Joan Miró, Série noire et rouge, 1938.
Ivana Ćosić, Referentica za odnose s medijima, ComPRess Zagreb, Kontaktni uredi Grada Beča
ivana.cosic@compresspr.hr
Bečka Albertina je ove zime potpuno u znaku nadrealizma. Paralelno s velikom retrospektivnom izložbom posvećenom slavnom Reneu Magritteu, u Albertini se od jučer može pogledati i zbirka Kaplan koja objedinjuje zadivljujuće grafičke radove nadrealista kao što su Max Ernst, Joan Miró, Salvador Dalí te još 20 drugih predstavnika ovog umjetničkog smjera
Gotovo besprijekorna zbirka nadrealističkih grafika američkog poslovnog čovjeka i novinara Gilberta Kaplana nudi jedinstvenu priliku za uvid u razmišljanje i metode ovog centralnog pokreta 20. stoljeća.
Bezbrižno nepoštivanje tradicionalnih obrazaca u kombinaciji s visokim stupnjem intelekta te misaone i emocionalne dubine je ono revolucionarno što obilježava nadrealističku ideju. Ono što se danas smatra temeljem fantastične estetike je u burnim vremenima nadrealizma izazivalo žučne polemike i velike skandale.
Mnogobrojne aluzije koje se pojavljuju u nadrealističnim slikovnim svjetovima, fascinirajući citati, literarni izvori i tekstualne konotacije potvrđuju kompleksne stavove protagonista ovog smjera.
Grafika u nadrealizmu zauzima marginalno područje. Grafički radovi – zu iznimku kasnih radova Salvadora Dalíja – nisu stvarani u velikim količinama i u usporedbi s nadrealističnim slikarstvom omogućuju tihi, poetični pristup ovom smjeru.
Marcel Duchamp, L.H.O.O.Q., 1964.
Akademija-Art.hr
01.12.2011.
