»Od 1. veljače uvodimo sustav da neće biti moguće isplatiti neto plaću bez doprinosa.«, rekao je ministar financija Slavko Linić gostujući u utorak u HTV-ovoj emisiji » Otvoreno«
Ministar je kazao kako platni promet neće moći isplatiti plaću bez doprinosa te da postoji mogućnost da u slučaju potrebe razliku isplati bankarski sustav donosi Vjesnik.hr.
Ministar je kazao kako platni promet neće moći isplatiti plaću bez doprinosa te da postoji mogućnost da u slučaju potrebe razliku isplati bankarski sustav donosi Vjesnik.hr.
Naglasio je da se ne može tolerirati neplaćanje prema bilo kojoj instituciji više od 60 dana. »Cijela ova godina bit će borba za likvidnost. Želimo zajedno s bankarskim sustavom raditi na tome. Cijela godina će biti pokušaj da se sustav dovede u red i da se dosadašnje dugove pokuša razriješiti i u sustav vrati likvidnost.«, rekao je Linić. Kazao je da se to ne mora rješavati isključivo stečajevima, već da to može biti zatvaranje potraživanja s imovinom, ulaskom u kapital, pa i otpis.
Istaknuo je i da će prekovremene sate u javnoj upravi ograničiti na maksimum 10 sati, te da neće više biti ugovora na određeno vrijeme, već da će se oslanjati na stalno zaposlene. » Oni koji imaju ugovor na određeno kad im prestane ugovor, on se neće više produljivati.«, rekao je. Naglasio je i da se neće dirati kolektivni ugovori. Preraspodjelom, prema njegovim riječima, Vlada planira uštedjeti oko 2 milijarde kuna. »Ova kriza neće trajati samo ovu godinu, prema tome mi se moramo promijeniti.«, kazao je ministar.
Investicije su, kaže, ključne za pokrenuti gospodarski rast, a državne firme trebaju pokrenuti investicijski ciklus. Govoreći o vrsti investicija Linić je izdvojio u 2012. godini modernizaciju pruga. »Sve imamo, samo treba početi raditi. Imamo i novce za to.«, rekao je. EBRD već četiri mjeseca čeka, kaže, da se potpiše ugovor za tu investiciju, a sa Svjetskom bankom upravo traju pregovari što učiniti i završiti posao sa željeznicama. Naglasio je i da postoji velik broj zahtjeva za ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane, ali HEP prijenos to ne dozvoljava, jer je zastario sustav.
Ministar financija je govorio i o najavljenom porezu na imovinu, za kojeg kaže da bi trebao » zaživjeti« 1. siječnja vjerojatno iduće godine. »Ima mnogo protivnika, no evidentno je da ako ima volje može se i primjeniti porez.«, rekao je. Prema njegovim riječima porez na imovinu bi zamjenio neke parafiskalne namete, poput komunalnih naknada, a išao bi u proračune lokalnih zajednica.
Nije konkretno rekao što se od imovine planira oporezivati, ali je istaknuo da će osnovica biti stambeni prostor, kao i zemljišta koja imaju nekakvu aktivnost. »Onaj tko misli da mora čuvati zemljište iz nekih nerazumljivih razloga, taj će plaćati porez. Nama je potrebno da imovina Hrvatske bude u funkciji.», kazao je.
Naglasio je i da je u prošloj godini program Svjetske banke, koji je bio usmjeren prema usklađenju zemljišnih knjiga, gruntovnice, i katastarskih podataka, zaustavljen. » Evidentno je da je netko to namjerno zaustavio, a to su oni koji špekuliraju sa zemljištima. Ništa nije slučajno u RH.«, rekao je ministar financija.
Ministar financija je rekao i kako nema potrebe za aranžmanom MMF-a, jer možemo financirati svoje vanjske obveze.
Izvor: I.KE /vjesnik.hr/
Akademija-Art.hr
