Zakon o posebnoj mjeri naplate duga uzrokovanog gospodarskom krizom zakon je koji je pokušao omogućiti potpore gospodarstvenicima zbog krize u poslovanju, zbog krize na europskom i hrvatskom tržištu i koji nije dao bitnog rezultata u promjeni stanja u gospodarstvu, rekao je ministar financija Slavko Linić predstavljajući zastupnicima u Saboru izmjene tog zakona
Novim izmjenama omogućit će se poduzetnicima reprogramiranje naplate poreznog duga nastalog do 31. siječnja 2012. godine i to na rok koji je sa 30 produljen na 36 mjeseci, s mogućnošću podnošenja zahtjeva za reprogramiranje naplate poreznog duga pod povoljnijim uvjetima za poduzetnike kojima je reprogram već odobren. Predlaže se i otpis poreznog duga s osnove kamata, a pravo na otpis kamata za porezni dug nastao do 31. siječnja 2012. godine može ostvariti poduzetnik koji je u roku od 30 dana od dana usklađenja stanja duga s nadležnim tijelom na propisane uplatne račune uplatio glavnicu poreznog duga za koji je podnio zahtjev za otpis kamata.
Nepravda prema odgovornima
– Ukupna nelikvidnost bilježi se po uzlaznim trendovima i približava se brojki od 42 milijarde kuna, u tom dijelu nelikvidnost nije razriješena, jer nakon donošenja zakona nije bilo bitnih promjena nelikvidnosti. Vlada drži da bitnih promjena neće biti ni sada, ali interes nam je naplatiti što više poreznog duga i omogućiti poduzetnicima da se lakše nose s krizom – objasnio je Linić te dodao kako potraživanja države od takozvanih živih tvrtki iznose 25,8 milijardi kuna, te da je jedan manji dio tvrtki od toga bio refinanciran na 30 mjeseci.
Ukupno je lani refinancirano 1,5 milijardi kuna. Najveći dio duga odnosi se na porezna potraživanja državnog proračuna koja iznose više od 21 milijardu kuna, sedam milijardi odnosi se na PDV, šest milijardi na doprinose, 5,5 milijardi na zdravstveno osiguranje, a 1,3 milijarde kuna na porez na dobit.
– Zato je Ministarstvo financija počelo pripreme da se onemogući isplata neto plaća bez doprinosa. Vlada je svjesna da ove potpore idu prema neurednim dužnicima, koji su svoje probleme rješavali poreznom nedisciplinom, to je mjera koja nije pravedna prema gospodarskim subjektima koji nastoje biti odgovorni. Svjesni smo toga da moramo promijeniti ponašanje porezne uprave, da nemamo pravo tolerirati neplaćanje – nastavio je Linić dodavši kako se posljednjih deset godina Vlada uvijek okretala prema problematičnim tvrtkama i sektorima.
Kultura neplaćanja
Javlja se vječita dilema, tvrdi Linić, koristiti li potpore za liječenje bolesnih ili održavanje zdravih. Cilj države je ove godine kompletno sanirati nelikvidnost. Vlada priprema i Zakon o financijskom poslovanju, kojim će pokušati razriješiti mogućnost dogovora ključnih vjerovnika s dužnikom o konsolidaciji obveza, najavio je Linić.
Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista rekao je da je potpuno svejedno je li porez neplaćen zbog obnove voznog parka ili jer neplatišu netko drugi nije isplatio. SDP-ova Nadica Jelaš ustvrdila je kako je ova jednokratna intervencija mjera koja bi trebala pomoći poduzetnicima da lakše otplate dug i nose se s krizom.
– Fantomske tvrtke, za koje se HDZ pravda da su napravile većinu duga koji više nije moguće naplatiti, još su 90-ih počele spiralu nelikvidnosti i stvorile nekulturu plaćanja koja je svojevrsni hrvatski fenomen – primijetila je Jelaš.
Izvor: Tea Romić /Večernji list/
Akademija-Art
