Što vam tijelo pokušava reći?

Dug dan u visokim potpeticama ili neudobnim cipelama može opteretiti listove. To može uzrokovati grčeve i otežano hodanje. Drugi mogući krivac je neravnoteža elektrolita u tijelu, što je najčešće posljedica dehidracije.

Usredotočite se na udobne cipele, pravilnu hidrataciju i prehranu bogatu elektrolitima poput magnezija, kalcija i kalija (banane, orasi). Kako biste ublažili bolove, sjednite na pod s ispruženim nogama i rukama. Dotaknite nožne prste kako biste mišićima listova osigurali kvalitetno istezanje.

Ako se grčevi pojavljuju svaki tjedan i ako ometaju vaš san, vrijeme je za posjet liječniku. Neki lijekovi mogu utjecati na ravnotežu elektrolita. To uzrokuje nastanak grčeva koji mogu postati kronični, stoga vrijedi porazgovarati s liječnikom.

Štucanje se događa kada se dijafragma (mišić koji odvaja prsa od abdomena) stegne u obliku čestih kontrakcija. Dijafragmom upravljaju živci vagusa. Stručnjaci vjeruju da iritacijom vagusa dolazi do štucanja, a vagus možete iritirati obilnim obrokom, nervozom ili uzbuđenjem.

Iako ne postoji medicinski lijek, možda ćete štucanje moći zaustaviti zadržavanjem daha, ispiranjem grla ili stiskanjem dijafragme skupljajući koljena do prsa.

Ako štucanje traje duže od 48 sati u pitanju može biti ozbiljniji problem, kao što je poremećaj središnjeg živčanog sustava.

Točan razlog trzanja kapka je još uvijek misterija, ali stručnjaci vjeruju da uzroci mogu biti stres, umor i kofein. Svima se ponekad događa da kapak trza i u pravilu to nije opasno po zdravlje.

Pijte manje kave, više spavajte i naučite se opuštati. Osim što ćete zaustaviti trzanje kapka, održat ćete psihičko i fizičko zdravlje.

Ako se ostali mišići lica počnu trzati u pitanju može biti nedostatak kalcija ili neurološko stanje kao što je Parkinsonova bolest.

Prilikom istezanja zgloba može doći do oslobađanja male količine zraka, zbog čega se javlja pucketanje. Ako se to dešava s vašom čeljusti, moguće je da škrgućete zubima tijekom spavanja i ukrućujete mišiće i zglobove čeljusti. Ova pojava se naziva temporomandibularni poremećaj (TMP).

Povremeno pucketanje čeljusti ne predstavlja problem. Ako se to često događa, možda biste trebali uložiti u pomagalo koje štiti zube i usta od noćnog škrgutanja zubima koje može biti posljedica stresa ili genetike.

Ako je pucketanje čeljusti popraćeno otežanim pokretanjem čeljusti ili bolovima, posjetite liječnika. Liječnik će vam vjerojatno preporučiti kognitivno bihevioralnu terapiju ili terapiju opuštanja mišića.

Kada sjedite ili ležite, krv u većoj mjeri prelazi u donje ekstremitete. Ako je mozak određeno vrijeme imao manji dotok krvi, normalna je pojava da se javi ošamućenost tijekom ustajanja. Nizak krvni tlak također može uzrokovati ošamućenost.

Obratite pažnju na pravilan unos vode i svaki put se ustanite polako, naročito u toplijem okruženju. Ako osjećate blagu vrtoglavicu, sjednite dok ne prođe. Ako je vrtoglavica intenzivnija, legnite i pdignite noge iznad razine srca.

Kada posjetiti liječnika

Ako se ošamućenost javlja svaki put kada se ustanete ili više puta dnevno, javite se liječniku. Određeni lijekovi mogu uzrokovati blagu dehidraciju pa obavijestite liječnika o svim lijekovima koje uzimate.