Sulejman Veličanstveni – Ljubavna bajka, a ne učiteljica povijesti

Dramska hit-serija “Sulejman Veličanstveni”, koja svakog tjedna u Turskoj prikuje dvadeset milijuna gledatelja, stigla je i na domaće male ekrane

 
Već nakon blok epizode prikazane u ponedjeljak na RTL-u, gledatelje su fascinirali ručno izrađeni kostimi, šarena i raskošna scenografija, pa i neobičan početak ljubavne priče između sultana i robinje Hurem. Najveći mamac za seriju, i prije početka prikazivanja, bio je Halit Ergenç koji je žene diljem svijeta osvojio kao Onur iz hit-serije “1001 noć”.
Ipak, povjesničari su odmah reagirali da povijesni TV spektakl, kako se prezentira u šezdesetak zemalja u kojima se prikazuje, nije povijesno precizan. Počevši od glavnog glumca H. Ergença koji je, smatraju, sa 41 godinom prestar da bi glumio 26-godišnjeg Sulejmana I. Turski povjesničar dr. Yusuf Halaçoğlu smatra da se nakon prve dvije epizode stječe dojam da je sultan život proveo – u haremu.

Zaljubljen u robinju

– Osmansko Carstvo trajalo je 600 godina, a Sulejman I. Kanuni jedan je od najvažnijih sultana u njegovoj povijesti. Ne poričem da se interesirao za robinje. No, harem iz serije nije osmanski harem. Ovako svadljivoj i inatljivoj Hurem ne bi dali ni da prođe kroz ulazna vrata – kaže dr. Halaçoğlu i priznaje da je Hurem, druga žena Sulejmana I. koja mu je rodila petero djece, bila utjecajna.
– Sultan je bio zaljubljen u nju, napisao joj je mnogo pisama, povijest bilježi neka koji počinju riječima “Da ti budem rob na pragu”. Do Hurem, na prijestolje su se penjala djeca koju su rađale Turkinje, ta je tradicija tada prekinuta – dodaje.
Autorica serije Meral Okay, koja je u travnju usred snimanja druge sezone preminula, branila se od kritika riječima da nije željela povijesnu seriju. Inspiraciju za “Sulejmana Veličanstvenog” pronašla je u spomenutim pismima, a potom pročitala desetak tisuća povijesnih dokumenata iz tog razdoblja.
– Odlučila sam stvoriti ljubavnu priču, a ne podsjećanje na povijesne činjenice – kazala je.
– Budući da je ovaj projekt očito rezultat nečije mašte, nisu trebali koristiti imena bitnih ljudi iz važnog razdoblja turske povijesti. Ili, ako su htjeli opisati život sultanije Hurem, trebali su je drukčije nazvati. Nedopustivo je koristiti povijesna imena i iznositi gluposti. Ljudi danas više ne čitaju pa su pretakanje povijesnih događaju u film dobrodošla. Ali bez iskrivljavanja ili modificiranja radi dramatike – kategoričan je dr. Yusuf Halaçoğlu.
Trivijalizacija borbi
Usprkos svim (ne)namjernim apsurdima i propustima koji se kroz seriju provlače, reakcije povjesničara nisu još uspjele prekinuti emitiranje ni u jednoj zemlji. Trivijaliziranje pojedinih bitaka i neprecizno predstavljanje povijesti nije utjecalo na gledanost. Ako pristanete gledati fiktivnu ljubavnu priču s ponekim prikazom borbe, tek načelno inspiriranu stvarnim ljudima, serija će vas rasteretiti od svakodnevnih problema. No, ne očekujte televizijsku učiteljicu povijesti.

Foto: RTL
Izvor: Vecernji.hr

Akademija-Art