljiv pristup, živ jezik, poigravanje autoritetima. No, najveća vrijednost ove knjige ne leži u njenim književnim dometima. Kada bivši policijski zapovjednik piše knjigu, u njoj ne očekujte da ćete krivca saznati tek kada ga proglasi porota ili sudsko vijeće, otkriju Harry Callaghan ili Mike Hammer. Posao je gotov kad se sklopi zatvoreni krug indicija, i prepusti čitateljima/javnosti da sami prosude. No, nemojte ovu knjigu čitati od kraja, tek da doznate tko je zlikovac. Njena je vrijednost upravo u procesu otkrivanja prešućenih i prešućivanih izjava, dokaza, skupljanju sitnih dijelova mnogo većeg mozaika. Sinteza Andrijaševićevog rada stoga je neumoljiva: isključuje nebitno, rastjeruje mnoge magle, ali gasi i poneku auru. Uostalom, zamislite da je slučaj u Dallasu odmah razriješen… Koliko bi se novca manje zaradilo prodajom novina, raznih publikacija, knjiga i filmova. Američke legende, od Jamesa Deana do Michaela Jacksona, virtualno žive i nakon smrti, i nerijetko, svojom smrću omogućavaju život mnogima. Prava žrtva svega toga je naravno – istina. Stoga, pola stoljeća nakon 22.11.1963. godine, i ne preostaje drugo do pitanje: Što je novo u Dallasu?

 

ZAGONETNI I MISTIČNI DATUM AMERIČKE I SVJETSKE POVIJESTI
Zoran Bošković, nakladnik

Dan 22. studenoga 1963. kada je u atentatu ubijen predsjednik SAD-a John Kennedy ostaje upisan kao zagonetni i mistični datum američke i svjetske povijesti. Pedeset godina, ovim nikad razjašnjenim ubojstvom bavili su se doslovno svi. Od luđaka do sveučilišnih profesora, umjetnika, bivših policajaca, agenata, redatelja i pisaca.

Zločin kojim je naprasno ugašen život 46 godišnjeg Kennedyja odredio je povijesna zbivanja posljednih desetljeća i postao zasigurno najistraživaniji žločin u povijesti. Čin koji je uzdrmao cijeli svijet ostavlja brojna otvorena pitanja koja su tada postavljena a nažalost ni do dana današnjega nemaju suvisli odgovor. John Kennedy kao iskreni zagovornik građanske ravnopravnosti za crnce bio je u tom pogledu nositelj najrevolucionarnijeg čina od vremena Abrahama Linkolna. Ubojstvom Kennedyja umro je čovjek čija bi politička mudrost i snažan utjecaj na ljude, da se bore za ideale slobode i demokracije, možda mogla svladati protuslovlja u američkom društvu, koja su nakon atentata izbila svom žestinom u vidu oštrih sukoba oko vijetnamske politike i eskalacije nasilja u javnom životu.

Gotovo svi su suglasni da počinitelj zločina nije usamljeni maloumnik. Brojni dokazi su nepovratno uništeni. Svjedoka je svakim danom sve manje. Priznanje više ne može biti iznuđeno argumentom snage. Prestala je s radom institucija odgojne palice, popularnog pendreka i sve se prebacilo na višu razinu na područje znanosti.

Dosje o atentatu u Dallasu, smješten je u Američkom nacionalnom arhivu, i danas sadrži šest milijuna stranica službenih dokumenata. Odlična je to podloga na kojoj su se mogli graditi književna djela publicistike i beletristike. U vezi s atentatom u Dallasu ili likom Johna Kennedyja u posljednjih pedeset godina objavljeno je preko tisuću knjižnih naslova ponajprije dokumentarističkog pristupa, ali i beletristike. Prva knjiga na hrvatskom jeziku izišla je krajem 1964, i zvala se Anatomija jednog atentata. Ona je ustvari Warrenov izvještaj. Odmah je uslijedila Drama u Dallasu, koju su napisala trojica autora: Zvonimir Kristl, Sead Saračević, i znameniti Ive Mihovilović Spectator. Treća, i posljednja do danas, bila je Mihovilovićeva Tko je ubio Kennedyja?, objavljena 1967.

Ova knjiga nije prijevod nekog američkog izdanja. Autor je Davor Andrijašević, a ovo je prvo djelo o atentatu u Dallasu nakon 1967. godine napisano na hrvatskom jeziku te je ujedno i skromni doprinos autora obilježavanju pedesete godišnjice događaja koji je potresao svijet.

Moram naglasiti da pod pritiskom svih spoznaja o životima članova ove goleme obitelji svaki pisac je u opasnosti upadanja u emotivnu zamku. To se Andrijaševiću nije dogodilo. On zna kako pristupiti temi. Andrijašević mirno prolazi kroz slučaj, suvereno vlada materijom iznosi činjenice i obrađuje ih usustavljenim metodama moderne foreznike, fizike, balistike i kriminalistike. Autor ne docira, kroz ovu knjigu ne soli pamet niti završava sladunjavom konstatacijom. Ne navodi nas ciljano do urote, ali ostavlja otvorene mogućnosti.
Knjiga čitatelja ne ostavlja ravnodušnim potiče ga na razmišljanje i gotovo da nas neprimjetno uvlači u slučaj koji želimo sami rješiti. Novo preslagivanje činjenica navodi nas na moguće zaključke, a to je svrha i smisao svake napisane knjige. Autor nije iznenađen ni zbunjen brojnim iznesenim teorijama zavjere. Punih dvadeset godina ovaj slučaj je u fokusu njegova zanimanja. Knjiga je mogla biti objavljena i prošle godine ali u ovoj pedesetoj obljetnici očekivalo se je otvaranje većeg dio arhiva. Znači i novih spoznaja koje je tražio naš autor. Međutim predviđenih 50-tak tisuća dokumenata vezanih uz ubojstvo odgođeno je odlukom Obamine administracije. Ti dokumneti obuhvaćaju spise o KGB, kubanskim pa čak i CIA vezama Lee Oswalda. Na prvom javnom forumu posvećenom deklasifikaciji dokumenata pomoćnik glavnog arhiviste Michael Kurtz izjavio je da će preostali dokumenti biti obrađeni do konca 2013. Međutim glavni arhivar Jim Lesar je izjavio da dokumenti o Kennedyju nisu dio trenutnih napora u deklasifikaciji. Zanimljivo je da je čelnica Nacionalnog deklasifikacijskog centra gđa. Sheryl Shenberger, bivša zaposlenica CIA. Obamina administracija je postavljanje bivšeg špijuna na to mjesto neslužbeno opravdala time da želi prisiliti CIA na suradnju u deklasifikaciji dokumenata. Zanimljivo je i da je administracija Billa Clintona bila uslužnija i ubrzala je objavljivanje tajnih dokumenata o ubojstvu Kennedya.

Godina konačnog razotkrivanja svih dokumenata je 2039.

Tada će arhiv biti otvoren i dostupan. Hoćemo li dobiti ključna saznanja i otkriti djelić nepoznanica, hoćemo li biti pametniji i hoće li se konačno otkriti nalogodavac to ćemo saznati u drugom dopunjenom izdanju. Dobro ste čuli. Drugo Andrijaševićevo dopunjeno izdanje slijedi 2039. godine.