Silvije Tomašević: Imaju li Njemačka i Angela Merkel pravo držati lekcije

Koliko je u pojedinim zemljama rasla državna potrošnja? U Irskoj 110,8%, u Grčkoj 109,1%, u Portugalu 58%, u Španjolskoj 53,1%

Država mora biti mršavija da bi gospodarstvo bilo zdravije. Tešku kuru mršavljenja državne administracije propisala je vlada premijera Marija Montija, što je izazvalo golemo negodovanje sindikata i stranaka. Otpustit će se najmanje 250.000 zaposlenika u državnoj administraciji i to 20 dužnosnika i 10 posto službenika. Jer, dužnosnici ne rade, oni “nadziru” one koji rade, a imaju velike plaće. U Italiji ima 3,250.000 zaposlenih u zdravstvu, školstvu, ministarstvima, vojsci, a trebalo bi biti manje od tri milijuna državnih zaposlenika na 60 milijuna stanovnika. Sindikati su najavili opći štrajk budu li se otpuštali državni zaposlenici, a stranke prijete nestranačkoj vladi tijekom rasprave u parlamentu o tzv. spending review, revidiranju potrošnje, kojom se u ovoj godini želi uštedjeti 4,5 milijardi eura te 10,5 milijardi eura u 2013. godini i 11 milijardi eura u 2014. Vlada je o toj uštedi odlučila u četvrtak navečer, a odluka je već u petak objavljena u službenom listu.
Rezovi? Prepolovit će se, primjerice, broj pokrajina, sada ih je 120, smanjit će se potrošnja u zdravstvu ukidanjem otprilike 18.000 kreveta u bolnicama, rezanjem troškova za lijekove, opremu. Vojnika će biti 2500 manje, ukinut će se 37 malih sudova, otkazat će se raznim savjetodavnim komisijama. A, to je samo jedan rez škarama, koje će nastaviti sjeckati državnu administraciju i sljedećih godina. Gotovo je! Posao u državnoj službi više nije siguran. Sindikati urliču: Ne dirajte državne zaposlenike! No, ti isti sindikati, koji su sa svojim “njet” rezovima upropastili bivšu državnu zrakoplovnu kompaniju Alitalia, očito nisu ništa naučili. Spašavanje jednog radnog mjesta može značiti propast tvrtke.
Koliko je u pojedinim zemljama rasla državna potrošnja? U Irskoj 110,8%, u Grčkoj 109,1%, u Portugalu 58%, u Španjolskoj 53,1% i upravo su tim redom padale u financijske krize i bile predmet špekulacija na burzama. Tko je poslije Španjolske? Italija sa 42,5% rasta državne potrošnje. Europski je prosjek 35,7%. Koliko je u Njemačkoj bio porast troška rada državnog aparata? Samo 17,1%.
Ako se gledaju ti podaci, Njemačka bi imala i te kako pravo držati lekcije drugima o štednji u državnoj potrošnji. No, prije nekoliko godina Njemačka je bila bolesnik, na što je njemačku kancelarku Angelu Merkel podsjetio Monti za rimskog summita četiri najjače države u eurozoni.
U vili Madama Merkel je upravo istaknula kako se samo uza štednju, štednju i štednju može napredovati. Monti se tada obratio Angeli Merkel i francuskom predsjedniku Francoisu Hollandu podsjetivši ih kako su Njemačka i Francuska 2003. bile te koje su izašle iz europarametara sa svojim državnim računima te kako im je uza suradnju tadašnjeg predsjedavajućeg EU, a to je bila Italija, dopušteno, bez kažnjavanja, “odskakanje” od pravila. Trebalo je gotovo 10 godina da se vrati vjerodostojnost eura koju nisu tada poljuljali Grci ili Portugalci nego dvije ključne države. Drugim riječima pozvao je, posebno Merkel, na fleksibilnost u primjeni nekih pravila.
“Njemačka treba dopustiti više. Ne smije pomišljati da može sama voditi EU jer postoji opasnost da se druge države Unije pobune zbog njemačkih odluka”, izjavio je Monti za njemački list Die Welt.
Na pitanje novinara, tijekom njemačko-talijanskog sastanka na vrhu u Rimu, kako može objasniti zašto u drugim europskim zemljama, pa i u Italiji, nije obljubljena i smatrana je oštrom caricom, Merkel je kazala kako je u Njemačkoj bilo pet milijuna nezaposlenih kada je bila izabrana te da je uvela drastične mjere za koje joj i danas neki Nijemci zamjeraju, ali je sada prepolovljena nezaposlenost, a ekonomija bilježi uspjehe.
Merkel je objasnila da je živjela u Istočnoj Njemačkoj u kojoj je državna ekonomija propala i kako je shvatila da brojni zaposleni u državnoj administraciji, državno upravljanje poduzećima i sve ono što je realsocijalizam nudio ne donosi napredak. Kada je 2005. postala kancelarka, uvela je velike promjene u zakon o radu, u mirovinsko osiguranje te je Njemačka ponovno postala ekonomska lokomotiva. Te promjene sada uvodi Italija.
Velike zakonske promjene i prije svega goleme rezove u državnoj administraciji te privatizaciju državnih tvrtki treba provesti Hrvatska ako želi izbjeći bankrot. Država treba smršavjeti da bi bila agilnija.

Foto: Boris Roessler
Izvor: Silvije Tomašević/Vecernji.hr

Akademija-Art