Skip to content

Smanjenjem plaća Vlada ruši zadnju liniju obrane


Hrvatski laburisti optužili su Vladu da najavom smanjenja plaća u javnom sektoru ruši zadnju liniju obrane koju je sama obećala braniti, prikrivajući tako, rekao je čelnik te stranke Dragutin Lesar, svoju nesposobnost u pokretanju investicija i otvaranju novih radnih mjesta

Sindikati su prije nekoliko mjeseci u dobroj vjeri i namjeri ušli u pregovore s Vladom, unatoč upozorenju da budu oprezni. Vidim po današnjim njihovim reakcijama da su šokirani, rekao je Lesar novinarima u Hrvatskom saboru.

Napomenuo je kako današnji Svjetski dan socijalne pravde Hrvatska dočekuje s 373.917 nezaposlenih, a oni zaposleni rade u prosjeku na neto satnicu od 30,23 kune, koja je tri puta niža od europskog prosjeka i s tri i pol puta manjom kupovnom moći. Za taj se novac može kupiti štruca kruha, litra mlijeka i pola kile govedine, čak 18,2 posto zaposlenih radi za neto satnicu nižu od socijalnog minimuma koji je na razini 24,22 kune, upozorio je Lesar.

Umjesto uvođenja obećanog oporezivanja kamata većih od 6 posto i kapitalne dobiti, Vlada namjerava ograničiti minuse građana. Kažu da su zabrinuti za 7,5 milijardi kuna minusa, ali nisu izrazili zabrinutost za 17,3 milijarde kuna blokiranih računa 246 tisuća građana nad kojima se vrše ovrhe, pa čak i na jedinom stambenom prostoru u kojemu žive, kazao je Lesar.

Širi se dohodovna nejednakost, na sceni je socijalno raslojavanje i zapravo smo zagazili u društvo duboke društvene nepravednosti, dodao je.

Iznio je četiri prijedloga Laburista u cilju pravednije raspodjele novca – smanjenje PDV-a u ovoj godini na 24 posto, a u idućoj na 23 posto, uvođenje četvrte porezne stope oporezivanja dohotka većih od 50 tisuća kuna s 45 posto, te progresivnog oporezivanja dobiti po kojemu bi se dobit od 10 milijuna kuna oporezivala s 15 posto, do 100 milijuna s 20 posto, do 500 milijuna s 25 posto, a iznad 500 milijuna s 30 posto.

Predložio je i omogućavanje jednokratnog otpisa investicija, čime bi stvarni investitori, rekao je, smanjili svoju poreznu osnovicu, a banke bi trpile povećano porezno opterećenje u korist privatnih investitora.

Dragutin Lesar (Foto: Patrik Maček/PIXSELL)
Izvor: HRT