Stjepan Kulfa: Moja šetnja Zagrebom

 

 

Organizator: Društvo distrofičara Zagreb i Savez društava distrofičara Hrvatske

Pogledajte galeriju fotografija!

 

 

U Galeriji Kupola Gradske knjižnice, Starčevićev trg, u Zagrebu, u ponedjeljak 21. svibnja, s početkom u 19 sati, otvara se prva samostalna izložba fotografija Stjepana Kulfe, člana Društva distrofičara Zagreb, pod nazivom: Moja šetnja Zagrebom , koja je posvećena obilježavanju 21. svibnja – Nacionalnog dana osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti. 

Organizator izložbe je Društvo distrofičara Zagreb i Savez društava distrofičara Hrvatske, koji se pored brige o zdravlju svojih članova, neizmjerno skrbe za stvaranje uvjeta za zadovoljavanje njihovih osobnih, kulturnih i kreativnih ambicija i potreba.

Zbog toga, usprkos invaliditetu mnogi od njih su sretni, jer u društvu ostvaruju svoje ciljeve i stvaralačke ambicije. Jedan od sretnih i zadovoljnih članova društva je i gospodin Stjepan Kulfa koji, rekli bismo, u potpunosti koristi svoje stvaralačke potencijale i kroz razne oblike stvaralaštva ostvaruje svoje ambicije.

Tu prije svega mislimo na rezbarenje u drvetu u čemu je istinski majstor i umjetnik. Ali tu su i neke druge kreativne djelatnosti, a u posljednje vrijeme fotografiranje i fotografija, o čemu sam Kulfa kaže: "Koliko mi je priroda uzela, toliko mi je i dala. Ja sam poput mačke. Sudbina me udara, ali se uvijek dočekam na noge!"

Stjepan Kulfa rođen je 1961. godine u Donjem Jesenju nedaleko Krapine. Veoma rano, još kao dijete obolio je od distrofije. Iako je završio srednju ekonomsku školu, nije zbog invaliditeta mogao raditi, pa je umirovljen. Međutim nije mirovao. Sve svoje vrijeme posvetio je rezbarenju i umjetničkom stvaranju u drvetu. Već od malih nogu privlačila ga je skulptura, napose oblikovanje životinjskih i ljudskih figura u drvetu. Svoju prvu skulpturu napravio je kao dječak od 12 godina, a šire i ozbiljnije se bavi rezbarenjem od 1980. godine, oblikujući razne skulpture iz drveta, posebno jaslice, raspela i druge sakralne motive. Zadivljujuća je njegova velika energija i ljubav za umjetničkim stvaranjem i spoznaja kako znalački i intuitivno u svoje uratke unosi svoje vizije, svoje snove, htjenja, ljubav, hrabrost i snagu.

Priredio je više samostalnih i skupnih izložbi skulptura, a posebno jaslica u više gradova u Hrvatskoj, te je sudjelovao na više svjetskih izložbi jaslica u Rimu, Arlesu, Napulju, Salzburgu, Skoplju. Nemalu ulogu, pomoć, potporu i poticaj u životu, radu i umjetničkom stvaranju daje mu supruga Jasna Dapas, slikarica, ali je i on daje njoj. Igrom sudbine ovo dvoje ljudi su se pronašli, u braku su od 1992. godine i u zajedničkom životu su uspostavili divan odnos kako ljudski tako i umjetnički, ulijevajući jedan drugom sigurnost i samopouzdanje u radu i stvaranju.

Fotografijom se bavi usputno posljednjih nekoliko godina. Vozeći se svojim elektromotornim invalidskim kolicima zagrebačkim ulicama, promatrao je i upijao svakodnevne slike urbanog života svog grada, razne motive i ulična događanja. Neka od tih događanja i motiva snimio svojim mobitelom, koji mu umjesto fotoaparata služi kao optički dnevnik njegove radoznalosti.

Tijekom vremena su se njegovi široki pogledi i optičko bilježenje raznih događanja i motiva počeli sužavati i specijalizirati, pa se tako usredotočio uglavnom na jednu temu – fotografiranje zagrebačkih podrumskih prozora. Kulfa o tom kaže: „Vozeći se gradom uočio sam ljepote podrumskih prozora. To je ostavština ručnih radova starih majstora kovanog željeza, čiji zanati i umjetnost s godinama odlaze u zaborav i polako se gube sjećanja na vremena kada se živjelo sporije i punije, bez žurbe i suvremene tehnologije. Nažalost, sve te vrijednosti i ljepote uglavnom ne privlače pozornost prolaznika. Više ih privlače zagrebačka velebna zdanja, arhitektura i razne znamenitosti. Osjetio sam potrebu zabilježiti meni dostupne vidike mobitelom i iste podijeliti s ljudima. Zato sam odlučio snimati podrumske prozore i kovane rešetke na njima. Vjerujem, da ću ovom izložbom potaknuti druge ljude, da kada krenu u šetnju zagrebačkim ulicama skrenu pogled niže i dolje, da vide i ove ljepote našeg grada i da osjete dah proteklih vremena… ”.

Kulfa je u posljednje tri godine skoro svakodnevno snimao podrumske prozore i kovane rešetkama na njima i u njima je prepoznavao majstorstvo i ljepotu uradaka kovača umjetnika, a mnoge od njih je uspoređivao i sa svojim stvaralaštvom u drvetu.

Od preko 500 snimljenih fotografija zagrebačkih podrumskih prozora, za ovu izložbu autor je odabrao   50 najuspješnijih.

Svoje fotografije Kulfa stvara kao samouk, bez ikakvih utjecaja pomodnih smjerova i mišljenja. To su fotografije koje spadaju u žarn reportažne fotografije i tijesno su povezane sa stvarnošću, sa materijalnim svijetom činjenica i motiva. Otuda one teže, prije svega, informativnom i intelektualnom, a manje estetskom djelovanju. Ipak one posjeduju i određene estetske vrijednosti, jer nas pri njihovom promatranju dovode do konkretnih spoznajnih zaključaka.

To je zapravo i glavni cilj i efekt ove izložbe.

Uostalom na izložbama novinarske fotografije susrećemo fotografije oslobođene umjetničkih odlika, a ipak su ti snimci snažni po svojim iskazima i porukama. Tako možemo promatrati i ovu izložbu, koju je stvarao čovjek prikovan za invalidska kolica, kome čestitamo na ideji i iskazujemo mu dužno ljudsko poštovanje za njegovo htjenje, inventivnost i poruke koje nam šalje svojim fotografskim uradcima.

Akademija-Art