Pučko otvoreno učilište Samobor
Filatelistička izložba
Euroatlantske integracije
od 25. 01. do 30. 01. 2011.
Izložba je u organizaciji Atlantskog vijeća Hrvatske i Hrvatskog filatelističkog saveza te sadrži filatelistički materijal – poštanske marke, koverte i dopisnice sa temama:
– Europska unija
– Euro
– Hrvatska i NATO
Ideja o ujedinjenju u Europi stara je nekoliko stoljeća, međutim nešto čvrsto je učinjno tek po završetku II. svjetskog rata. Naime, Winston Churchill je 19.6.1946. godine u govoru akademskoj mladeži u Zürich-u rekao „MORAMO IZGRADITI NEKU VRSTU UJEDINJENIH EUROPSKIH DRŽAVA“, a svoj govor je završio riječima „NEKA SE EUROPA UZDIGNE“.
Sporazum o udruživanju industrija ugljena i čelika Francuske i SR Njemačke, dogovoren je 9.svibnja 1950. godine između Roberta Schuman-a, Jeana Monet-a i Konrada Adenauer-a. Tim sporazumom onemogučava se svaki budući rat između tih zemalja. Nazvan je „Šumanova deklaracija“ a 9.svibanj obilježava se kao DAN EUROPE.
Pariški ugovor godine 1951., kada je utemeljena „Europska zajednica za ugljen i čelik“, je slijedeća stepenica u razvoju EU.
Slijede, 1957.godine Rimski ugovori, koji govore o osnivanju „Europske ekonomske zajednice“ i „Europske atomske zajednice“.
Godine 1992. potpisani su kriteriji za ulazak u Europsku gospodarsku i monetarnu uniju, takozvani Mastrichtski ugovor i to je početak EUROPSKE UN IJE.
Razvoj Europske unije, nakon zajedničkog potpisa prvih 6. država 1951.godine (Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska) odvijao se relativno brzo.
Godine 1973. potpisuju Danska, Irska i Velika Britanija, Grčka je ušla 1981. godine, zatim 1986. godine Portugal i Španjolska, a 1995. godine Austrija, Finska i Švedska. Daljnjih 10. država pristupa 2004. godine, a to su Cipar, Česka Republika, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Posljednje dvije države, Bugarska i Rumunjska, potpisale su ulazak 2007. godine, tako da danas Europska Unija broji 27. zemalja, a Hrvatska je pred vratima kao 28. članica.
Kao zajednička valuta članica Europske unije, u bezgotovinsko plaćanje ulazi 1.1.1999. godine, a kao gotovinsko sredstvo plaćanja počinje djelovati 1.1.2002. godine. Svaka zemlja članica uvodi Euro prema gospodarskoj i financijskoj situaciji u svojoj zemlji.
Kovanice i banknote imaju zajednički avers (prednja strana), a revers (poleđina) svaka zemlja dizajnira prema svom nahođenju.
Ugovor o sjevernoatlantskoj zajednici NATO, potpisan je 4.4.1944. godine. Njime su potvrđena načela Saveza kojima se jamči sloboda i sigurnost svih članica prema demokratskim načelima.
Prvi ugovor potpisalo je 12. zemalja, dok danas taj Savez broji 29 članica. Hrvatska je postala punopravnom članicom NATO-a 4.4.2009. godine.
Svi događaji, ovdje navedeni, popračeni su sa izdavanjem mnogobrojnih poštanskih maraka i prigodnih poštanskih žigova, od kojih je dio ovdje prikazan.
Ili sakupljanje maraka, je hobi gdje ne može biti, a i nema droge, nema nasilja, ali ima dosta rada, dosta praćenja literature, žrtvovanja slobodnog vremena, a kasnije i dosta financijskih izdataka ako se želi biti aktualan.
Svaki «mladi» filatelista počinje sa «kuhanjem – skidanjem sa papira» žigosanih maraka, sakupljanjem nacionalne zbirke ili teme maraka, zatim se opredjeljuje za neku od tema (flora, fauna, sport, kultura, transport, cestovni znakovi, medicina, pa do ratnih događanja.).
Slijedeća stepenica je zbirka nežigosanih maraka i konačno dolazi do klasične filatelije i predfilatelije.
Nešto od toga imate prilike vidjeti i na ovoj «tematskoj» izložbi.
Berislav Turudija, suautor izložbe
Akademija-Art.hr
21.01.2011.
