O pedagoškom radu, o djelu i utjecaju ugledne akademkinje
Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsko društvo pisaca organiziraju skup posvećen uglednoj članici Hrvatskog društva pisaca i dugogodišnjoj djelatnici i ravnateljici Instituta za etnologiju i folkloristiku Maji Bošković-Stulli. Skup će se održati u utorak, 2. listopada u 11 sati, u Institutu za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42/5. kat u Zagrebu. Ulaz je slobodan i svi su dobrodošli
Sudjeluju: Ljiljana Marks: Uvodno slovo (u ime Instituta za etnologiju i folkloristiku), Velimir Visković: Uvodno slovo (u ime HDP-a), Zoran Kravar: Susreti s Majom Bošković-Stulli i njezinim idejama, Dunja Fališevac: Odnos usmene i pisane književnosti u djelu Maje Bošković-Stulli, Stipe Botica: Koncepcije povijesti usmene književnosti u Maje Bošković-Stulli, Hatidža Dizdarević: O Maji, Tanja Perić-Polonijo: Akademkinja Maja Bošković-Stulli, nositeljica projekta zaštite, obrade i kritičkog objavljivanja usmenoknjiževne građe, Davor Dukić: Pedagoški rad na marginama, Pavao Pavličić: Što sam naučio od Maje Bošković-Stulli?, Renata Jambrešić Kirin: Granice osobne priče: svjedočenje o obiteljskoj tragediji i holokaustu, Evelina Rudan: Maja Bošković-Stulli i njezine pripovjedačice i pripovjedači, Marijana Hameršak: Bilješke o neobjavljenim rukopisnim zbirkama Maje Bošković-Stulli, Simona Delić: Razmišljanje o Maji , Željko Ivanjek: Utjecaj proučavanja usmene književnosti na autobiografsku knjigu Maje Bošković-Stulli.
Biobibliografija: Akademkinja Maja Bošković-Stulli rodila se 1922. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Zagrebu. Završila je Filozofski fakultet (slavistiku). Doktorat znanosti stekla je 1961. Prvo zaposlenje u Jadranskom institutu današnje HAZU, a od god. 1952. do umirovljenja god. 1979. djeluje u Institutu za narodnu umjetnost (današnji Institut za etnologiju i folkloristiku) u Zagrebu, najprije kao asistent, na kraju kao znanstveni savjetnik. Od god. 1963. do 1973. bila je ravnateljica Instituta.
Članica je nekoliko hrvatskih i inozemnih znanstvenih i stručnih društava (Hrvatsko etnološko društvo, Matica hrvatska, International Society for Folk Narrative Research, počasno članstvo međunarodne znanstvene udruge "Folklore Fellows" pri Finskoj akademiji znanosti te Etnografskoga društva pri bivšoj Čehoslovačkoj akademiji). Član suradnik JAZU (danas HAZU) bila je od godine 1980., a god. 2000. izabrana je za redovitoga člana HAZU. Primila je ove nagrade za znanstveni rad: hrvatsku republičku godišnju nagradu (1975.) te za životno djelo (1990.), Herderovu nagradu (Beč, 1991.), "G. Pitre – S. Salomone-Marino" (Palermo, 1992.), nagradu "Antun Barac" Slavističkoga komiteta Hrvatskoga Filološkog društva (1999.).
Važnije knjige: Istarske narodne priče, Zagreb 1959; Narodne pripovijetke ("Pet stoljeća hrvatske književnosti"), Zagreb 1963; Narodne epske pjesme, knj. 2 ("Pet stoljeća hrvatske književnosti"), Zagreb 1964; Narodna predaja o vladarevoj tajni, Zagreb 1967; Kroatische Volksmärchen ("Die Märchen der Weltliteratur"), Düsseldorf – Köln 1975, 21993; Usmena književnost ("Povijest hrvatske književnosti" 1, str. 7-353), Zagreb 1978; Usmena književnost nekad i danas, Beograd 1983; Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti, Zagreb 1984;
Zakopano zlato. Hrvatske usmene pripovijetke, predaje i legende iz Istre, Pula – Rijeka 1986; U kralja od Norina. Priče, pjesme, zagonetke i poslovice s Neretve, Metković – Opuzen 1987; Pjesme, priče, fantastika, Zagreb 1991; Žito posred mora. Usmene priče iz Dalmacije, Split 1993; Priče i pričanje: stoljeća usmene hrvatske proze, Zagreb 1997; Usmene pripovijetke i predaje ("Stoljeća hrvatske književnosti"), Zagreb 1997; O usmenoj tradiciji i o životu, Zagreb 1999.
Sudjelovala je na mnogim domaćim i svjetskim znanstvenim konferencijama i kongresima, većinom s referatom. Predavala je na Interuniverzitetskom studiju u Dubrovniku. Bila je voditeljica ili članica komisije za oko 7-8 magistarskih i doktorskih teza. Bila je višegodišnja glavna urednica, a potom članica uredništva godišnjaka Narodna umjetnost. Članica je uredništva međunarodnoga časopisa Fabula.
