Povećanje otpada na sjeveru Tihog oceana znak je za uzbunu
Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća naovamo, stvorila se između Havaja i Kalifornije velika ‘mrlja’ plutajućeg smeća razbijenog na sitne komadiće.
Količina plastičnog otpada, koje je more svelo na male fragmente koji plutaju sjeverositočnim dijelom Tihog poceana u 40 godina se povećala za sto puta, otkrili su znanstvenici Instituta za oceanografiju Scripps, koji je dio kalifornijskog sveučilišta, istražujući onečišćenost oceana kraj obala Kalifornije.
Nalaz je objavljen u časopisu Biology Letteers, kao i na internetskim strancima Instituta, prenosi BBC News. Miriam Goldstein, jedna od znanstvenica koja je sudjelovala u istraživanju, izjavila je za BBC da toliko povećanje otpada nisu očekivali. Sva plastika koja je bačena u more, a koja ne potone, ubrzo biva rastrgana uslijed djelovanja sunca i valova, koji je samelju na minijaturne fragmente.
Očito je da takvi komadići plastike ugrožavaju život u moru, no znanstvenici sa Scrippsa otkrili su još jednu, možda neočekivanu posljedicu zagađenja. Naime, mali plastični fragmenti olakšavaju vrsti kukca Halobates sericeus, koji spada u porodicu insekata koji se mogu kretati po vodi, polaganje jajašca daleko na pučini oceana. U normalnim okolnostima taj bi kukac svoja jajašca položio na perje ptica koje pluta na vodi ili na grudice smole, no to se uobičajeno događa u blizini obale.
Istraživači su utvrdili da kukcu očito odgovara plastični otpad koji pluta oceanom, jer je Halobates sericeus nađen svuda gdje je bilo plutajućih komadića plastičnog otpada, daleko na pučini. No povećanje otpada na sjeveru Tihog oceana znak je za uzbunu, jer se od sedamdesetih godina prošlog stoljeća naovamo, stvorila između Havaja i Kalifornije velika „mrlja“ plutajućeg smeća razbijenog na sitne komadiće. Također, kod devet posto ribe koje su znanstvenici prilikom istraživanja ulovili u tom području, nađeni su u želucu plastični fragmenti. U grubo se procjenjuje se da riba koja živi u površinskim vodama sjevernog djela Tihog oceana proguta između 12 000 i 24 000 tona otpada godišnje.
Osim očite opasnosti od trovanja, znanstvenici upouoravaju, potkrijepljujući to nalazom Halobates sericeusa, na povećanje broja onih biljnih i životinjskih vrsta koje svoja staništa stvaraju oko plutajućih objekata, što bi u konačnici moglo promijeniti sliku Pacifika. „Na sjevernom dijelu Tihog oceana nema plutajućih algi kao primjerice u Sargaškom moru na sjevernom Atlantiku. Poznato je da se životnje, biljke i mikrobi koji žive na tvrdoj podlozi razlikuju od onih koji žive u vodi. A plutajući plastični otpad stvorio je na sjevernom Pacifiku podlogu za razvoj organizama koji ga do ranije nisu nastanjivali, što je velika promjena u ekosustavu“, naglasila je Miriam Goldstein.
Izvor: Dada Pivac Zečić / Vjesnik.hr
Akademija-Art
