Hoće li ZET uspjeti u svom naumu te podići cijene svojih karata, vruće je pitanje na koje odgovor ovih dana ne znaju ni najveći proroci. Situacija je zasad neizvjesna
S jedne strane, Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) Grada Zagreba i Vijeće potrošača izjasnili su se protiv poskupljenja javnog prijevoza, dok su na skupštini trgovačkog društva Zagrebačkog holdinga u utorak podržane korekcije cijena ZET-ovih karata.
No, glavni akter cijele priče je gradonačelnik Milan Bandić, koji je dosad rušio svaki prijedlog Holdinga za dizanjem cijena. On treba donijeti konačnu odluku o tome hoće li se građani od 1. ožujka voziti javnim prijevozom koji bi trebao biti među najskupljima u Europi.
Iako Čović tvrdi da je zagrebački javni prijevoz najjeftiniji u Hrvatskoj, to i nije neka utjeha građanima koji su se šokirali kada su vidjeli navodni prijedlog cijena karata. Tako je Čović otkrio da će cijena pojedinačne karte biti jedinstvena i iznosit će 10 kuna i svi će je moći kupiti po toj cijeni. Dnevna karta, umjesto 25, stajala bi 40 kuna. Cijena mjesečnog pokaza za srednjoškolce, studente i umirovljenike porasla bi s 83 na 150 kuna, a ako se kupuje na 12 obroka iznosila bi 125 kuna. Za osnovnoškolce bi poskupljenje iznosilo sedam kuna, s 83 na 90 kuna mjesečno, a ako bi kupili godišnji pokaz na 12 rata onda bi cijena iznosila 72,50 kuna mjesečno.
Ono što bi ostalo isto, a što je Čović i potvrdio, jest cijena godišnjega radničkog pokaza. Naime, njegova godišnja cijena ostala bi ista – 3480 kuna i bilo bi je moguće plaćati u 12 rata, no mjesečna bi se iskaznica navodno popela s 290 na 360 kuna.
Članica Skupštine Trgovačkog društva Zagrebačkog holdinga Danira Bilić (HDZ) napustila je u sjednicu na kojoj se odlučivalo o poskupljenjima zato što se, kako je naglasila, o tako važnim pitanjima odlučuje tijekom stanke za ručak zagrebačke Gradske skupštine.
Govoreći o prijedlogu većih cijena ZET-ovih karata za studente i umirovljenike, Čović je podsjetio da oni do 1. srpnja prošle godine nisu plaćali prijevoz te naglasio kako se procjenjuje da bi od poskupljenja karata ZET uprihodio od 100 do 150 milijuna kuna. No, naglašava da su u odnosu na prošlu godinu troškovi zaposlenika smanjeni za 80 milijuna kuna te da se pokušava sa sindikatima postići dogovor o neisplati jubilarnih nagrada kako bi se smanjili troškovi zaposlenika. Čović priznaje i da nisu iscrpljene sve mogućnosti ušteda unutar Holdinga te da na tome svakodnevno rade.
Iako će Bandićeva riječ biti zadnja, treba se podsjetiti i odakle potječe tako velik problem u Holdingu i kako je ta megatvrtka dosegnula takve gubitke. Po mnogima problem treba tražiti u razlazu između Holdinga i gradonačelnika, otkad navodno i kreću financijski problemi te tvrtke. Naime 2006. Bandić je potpisao Ugovor o sufinanciranju putnika u javnom prijevozu s bivšim predsjednikom Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodanom Ljubičićem Kikašom. Iz tog ugovora Grad Zagreb dužan je svake godine ZET-u subvencionirati razliku između ekonomske cijene i prave, umanjene cijene usluge prijevoza, odnosno gotovo milijardu kuna godišnje.
Iako Grad i dalje plaća dio troškova, smanjenjem subvencija na 710 milijuna kuna gradske su vlasti jednostavno ZET dovele na rub propasti. Problem nije riješen, a dugovi se gomilaju. Poznavatelji cijele situacije tvrde da su problemi i stalno odbijanje suradnje s Holdingom započeli nakon što Milan Bandić više nije mogao biti jedini član Skupštine Holdinga. Ta je odluka donesena 2010., a otad se prekida skladan odnos između gradonačelnika i Holdinga. Stoga, iako Milan Bandić sada tvrdi da spašava građane od poskupljenja, on je jedan od glavnih krivaca za gubitke jer ih je godinama potpisivao.
Izvor: Ana Lonjak Božičević /Vjesnik/
Akademija-Art
