Samobor – 2. hrvatski triennale autoportreta


Na otvorenju

Galerija Prica (prizemlje i kat) POU Samobor

2. HRVATSKI TRIENNALE AUTOPORTRETA
Koegzistencije
od 16. 12. (u 19.00 sati) do 31. 01. 2012.

 

Pogledajte galeriju autoportreta!
Pogledajte fotografije s otvorenja!


Šohaj

– Žirirana izložba radova suvremenih hrvatskih umjetnika na temu autoportreta

– Odabir radova iz Zbirke autoportreta Klementa Lukina
– Autorica koncepcije 2. hrvatskog triennala autoportreta „Koegzistencije“: Višnja Slavica Gabout, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka
– Organizator: ULUS – Udruženje likovnih umjetnika Samobora
– Suorganizator: Pučko otvoreno učilište Samobor – Galerija Prica
– Organizacijski odbor: Irena Podvorac (akad. kiparica), Branimir Dorotić (akad. slikar), Boris Šimunović (akad. kipar), Petar Ujević (akad. kipar), Nikolina Mahović (povjesničarka umjetnosti)
– Koordinatorice izložbe: Irena Podvorac, akademska kiparica (ULUS) i Nikolina Mahović, voditeljica Galerije Prica
– Žiri za odabir radova suvremenih umjetnika za izložbu 2. triennala autoportreta: Višnja Slavica Gabout, Nikolina Mahović, Boris Šimunović, Petar Ujević, Irena Podvorac
– Žiri za odabir radova iz Zbirke autoportreta Klementa Lukina: Višnja Slavica Gabout, Branimir Dorotić, dr. Josip Lukin
– Predgovor kataloga, uredništvo kataloga, prostorno-likovni postav: Višnja Slavica Gabout
– Dizajn kataloga, pozivnice i plakata: Ana Sladetić, akad. slikarica-grafičarka

Koegzistencije

Autoportret je svojevrsni „ja-način“ umjetničkog iskaza. Iskaza u prvom licu, kojim autor sebe postavlja u centar zbivanja, pritom razotkrivajući svoj lik, svoju osobnost i svoju cjelokupnost. Uobličujući autoportret, svaki autor stavlja težište na nešto drugo: netko na vanjštinu i izgled, netko na svoju metjersku izvrsnost, a netko, „zasijecanjem“ ispod epiderme, na svoju unutrašnjost i time na potrebu za bilježenjem svojih emocija i mentalnih aktivnosti; za registriranjem osobnih otisaka u vremenu i prostoru; za dnevničkim ispovijedanjem; za propitivanjem svoje obitelji, svoga nasljeđa i svojih korijena. Ili za opisivanjem stvari i događaja oko sebe, što u konačnici uvijek može dati jednu kompleksnu sliku umjetnikove osobe. Sve to govori da autoportret ne otkriva samo umjetnikov izgled (u suvremenom autoportretu često čak niti to), nego i njegovu nutrinu, njegova vjerovanja, principe, način komunikacije i opservacije, kritički diskurs…Umjetnici, posebno oni suvremene orijentacije, promatraju svijet oko sebe na drukčiji način, otkrivajući stvari koje možda nismo bili ni  svjesni da postoje. U skladu s tim i svoju osobu često prezentiraju na drukčiji, mnogima neočekivani način. Tako naprimjer neke suvremene „autoportretne intervencije“ mogu se na prvi pogled činiti dosjetkama – čak karikaturama. Ali onda u jednom trenutku shvatimo da nam se to ustvari razotkrivaju neke skrivene istine. Drugi hrvatski triennale autoportreta pokazuje koegzistenciju iskustvenoga i suvremenoga. On svojom čvrstom temeljnom koncepcijom sigurno korača tragom Prvog triennala autoportreta (2008.g.), kad je kvalitetnim i promišljenim odabirom čvrsto vezan s modernim klasicima ovoga žanra. Istodobno međutim dajući, kako onda tako i sad, cjeloviti pregled situacije na području modernog i suvremenog autoportreta u nas.
Jedna od specifičnosti Prvog triennala autoportreta bila je postavljanje radova iz Zbirke autoportreta Klementa Lukina kao okosnice cijeloga projekta. Zašto baš iz Zbirke Lukin? Jer je to kolekcija ne tako davno nastalih autoportreta naših brojnih velikana moderne i suvremene umjetnosti, koju je dugi niz godina marno skupljao gospodin Klement Lukin, a njezina posebnost je netradicionalnost i nekonvencionalnost pristupa umjetnika, pa se pokazala kao sjajan suputnik Triennala autoportreta. U Zbirci Lukin je obilje autoportreta malih formata poznatih hrvatskih likovnih umjetnika – Bassanija, Bifela, Bosanca, Gotovca, Krste i Željka Hegedušića, Dogana, Dulčića, Testena, Filakovca, Ivančića, Jevšovara, Jordana, Atača, Kavurić-Kurtović, Kinerta, Kesera, Kipkea, Kokota, Kožarića, Kuduza, Milene Lah, Lesiaka, Mišea, Paraća, Petlevskog, Radauša, Radića, Režeka, Ružića, Sedera, Šebalja, Šimunovića, Škrnjuga, Šohaja, Šuteja, Švertaseka, Vanište, Veže, Tartaglie, Žuvele i još mnogih drugih! Organizatori Prvog triennala autoportreta pravilno su zaključili kako radovi ovih autora mogu, kao prave male poslastice, stajati uz radove izlagača triennala kao uzor, polazište, vrijednosna kategorija, energija…Da su imali pravo pokazalo se odmah, kroz radove vrlo respektabilnih autora-izlagača. Drugi hrvatski triennale autoportreta, oslonjen na dobre temelje Prvoga, odgovorio je međutim više  izazovu aktualnog trenutka, usmjerivši interes prema suvremenom pristupu autoportretu i prema suvremenim umjetničkim praksama. To ipak ne znači da je sve one ponešto konvencionalnije obrade autoportreta odgurnuo i odbacio. Nije, već ih je usuglasio s onima prilagođenima vremenu, time stvarajući povoljnu i harmoničnu koegzistenciju gdje se svi uvažavaju, dišu i žive zajedno.  

Koegzistencija
je ključna riječ ovoga triennala, budući da ga u svakom pogledu koncepcijski određuje. Početna ideja bila je koegzistencija modernoga (Zbirka Lukin) i suvremenoga (prijavljeni autori) autoportreta. Međutim, tendencija usmjeravanja težišta projekta prema suvremenim izričajima – prema instalacijama, asamblažima, kolažima, montažama, kombiniranim tehnikama, multimediji i intermediji, a time (u skladu s vremenom) prema sinergijama disciplina, medija, tehnika, materijala… i na općem i na individualnom planu, stavila je odmah pojam koegzistencije u širi kontekst, pa time i u prvi plan. Pojmom koegzistencije danas se često vole opisivati autorska stvaralaštva u kojima vlada bogatstvo medija, tehnika, materijala… Ali se tim pojmom voli opisati i uzavrelost cijele umjetničke scene na kojoj, s uvažavanjem, supostoji bogata različitost, a što je danas globalna situacija, koja postoji i u nas: suživot mnoštva medija, disciplina i pristupa – od onih klasičnih (ali osuvremenjenih): slikarstvo, kiparstvo, grafika i fotografija, do novih umjetničkih praksi: instalacija, video, montažni postupci, performansi, akcije, ambijenti, zrcalne i svjetlosne projekcije…I sve se to u konačnici spaja, poput samostalnih, ali i međusobno privlačećih elemenata, u cjelinu jednog velikog umjetničkog mozaika. Cjelinu u kojoj, mora se ipak priznati, čak i u onoj „klasičnijoj“ varijanti vladaju „zakonitosti suvremenog trenutka“, jer je umjetničko izražavanje danas slojevitije, angažiranije i direktnije, a potreba za intervencijom (društveno-umjetničkom) izraženija. Sve to može se iščitati i u radovima Drugog hrvatskog triennala autoportreta/„Koegzistencije“. Pritom se odmah primjećuje da se tu, unutar zadane teme, kroz radove više od 100 žiriranih djela osamdesetšest autora iz cijele Hrvatske, te kroz 52 izvrsna rada poznatih autora iz Zbirke Lukin, može dobiti prilično zanimljiv i manje-više dobar uvid i u opću, aktualnu situaciju na hrvatskoj likovno-umjetničkoj sceni. Tim više što su autori kod teme autoportreta imali potpunu slobodu odabira medija, tehnike, materijala…, a nisu bili ograničeni niti u pristupu motivu (bio je moguć konvencionalan i nekonvencionalan način), pri čemu su (kao mogući pristupi) bila ponuđena tri vida interpretacije: deskripcija, projekcija i skrivena istina.
Autoportreti su uvijek bili, jesu i bit će svojevrsne (skice za) autobiografije, kompatibilni s određenim vremenom. Njima se na ovaj ili onaj način čovjek bavio od najstarijih vremena (treba se samo prisjetiti prekrasnih staroegipatskih primjera!). U autoportretima autori direktno ili indirektno, kroz svoj lik – ili bez njega, propituju svoju vlastitost.
Kako su autori Drugog hrvatskog triennala autoporteta vidjeli sebe, odnosno propitali svoju vlastitost?
Na sve načine koji su im bili individualno bliski. Pritom su transaformirali znani žanrovski predložak u skladu s vizualnom percepcijom našega doba. Pred nama je sad, u drugom izdanju ovoga projekta, bogatstvo s jedne strane mimetičkoga, a s druge nemimetičkoga pristupa temi, unutar kojih se prepoznaje mnoštvo stilskih izričaja – od lirskoga, ekspresivnoga, konceptualnoga, misaonoga, metafizičkoga, do avangardno-angažiranoga koji koristi suvremene medije za svoje kreativne postupke i eksperimente. Ova raznolikost je i vrsta odgovora na izazove vremena, unutar čije je globalizacijske uniformnosti danas bitno zadržati osobnost. Suvremeni autori u pristupu svom portretu koriste individualizirane „vizualne kodove“ i „formule“ prilagođene aktualnome trenutku – od (obnovljene) figuracije, do znaka, metafore, koncepta i apstrakcije, uključujući međutim i  društvene akcije i događanja, ali i multimediju i nove digitalne tehnologije. Autoportretu se stoga tu prišlo vrlo raznoliko. Jedni pričajući priču, drugi stvarajući doživljaj, ili doznačujući stanja. Jedni baveći se svojim vanjskim likom, drugi izbijajući van svoju nutrinu. Jedni tragajući za svojim prošlim sjećanjima, drugi koncentrirajući se na sadašnja zbivanja u pokretu i time preusmjeravajući pozornost sa statičke prezentacije na uspostavljanje aktualnog identiteta kroz dinamične konstrukcije. Jedni opisujući sebe „s odmakom“ (u smislu višeslojne i višeznačenjske projekcije svoga lika), a drugi dajući kroz sebe široki, sveobuhvatni pogled na stvarnost, sastavljen od niza svojih stavova i mišljenja. Mnogi od ovih uradaka za nekoga nisu na prvi pogled autoportretno prepoznatljivi, ne nalikujući onima koje poznaju. Međutim, danas su neizmjerno proširene mogućnosti i načini pristupa ovoj temi, pa je možda baš zato, po mišljenju likovnokritičarske struke, suvremeni autoportret „iznimno potentna i zanimljiva likovna tema“, koja je zadobila brojne poklonike, osobito među mlađom generacijom umjetnika, što je vidljivo i na Drugom triennalu autoportreta. Osim toga, ne treba zaboraviti da je u ovom našem vremenu, kad se drastično ruše granice između privatnoga i javnoga, te kad se manipulira stvarnošću i privatnošću, jednostavno morao porasti interes za sebe, za svoj identitet i za svoj integritet. Sad postaje izuzetno važno kako u jurećoj svakodnevici ostati zapamćen; kako sačuvati svoj trag, svoje postojanje, svoje mišljenje. Kako ne potonuti u depersonalizaciji i konzumerizmu (koji postoje i jednaki su u gotovo svakom kutku razvijenoga svijeta); kako pozicionirati sebe u odnosu na masu, pronaći poljuljanu ravnotežu, preispitati granice (ne)sigurnosti, prebroditi ograničenja…Autoportret danas više problematizira, a manje direktno opisuje. Uz to, vlastito JA ističe na drukčiji način, radije namećući onu glasnu, društveno-angažiranu i provokativnu stranu, a manje onu tihu – poetsku, misaonu i kontemplativnu; lirsku i emotivnu, koju često potiskujemo (dal´ je skrivajući, ili čuvajući?). Ipak, kad se umjetnici glasno pozabave tom drugom stranom, tad o njoj i oko nje progovaraju kritički: s pozicije osamljene jedinke u društvu koja se, ranjiva, isprovocirana i revoltirana, bori i diže glas.
U autoportretu danas na drukčiji način funkcionira dimenzija prostora i vremena. Premda nas angažiranost poruke u početku uvjerava u realnost događanja, otkriće mogućnosti da mogu postojati stvarna i izmišljena sjećanja, stvarne i izmišljene priče, primiče nas sve aktualnijoj problematici gubljenja (ili možda otuđenja) identiteta. S jedne strane, u autoportretnoj priči se prostori i vremena čas razilaze, čas preklapaju, a s druge strane – tu se događa život. Mi, promatrači, bivamo uvučeni u priču i postajemo njezini akteri i njezin sastavni dio. Događa se to u video-instalacijama i video-performansima. Autoportreti u tim medijima reportažne su priče i scenske interpretacije. Tu više nema, kao u drugim medijima, statičnog uprizorenja, već je sve dinamično, sve je događanje i sve je u procesu transformacije. Nerijetko se unutar jednoga rada pojavljuje (u koegzistenciji) cijeli splet društvenih, socijalnih, psiholoških, perceptivnih i vizualnih problematika. Autor, unutar toga, promišlja onda sebe u kontekstu urbane ili egzistencijalne problematike, problematike suvremene tehno-civilizacije, etike…, kritički se osvrćući na društvene stranputice i boreći se za pravi put. Želeći uspostaviti dijalog, započeti komunikaciju, inicirati akciju.

Višnja Slavica Gabout 


Ivan Kožarić

2. hrvatski triennale autoportreta – biografije autora

1. AMALIJA ALBANEŽE

Rođena 1988. godine. Završila 2008. Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a potom upisala slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je trenutno 4. godina studija. Živi u Zagrebu.
2. MARIJA ANČIĆ
Rođena 1982. u Sarajevu (BiH). Diplomirala 2006. na Odsjeku za restauraciju i konzervaciju Umjetničke akademije u Splitu. Na istoj akademiji 2005. upisuje preddiplomski, a potom i diplomski studij kiparstva u klasi prof. Kažimira Hrastea. Diplomirala 2010.Članica HDLU-Zagreb i HULU-Split. Živi u Zagrebu.
3. SUZANA BALJAK
Rođena 1970. u Rijeci. Bavi se fotografijom, slikarstvom (crtež, akvarel, kolaž) i keramikom. Članica Keramekona-Varaždin. Živi u Rijeci.
4. IVANA BARIŠIĆ-TOMŠIĆ
Rođena 1981. u Bjelovaru. Završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (slikarstvo) u Zagrebu 2000. godine, a 2005. diplomirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Zlatka Kesera. Članica HDLU-a. Živi u Bjelovaru.
5. KORALJKA BEKER
Rođena 1965. u Zagrebu, gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti, a potom 1990. diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Đure Sedera. Članica HDLU-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica.
Živi u Zagrebu.
6. ELVIS BERTON
Rođen 1970. u Pazinu. Završio Tehničku školu u Puli. Likovnim stvaralaštvom bavi se od 1996. godine. Izlaže od 2000. godine u zemlji i inozemstvu. Član HDLU-a Zagreb. Živi u Pazinu.  
7. ALEKSANDAR BEZINOVIĆ
Rođen 1975. u Splitu, gdje je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (odjel grafičkog dizajna). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Zlatka Kesera. Član HDLU-a Zagreb. Živi u Velikoj Gorici.
8. TATJANA BEZJAK
Rođena 1971. u Zagrebu, gdje je 1990. završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a potom 1995. diplomirala kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. Članica HDLU-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.  
9. VLADIMIR BIGA
Rođen 1975. u Zagrebu, gdje je 1998. diplomirao na Grafičkom fakultetu. Godine 2005. magistrirao na Ekonomskom fakultetu. Član HDLU-a. Živi u Zagrebu.  
10. MATIJA BLAŽIČKO
Rođen 1982. u Zagrebu. Studira kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Mile Blaževića. Živi u Zagrebu.  
11. IRIS BONDORA DVORNIK
Rođena 1952. u Zagrebu. Diplomirala na slikarskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Nikole Reisera. Članica HDLU-a, LIKUM-s i Udruženja profesionalnih umjetnika Bavarske. Od 1981. djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.
12. ROBERT BUDOR
Rođen 1954. u Zagrebu. Diplomirao slikarstvo 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1979-1981. bio suradnik Majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Dobitnik 1. nagrade Pasionske baštine 2008. u Muzeju Mimara u Zagrebu. Član HDLU-a. Živi u Zagrebu.  
13. MARC ANTONIO CINOTTI
Rođen 1975. u Zagrebu. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti (nastavnički smjer) i na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Radi u školi kao profesor likovne kulture, uz to vodi radionice za djecu i mladež u sklopu likovne udruge ArtMix. Član HDLU-a. Živi u Zagrebu.  
14. MAJA CIPEK
Rođena 1976. u Zagrebu. Diplomirala 2006. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Dobitnica Nagrade HT MOBILE – „Svijet bez granica“. Članica ULUS-a. Živi u Samoboru.  
15. ANTONIA ČAČIĆ
Rođena 1976. u Zadru. Diplomirala 2001. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu – Studij dizajna. Godine 2002. diplomirala i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Eugena Kokota. Godine 2006. završila magistarski studij slikarstva u Ljubljani, u klasi prof. Gnamuša. Članica HDLU-a i ULSZ-a.Živi u Zaprešiću.
16. SANJA ČERNKO DELERUE
Rođena 1969. u Zagrebu. Diplomirala na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Zaposlena kao profesor likovne kulture u XV gimnaziji u Zagrebu. Članica HDLU-a. Živi u Zagrebu.  
17. JELENA DABIĆ
Rođena 1981. u Varaždinu. Diplomirala 2006. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica HDLU-a i LIKUM-a. Živi u Varaždinu.
18. DARIJA DOLANSKI MAJDAK
Rođena 1965. u Zagrebu, gdje je 1983. završila Školu primijenjene umjetnosti (odjel grafike), a 1991. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti (nastavnički odjel). Članica HDLU-a i HZSU-a. Ima status samostalne likovne umjetnice.
Živi u Zagrebu.
19. BRANIMIR DOROTIĆ
Rođen 1951. u Supetru na Braču. Diplomirao slikarstvo 1983. na
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana. Neko se vrijeme bavio pedagoškim radom, a od 1986. djeluje kao samostalni likovni umjetnik. Član HDLU-a. Zagreb. Živi u Bregani.
20. EMILIJA DUPAROVA
Rođena 1967. u Splitu. Diplomirala slikarstvo 1991. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Predaje kao izvanredni profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Bavi se slikarstvom, fotografijom, multimedijom, ambijentom, instalacijom i videom. Članica HDLU-a Rijeke i Zagreba, te HULU-Split. Živi u Rijeci.
21. NADICA EICHHORN
Rođena 1950. u Zagrebu. Po zvanju diplomirani kemijski tehnolog. Likovnom radu – slikanju, posvetila se od 1990. godine, a umjetničkoj keramici od 2002. Od 2010. intenzivno se bavi fotografijom, istražujući stare fotografske tehnike i cameru opscuru. Članica ULUPUH-a. Živi u Zagrebu.
22. KRISTINA FONTANA DUJMIĆ
Rođena 1968. u Bugojnu (BiH). Diplomirala kiparstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stipe Sikirice. Članica HDLU-Zagreb.
Živi u Zagrebu.
23. LJUBO GAMULIN
Rođen 1970. u Dubrovniku. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest umjetnosti i komparativnu književnost. Studirao na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, smjer Filmski i TV snimatelj. Član ULUPUH-a, HZSU-a i Hrvatskog novinarskog društva. Ima status samostalnog likovnog umjetnika.
Živi u Zagrebu.
24. JENNIFER GARRET
Rođena 1942. u Kanadi. Završila 1978. School of Art u Torontu, a potom 1980/81. i 1983. usavršavala grafiku na rezidencijalnom boravku na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Ante Kuduza. Nakon toga usavršavala se na rezidencijalnim boravcima 1983/84. u Atelieru Alexandria u Aleksandriji (Egipat), zatim 1984. na College of Art u Khartoumu (Sudan), te 1986. na Lakehead University u Thunder Bayu (Ontario). Boravi u Hrvatskoj.
25. ANA GEZI
Rođena 1980. u Bjelovaru. Diplomirala slikarstvo 2005. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Eugena Kokota. Članica HDLU-a. Živi u Zagrebu.
26. ANA GUBERINA
Rođena 1969. u Silakovini. U inozemstvu studirala i bavila se dizajnom. U Zagrebu završila autorsku akademiju slikanja u klasi prof. Dina Trtovca. Nekoliko puta boravila u SAD-u na Summer study programmes i workshops. Studijski boravila u Cité Internationale des Arts u Parizu. Članica HDLU-a i CIVA-e.
Živi u Zagrebu.
27. IVAN BRANKO IMROVIĆ
Rođen 1957. u Podbrđu/ Popovača. Završio 1977. Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu – slikarski odjel, a potom diplomirao 1983. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu – kiparski odjel, u klasi prof. Ivana Sabolića, pod čijim je vodstvom od 1983. do 1985. polazio i Majstorsku radionicu Antuna Augustinčića. Nekoliko godina djelovao kao samostalni likovni umjetnik, a od 1992. predaje kao profesor na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Član HDLU-a Zagreb.
Živi u Zagrebu.
28. NIKOLINA IVEZIĆ
Rođena 1970. u Zagrebu, gdje je 1998. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti. Članica HDLU-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica.
Živi u Zagrebu.
29. SAŠA JANTOLEK
Rođen 1968. u Rijeci. Umjetničkim radom bavi se od 1990. Godine 2007. uvršten u Annuario d´arte moderna u Rimu. Godine 2011. izlagao s hrvatskim umjetnicima na izložbi „Inter imago“ u New Yorku. Vodi privatnu galeriju/atelijer „Lokvina“ u Kastvu. Član HDLU-Rijeka. Živi u Matuljima.
30. VANJA JOVIĆ
Rođena 1984. u Makarskoj. Završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a potom 2009. diplomirala na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu primijenjenu grafiku, u klasi prof. Zdravka Tišljara. Članica ULUS-a i HDD-a. Živi u Domaslovcu.
31. KSENIJA JURIŠIĆ
Rođena 1984. u Vinkovcima. Diplomirala 2008. na Akademiji primijenjenih umjetnosti – odsjek grafike, u Rijeci. Završila edukacijski ciklus kulturnog menadžmenta i upravljanja projektima, radionicu filma i montaže u Rijeci i radionicu podvodnog snimanja u Ražnju. Dobitnica nagrade Ex Aequo 2010. na 22. slavonskom biennalu. Živi u Vinkovcima.
32. DUBRAVKA KANJSKI
Rođena 1963. u Kutini. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađena na 2. i 4. hrvatskom triennalu akvarela. Nosi Počasnu nagradu Grada Grožnjana. Članica Likovne udruge „liric“. Živi u Crikvenici.
33. JELENA KAŠIĆ
Rođena 1989. u Našicama. Živi u Orahovici.
34. IVICA KIŠ
Rođen 1948. u Zagrebu, gdje je 1974. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu, u klasi prof. Božidara Rašice. Od 1988. radi kao profesor na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Godine 1997. dobio je nagradu za industrijski dizajn na Svjetskoj smotri inovacija u Bruxellesu. Fotografijom se bavi od 1967. Godine 1996. započeo s projektom „Camera obscura pola milenija poslije“, održavši do danas niz tematskih izložbi. Godine 2008. u izdanju Školske knjige izdana mu je knjiga „Camera obscura“, koja je od 2010. obvezatna stručna literatura iz fotografije. Član ULUPUH-a.
Živi u Zagrebu.
35. JASMINA KRAJAČIĆ
Rođena 1968. u Zagrebu, gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti – smjer slikarstvo, a potom 1992. diplomirala na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Članica HDLU-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.
36. ANTE KUŠTRE
Rođen 1955. u Somboru (Srbija). Godine 1977. završio Pravni fakultet u Splitu, a 1980. diplomirao književnost i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se filmom i filmskom kritikom, novinarstvom, fotografijom i vizualnim umjetnostima. Godine 2005. osvojio Prvu nagradu za fotografiju na Međunarodnom natječaju u Mutxamerlu (Španjolska). Član HDLU-a Zagreb, HULU-Split, HDFD-a (Udruženja filmskih umjetnika) i HZSU-a. Živi u Splitu.
37. MARKO MAJSTOROVIĆ
Rođen 1964. u Trebinju (BiH). Završio Školu primijenjene umjetnosti u Splitu, na Odjelu za dekorativnu obradu kamena. Diplomirao slikarstvo 1988. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član HULU-Split. Živi u Splitu.
38. FRAN MAKEK
Rođen 1987. u Zaboku. U Zagrebu završio Školu priprimijenjene umjetnosti i dizajna, a potom 2008. upisao Akademiju likovnih umjetnosti. Trenutno na 4.godini slikarskog studija, u klasi prof. Zoltana Novaka.
39. LIDIJA MATULIN
Rođena 1987. u Čakovcu. Diplomirala 2007. na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Živi pored Čakovca.
40. LEILA MICHIELI-VOJVODA
Rođena 1952. u Zagrebu. Godine 1976. diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (odsjek biologije), a 1980. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (slikarstvo), u klasi prof. Nikole Reisera. Od 1993. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica HDLU-a. Živi u Zagrebu.
41. NEVENKA MIKLENIĆ
Rođena 1965. u Pregradi. Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (pedagoški odjel), u klasi prof. Dubravke Babić. Članica HDLU-a, ULUS-a, INSEA-e, Hrvatskog učiteljskog društva, likovnog odjela samoborskog ogranka Matice hrvatske i plesne skupine Trupa TO. Živi u Samoboru.
42. ZDRAVKO MILIĆ
Rođen 1953. u Labinu. Diplomirao 1977. slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji, u klasi prof. Carmela Zottija. Godine 1988. studirao mozaik na École Nationale Supérieure des Beaux-Arts u Parizu. Višestruko nagrađivan. Predaje na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci kao izvanredni profesor. Član HDLU-a Rijeke i Zagreba, te Le Venezie Treviso. Živi u Labinu.
43. ORLANDO MOHOROVIĆ
Rođen 1950. U Labinu. Završio Školu primijenjene umjetnosti u splitu godine 1969. Diplomirao 1974. na Kunstakademie u Düsseldorfu, u klasi prof. Josepha Beuysa. Izlagao na mnogim izložbma u nas i u inozemstvu. Član HDLU Rijeka i HZSU-a. Živi u Rabcu.
44. DIJANA NAZOR
Rođena 1971. u Splitu, gdje je 1995. diplomirala na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti (danas Umjetnička akademija), stekavši zvanje profesorice likovne kulture-restauratorice. Trenutno je na poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je HDLU-a, LIKUM-a, Fotokluba Zagreb i HRV-INSEA-e. Živi u Zagrebu.
45. SANDRA NEJAŠMIĆ
Rođena 1970. u Splitu. Diplomirala kiparstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stipe Sikirice. Radi u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču. Članica HDLU-a i HULU Split. Živi u Ljubljani i u Postirama.
46. GORAN NEMARNIK
Rođen 1954. u Rijeci. Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član HDLU-a, ULUPUH-a , LIKUM-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalni likovni umjetnik. Živi u Rijeci.
47. ALEN NOVOSELEC
Rođen 1969. u Varaždinu. Diplomirao 1996. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2006. upisao umjetnički poslijediplomski doktorski studij kiparstva. Zaposlen na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član HDLU-a Zagreb.
Živi u Zagrebu.
48. IVANA OGNJANOVAC
Rođena 1983. u Vukovaru. Diplomirala slikarstvo 2008. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Zlatka Kesera. Jedan semestar provela na Universitatea de Arta si Design Cluj – Napocca u Rumunjskoj. Članica HDLU-a.
Živi u Zagrebu.
49. VESNA PAVLAKOVIĆ
Rođena 1955. u Zagrebu. Godine 1978. diplomirala na Pedagoškoj akademiji, a 1982. i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Nikole Reisera. Studijski boravila na Statens Kunstakademi u Oslu i u Cité Internationale des Arts u Parizu. Nagrađena Velikom nagradom na 2.hrvatskom triennalu akvarela. Članica HDLU-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.
50. TANJA PEĆANIĆ
Rođena 1968. u Puli. Diplomirala na Odsjeku likovne kulture Filozofskog fakulteta u Rijeci, izborni kolegij grafike. Članica HDLU-a Rijeke, HDLU-a Istre i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Rijeci i Istri.
51. NEVENA PETRA PILIŽOTA
Rođena 1986. u Šibeniku. Završila Akademiju likovnih umjetnosti, magistriravši 2011. slikarstvo. Apsolventica je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica HDLU-a i Matice hrvatske. Živi u Šibeniku.
52. KRISTINA PONGRAC
Rođena 1985. u Čakovcu, gdje je završila srednju Graditeljsku školu – smjer dizajn unutrašnje arhitekture. Trenutno studira na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, katedra grafike. Boravi u Rijeci.
53. VESNICA POPOVIĆ
Rođena 1955. u Rijeci. Diplomirala na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji. Stekla zvanje dizajnera interijera u Talijanskoj školi mode i dizajna u Rijeci. Godine 2008. nagrađena Otkupnom nagradom Ex tempore Piran (Slovenija), a 2009. Nagradom regije Venezia-Friuli-Giulia, te Nagradom Galerije Poliedro (Trst, Italija). Članica Galerije Poliedro. Živi u Opatiji.
54. ZDENKA POZAIĆ
Rođena 1940. u Čazmi. Školu primijenjene umjetnosti završila 1960. u Zagrebu, a nakon toga 1966. diplomirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Alberta Kinerta. Godine 1968. završila Specijalku za grafiku kod prof. Marijana Detonija. Višestruko nagrađivana za grafiku, crtež i ex-libris. Objavljuje pjesničko-grafičke mape i bibliofilske edicije. Članica HDLU-a Zagreb, ULUPUH-a i Kerameikona iz Varaždina. Živi u Zagrebu.
55. DAVOR RAPAIĆ
Rođen 1961. u Zagrebu. Pohađao Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, odjel grafike, kod prof. Zdenka Gradiša i prof. Ivice Šiška. Studirao grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Dubravke Babić, te povijest umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Član HDLU- Zagreb i HDLU- Istre, te HZSU-a. Djeluje kao samostalni likovni umjetnik. Živi u Rovinju.
56. KRISTINA RISMONDO
Rođena 1996. u Zagrebu. Diplomirala 1995. na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer grafika. Živi u Zagrebu.
57. INGRID RUNTIĆ
Rođena 1967. u Osijeku. Diplomirala slikarstvo 1990. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana i prof. Đure Sedera. Nakon diplome dobila jednogodišnju stipendiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, koju je pohađala u klasama prof. Lehmdena i prof. Brauera, položivši kod njih magisterij.Članica HDLU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica.Živi u Zagrebu.
58. HANIBAL HANI SALVARO
Rođen 1935. u Čačku (Srbija). Studirao na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, a od 1958. djeluje kao likovni umjetnik. Bavi se keramikom, slikarstvom, kiparstvom, fotografijom, performativnom umjetnošću, prostornim instalacijama, kao i organizacijom izložbi. Dobitnik brojnih nagrada. Član HDLU-a i Međunarodne akademije za keramiku u Ženevi (Švicarska). Živi u Zagrebu.
59. EMANUELA SANTINI
Rođena 1976. u Puli. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci, smjer likovna umjetnost , odjel grafike. Godine 2008. završila poslijediplomsko usavršavanje iz vizualnih umjetnosti na College of Arts (odjel crtanja), pri University of Arts u Londonu. Članica HDLU-a Rijeke i Zagreba, kao i HZSU-a. Radi na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, pri katedri za grafiku.Živi pored Rijeke.
60. DIJANA IVA SESARTIĆ
Rođena 1966. u Zagrebu. Studirala na likovnim akademijama u Sarajevu, Pragu i Zagrebu. Diplomirala kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stanka Jančića. Autorica je brojnih skulptura u javnim prostorima. Članica HDLU-a Zagreb, HULU-Split, Matice hrvatske i HZSU-a.Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Solinu.
61. MIRNA SIŠUL
Rođena 1977. u Rijeci, gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti (za kiparskog dizajnera). Potom je diplomirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, u klasi prof. Ksenije Mogin. Članica HDLU-a Rijeke i Zagreba. Živi u Rijeci.
62. LILJANA SMODLAKA
Rođena 1940. u Sutivanu na Braču. Godine 1963. diplomirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a 1965. završila u Beogradu i prvi stupanj Akademije za primijenjenu umjetnost. Od 1976-80. specijalizirala keramiku na Paddington Institute i Putney School of Art u Londonu. Bavi se staklom, keramikom i slikarstvom. Članica ULUPUH-a, HDLU-a, LIKUM-a i HULU -Split. Živi u Splitu.
63. DIANA SOKOLIĆ
Rođena 1959. u Rijeci. Diplomirala 1981. na slikarskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1981. do 1983. suradnica Majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Članica HDLU-a, HZSU-a i INSEA-e. Dobitnica tri nagrade na izložbama crteža Grafičkog kabineta HAZU. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.
64. MARINA STOPONJA
Rođena 1959. u Zagrebu. Diplomirala 1999. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Trenutno je na poslijediplomskom doktorskom studiju kiparstva na ALU Zagreb. Izvela je nekoliko javnih radova. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.
65. GORANKA SUPIN
Rođena 1963. u Rijeci. Završila studij za predškolski odgoj na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1984. godine, te 1998. diplomirala na Odsjeku likovnih umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Rijeci – smjer grafika. Članica HDLU – a Zagreb.
Živi u Rijeci i Opatiji.
66. MIRAN ŠABIĆ
Rođen 1986. u Brežicama (Slovenija). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odsjek grafike, u klasi prof. Frane Para. Trenutno na ALU polazi poslijediplomski doktorski studij, u klasi prof. Ante Rašića. Dobitnik Velike diplome za grafiku na INTERBIFEP-u (Tuzla/ BiH, 2011.). Članstvo u strukovnim udrugama: ULUS, HDLU, 21 ICAA, Udruga Ilirskog zmaja. Živi u Samoboru.
67. VESNA ŠANTAK
Rođena 1969. u Zagrebu. Diplomirala 1998. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Frane Para (odjel grafike, smjer slikar-grafičar). Studijski boravila u Cité Internationale des Arts u Parizu. Sudjeluje u međunarodnim projektima i performancima. Članica HDLU-a, Academije Moderna i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.
68. MELINDA ŠEFČIĆ
Rođena 1986. u Subotici (Srbija). Diplomirala 2010. na preddiplomskom studiju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu – slikarski odsjek, u klasi prof. Dalibora Jelavića. Trenutno je na diplomskom studiju slikarstva ALU Zagreb, u klasi prof. Zoltana Novaka. Sudjelovala na izložbi hrvatskih slikara „Inter imago“ u New Yorku. Članica HDLU-a Zagreb. Živi u Zagrebu.
69. VEDRAN ŠILIPETAR
Rođen 1980. u Puli. Završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli, a potom 2007. diplomirao na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, u klasi prof. Josipa Diminića. Član HDLU Istre. Živi u Puli.
70. BORIS ŠIMUNOVIĆ
Rođen 1980. u Mostaru (BiH). Diplomirao kiparstvo 2004. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stipe Sikirice. Radio na obnovi zagrebačke katedrale. Član ULUPUH-a, ULUS-a i ULSZ-a. Živi u Domaslovcu.
71. JOSIP ŠKERLJ
Rođen 1941. u Dubrovniku. Diplomirao slikarstvo 1965. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Otona Postružnika. Do umirovljenja bavio se pedagoškim radom. Član HDLU-a. Živi u Dubrovniku.
72. VESNA ŠMIGOVEC GREGURIĆ
Rođena 1975. u Novom Mestu (Slovenija). Diplomirala 2000. kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Šime Vulasa. Članica HDLU-a i HZSU-a. Djeluje kao samostalna likovna umjetnica. Živi u Zagrebu.
73. VALENTINA ŠULJIĆ
Rođena 1976. u Zagrebu. Diplomirala grafiku 2001. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Frane Para. Godine 2002. upisuje pedagošku grupu predmeta pri Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Godine 2003. upisuje poslijediplomski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, grafički odjel, gdje 2007. magistrira (mentor prof. Dževad Hozo). Trenutno završava umjetnički doktorski studij grafike na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (mentor prof. Frane Paro). Članica HDLU-a, ULSZ-a, Matice hrvatske, HZSU-a i Athens Art Brazilian Culture&Art. Živi u Zagrebu.
74. SANJA ŠVRLJUGA
Rođena 1959. u Zagrebu. Diplomirala 1985. likovnu umjetnost, odjel grafike, na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, u klasi prof. Josipa Butkovića. Godine 1988. stručno se usavršavala na École Nationale Supérieure des Beaux-Arts u Parizu, u klasi prof. Ricarda Licate. Višestruko nagrađivana. Od 1989. članica Metal Guru-a (umjetničke frakcije Labin art Express-a) i voditeljica Galerije Lamparna. Članica HDLU-a Rijeka i HZSU-a. Živi u Labinu.
75. BOJAN TANKOSIĆ
Rođen 1975. u Puli. Diplomirao 1999. slikarstvo na Accadcemia di Belle Arti u Veneciji. Član HDLU-a istre i Rijeke. Živi u Vrsaru.
76. BERNARD TEKLIĆ
Rođen 1969. u Livnu (BiH). Diplomirao interdisciplinarni studij povijesti umjetnosti i likovne umjetnosti na Odsjeku likovne kulture pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Član HDLU-a Istre i Zagreba, te HZSU-a. Djeluje kao samostalni likovni umjetnik. Živi u Rovinju.
77. ANTE TESKERA
Rođen 1972. u Kninu. Diplomirao 2001. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Član HDLU-a i LIKUM-a. Živi u Zagrebu.
78. MIRJANA TOMAŠEVIĆ DANČEVIĆ
Rođena je 1954. u Puli. Profesorica je likovne kulture, povijesti umjetnosti i engleskog jezika. Predsjednica je hrvatskog ogranka INSEA-e i članica predsjedništva Svjetskog vijeća INSEA-e. Autorica je knjiga „Kako nacrtati osjećaj“ i „Letjeti i vratiti se“. Izlagala na mnogim žiriranim izložbama, dobitnica mnogih nagrada. Pored članstva u INSEA-i, članica je HDLU-a i Fotokluba Zagreb.
Živi u Zagrebu.
79. BRUNA TOMŠIĆ
Rođena 1983. u Rijeci, gdje je 2010. diplomirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti. Članica HDLU-a Zagreb, kao i osnivačka članica Studentske galerije APURI. Živi u Rijeci.
80. VANJA TROBIĆ
Rođena 1987. u Zagrebu, gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala 2010. na preddiplomskom studiju slikarstva, u klasi prof. Dalibora Jelavića. Trenutno je studentica diplomskog studija slikarstva, u klasi prof. Zoltana Novaka. Živi u Zagrebu.
81. PETAR UJEVIĆ
Rođen 1960. u Krivodolu. Diplomirao kiparstvo 1984. na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Branka Ružića i Želimira Janeša, a 1985. završio je Majstorsku radionicu kod prof. Ivana Sabolića. Dobitnik nagrada i autor nekoliko skulptura u javnim prostorima. Predstavnik hrvaytske u kategoriji „maqla plastika“ u M.Soboti. Član HDLU-a, ULUS-a, HZSU-a i Grupe „Contra“.Živi u Bestovju/Rakitje.
82. SVEBOR VIDMAR
Rođen 1973. u Zagrebu, gdje je 1992. završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna – slikarski odjel, klasa prof. Duška Maleševića, a 1999. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti, nastavnički odjel, slikarski smjer, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Član HDLU-a i ULUPUH-a. Živi u Zagrebu.
83. ANTON VRLIĆ
Rođen 1957. u Splitu. Diplomirao 1982. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Raoula Goldonija. Više puta nagrađivan. Predaje kolegij slikarstva na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, te vodi kolegij stakla na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član HDLU-a Zagreba i Rijeke. Živi i djeluje na relaciji Zagreb-Rijeka.
84. NEBOJŠA VUKOVIĆ
Rođen 1985. u Osijeku, gdje završava Školu za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti – grafički smjer. Diplomirao grafiku 2011. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Roberta Šimraka. Dobitnik Ceepus stipendije 2006. (ALU Krakow/Poljska, prof. Artur Grabowsky, novi mediji). Član HDLU-a i filmskih udruga Blank i Klubvizija. Živi u Zagrebu.
85. NADA ZEC-IVANOVIĆ
Rođena 1965. u Dubrovniku. Diplomirala slikarstvo 1988. na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Članica HDLU-a Dubrovnik i INSEA-e.
Živi u Dubrovniku.
86. ANDREA ZRNO
Rođena 1985. u Osijeku, gdje je završila Školu za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti. Diplomirala 2009. kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stjepana Gračana. U jednom semestru 2009. pohađala predavanja iz multimedije i intermedije na ALU u Bratislavi (prof. Anton Čierny). Članica HDLU-Osijek. Živi u Osijeku.


Marija Ančić

Autori i djela na 2.hrvatskom triennalu autoportreta

I / Autoportreti iz Zbirke Lukin:

Ivica Antolčić, nedatirano, ulje/platno, 14x9cm
Aleksandar Augustinčić, 1989., pastel; 28×16,5 cm
Zvonimir Balog, 2000., tuš/pero/papir, 24x22cm
Quintino Basani, 1955., ulje, 25x24cm
Mato Benković, 1944., tuš kist/papir; 10,5x8cm
Mile Blažević, 1993., tuš kist/papir, 19x15cm
Miljenko Minja Bosanac, 1997., tuš pero/papir; 10,4×8,5cm
Hamo Čavrk, 1997., pastelna olovka/papir,11×10 cm
Plamenko Čengić, 1992., akvarelirani tuš,18x13cm
Branimir Dorotić, 1989., ulje/daska, 5x4cm
Mihovil Dorotić, 2000., ulje/platno, 20x15cm
Toni Franović, 1996., gvaš, 31x24cm
Zoltan Gabor, 1941., tuš/papir; 10,5x8cm
Viktor Goričan, 1987., tuš-sepija, 26x20cm
Tomislav Gotovac, 1989., instalacija; 24,4x20cm
Živko Haramija, 1998., tuš pero/papir, 28×14 cm
Željko Hegedušić, 1979., komb.tehnika; 18,5×10,5cm
Ljubo Ivančić, 1975., ulje/lesonit, 14x9cm
Ljubo Ivančić, 1988., ulje/lesonit, 22x15cm
Marijan Jevšovar, 1985., ulje; 8,5x 8 cm
Zlatko Keser, 1997., komb.tehnika; 22×17,5 cm
 Albert Kinert, nedatirano, pastel/papir, 28×26 cm
Julije Knifer, 1953.-1991.,olovka/papir, 22x15cm
Ivan Kožarić,1998., komb.tehnika, 29x 24cm
Milena Lah, 1996., ulje/papir, 30x42cm
Ivan Lesiak, 1975., komb.tehnika, 10x16cm 
Zvonimir Lončarić, 1992., serigrafija, 23×17 cm
Ivan Lovrenčić, 1985., olovka/akvarel, 23×18 cm
Vladimir Martek, 1987., komb.tehnika; 27,5x20cm
Igor Modrić, 1998., olovka u boji/papir, 27x20cm
Dafne Perković, nije datirano, akril/platno, 17x16cm
Toni Politeo, 2001., instalacija; 27,5x24cm 
Vanja Radauš, 1940., tuš sepija/papir, 35x26cm
Davorin Radić, nedatirano, ulje/platno, 19x14cm
Josip Restek, nedatirano, suha igla, 25 x 19 cm
Igor Rončević, 1994., akvarel, 24×18 cm
Branko Ružić, nedatirano, tuš sepija/papir;19×14,5cm
Đuro Seder, nedatirano, akril, 23x24cm,
Mladen Stilinović, nedatirano, komb.tehnika, 19x19cm
Slavko Striegl, nedatirano, tuš kist/papir, 26x20cm
Ivo Šebalj, 1983., ulje/platno, 33x41cm
Slavko Šohaj, 1946., tinta/pero/papir, 16x15cm
Miroslav Šutej, 1978., tuš pero/papir, 27x28cm
Dražen Trogrlić, 1998., instalacija,10x10cm
Fedor Vaić, nedatirano, olovka/papir, 20×15 cm
Josip Vaništa, nedatirano, serigrafija O.A., 27x20cm
Zlatan Vehabović, 2003., komb.tehnika, 19×19 cm
Nenad Vorih, 1987., ulje, 34x28cm
Miro Vuco, 1996., tuš/trska/papir, 23x23cm
Ante Vuksan, 1989., akvarel/papir; 22,5x17cm
Danijel Žabčić, 1989., pastel/platno, 19x15cm
Nada Žiljak Kinert, 1990., flomaster/papir,19x15cm

II / Suvremeni autoportret – žirirani radovi


1. Amalija Albaneže
– „Dok čekam…“, 2011., slika/akril i ugljen na kartonu
2. Marija Ančić
– „Dijalog“, 2010., video-performance
3. Suzana Baljak
-„U treptaju oka 19122009.19102010“, 2011., foto-kolaž, akvarel, crtež
4. Ivana Barišić Tomšić
– „Autoportret s 4 prizora“, 2010., crtež flomasterom na papiru
5. Koraljka Beker
– „Plavi autoportret“, 2011., kombinirana tehnika na platnu
6. Elvis Berton
– „Autoportret“, 2011., objekt/skulptura
7. Aleksandar Bezinović
– „Antiteza“, 2010., fotografija/sken, print kaširan na kapafix
8. Tatjana Bezjak
– „Paralelna“, 2011., skulptura
9. Vladimir Biga
– „Sjetni ja“, 2011., kompjutorska grafika/digitalni ispis
10. Matija Blažičko
-„Razglednica života“, 2011., skulptura
11. Iris Bondora Dvornik
– „Autoportret 2“, 2011., kompjutorska grafika, digitalni ispis
12.Robert Budor
– „Autoportret“, 2011, crtež/flomaster, tuš, kemijska olovka
13. Marc Antonio Cinotti
-„U dobru i zlu“, 2011., akril i kolaž na platnu
14. Maja Cipek
– „Rasprodaja“, 2011., objekt/instalacija (pamuk, metal, drvo, transferfolija)
15. Antonia Čačić
– „Autoportret“, 1- 3, triptih, 2011.,ulje na platnu
16. Sanja Černko Delerue
– „Autoportret“, 2011, kombinirana tehnika na lesonitu
17. Jelena Dabić
-“I promise“ – diptih, 2011., akril na platnu
18. Darija Dolanski Majdak
– „Darija je usamljena“, 2011, media mix/digitalni tisak, kapafix
– „Darija je zbunjena i prestrašena“, 2011., media mix/digitalni tisak/kapafix
19. Branimir Dorotić
– „Zamjenjivi disk (autoportret)“, 2011., akril na dasci
20. Emilija Duparova
-„Rubno“ – poliptih, 2010., fotografija/autor/boja – 5 elemenata
21. Nadica Eichhorn
– „Autoportret“, 2011, fotografija/camera opscura
22. Kristina Fontana Dujmić
– „Suočenje (autoportret)“, 2011., fotografija
23. Ljubo Gamulin
– „Profil perdu“, br. 10; 2010., fotografija
24. Jennifer Garrett
– “What´s going on here?“, 2011., akril na papiru
– “Holey Moley! How did I end up here?“, 2011., akril na papiru
25. Ana Gezi
– „Đačko doba/ Akademsko doba“, diptih, 2010., crtež
26. Ana Guberina
– „Krhke blizine (autoportret)“, 2009., ulje na lesonitu
27. Ivan Branko Imrović
– „Autoportret“, 2011, crtež
– „ Autoportret“, 2011, multimedija
28. Nikolina Ivezić
– „Autoportreti iz kupaonice“, 1-3, triptih, 2011., kombinirana tehnika
29. Saša Jantolek
-„Autoportret mojih mogućnosti“, 2011., video-instalacija
30. Vanja Jović
– “Self- portrait with Flies“, 2011., crtež/olovka, tuš
31. Ksenija Jurišić
– “Voice“, 2010., DVD – video
32. Dubravka Kanjski
– „Autoportret 3“, 2011., slika/objekt, kombinirana tehnika
– „Autoportret 11“, 2011., slika/objekt, kombinirana tehnika
33. Jelena Kašić
-„Autoportret II“, 2011., skulptura/gips
34. Ivica Kiš
– „Autoportret“, 2009; CB film/rayogramme
– „Kutija za izlaganje rayogramme autoportreta“, 2011, objekt
35. Jasmina Krajačić
– “…for anybody else“, 2011., kombinirana tehnika na platnu
36. Ante Kuštre
-„A.K. 1“, 2011., fotografija/digitalni print
37. Marko Majstorović
-„Prosjačka zastava(autoportret)“, 2010., zidni asamblaž
38. Fran Makek
-„Sabrana djela“, 2011., instalacija
39. Lidija Matulin
-“How to Wear a Man“, 2011., fotografija
40. Leila Michieli – Vojvoda
– „Fragmenti“, 2010., ink jet print
41. Nevenka Miklenić
– „Zatvorena“, 2011., fotografija
42. Zdravko Milić
-„Autoportretdrom“, 2011., slika-objekt (drvo, staklo, plast.folija, papir, akril, ulje)
43. Orlando Mohorović
-„Koncept A+B“, 2011., ulje na platnu
44. Dijana Nazor
-„Kad poželim poletjeti“, 2011., digitalna fotografija
45. Sandra Nejašmić
– „Autoportret“, 2009., skulptura/mramor
46. Goran Nemarnik
-„Elektronik/autoportret“, 2009., zidni asamblaž
47. Alen Novoselec
-„3 (+1) autoportreta svagdašnja“, 2011., instalacija/asamblaž
48. Ivana Ognjanovac
– „Duh 4“, 2009., crtež/kombinirana tehnika
49. Vesna Pavlaković
– Vesna I, 2011., kolaž, mix media
– Vesna III, 2011., kolaž, mix media
50. Tanja Pećanić
-„Gadan karakter“, 2011., kombinirana tehnika na platnu(akril, metalne iglice)
51. Nevena Petra Piližota
– „I.2.1.“, 2010., crtež/grafitna olovka na papiru
52. Kristina Pongrac
-„Kristina Pongrac“, 2011., kompjutorska grafika
53. Vesnica Popović
– „Iza ogledala“, 2011., kombinirana tehnika na platnu (akril, kolaž)
54. Zdenka Pozaić
-„Sanjam u boji“, 2011., kolaž
-„Imam pticu na licu“, 2011., kolaž
55. Davor Rapaić
-„Autoportret negativ“, 2009., kolaž (akril i metal na dasci)
56. Kristina Rismondo
– „Autoportret kao alegorija razboritosti“, 2011, grafika/linorez
57. Ingrid Runtić
– „Autoportret u slagalici, poliptih od 4 dijela/forma kvadrat, 2011., ulje na platnu
58. Hanibal Salvaro
-„Ukošeni diptih“; 2011., kompjutorska obrada fotografije
59. Emanuela Santini
– „Bez naziva“/3., 2010., crtež/kombinirana tehnika
60. Dijana Iva Sesartić
-„Let“, 2009., žičana skulptura
-„Vatrena breza“, 2011., slika/akril na platnu
61. Mirna Sišul
– „1,2,3…“, 2011, slika/akril na platnu
62. Liljana Smodlaka
-“Roots“, 2011., slika/kombinirana tehnika na papiru
63. Diana Sokolić
– „QR“, 2011., UV-slika/instalacija
64. Marina Stoponja
-„Animar“, 2010., skulptura/mramor, aluminij
65. Goranka Supin
– „Autoportret“, 2011., žičana skulptura
66. Miran Šabić
-„Kolerik“, 2010., grafika/bakropis
67. Vesna Šantak
– „Crvena Zemlja“, 2010., slika/akril na platnu
68. Melinda Šefčić
-„Maske“ (1-3), 2011., print na platnu
69. Vedran Šilipetar
– „Teo (ja-pas)“ 1-3, triptih, 2011., grafika/linorez
70. Boris Šimunović
– „Ja&ti“/2 , 2011., objekt
 „Glavobolja“, 2011., instalacija
71. Josip Škerlj
– „Autoportret“, 2011, slika/akril na platnu
72. Vesna Šmigovec Gregurić
– „Autoportret“, 2010., skulptura
– „Moja linija“, 2011., žičana skulptura-reljef
73. Valentina Šuljić
-„Radost stvaranja“, 2011., monotipija na staklu
74. Sanja Švrljuga
-„Blam!“, 2011., kombinirana tehika na platnu (akril, serigrafija)
75. Bojan Tankosić
-„Maska“, 2011., akril i ulje na platnu
76. Bernard Teklić
-„Autoportret slikareva duha“; 2011., akril na platnu
77. Ante Teskera
– „Autoportret“, 2011., kolaž na ljepenci
78. Mirjana Tomašević Dančević
– „U izvrijeđanoj vodi vidjeh sebe u zlatu“, 2011., digitalna fotografija, pisani tekst
79. Bruna Tomšić
– „Čvrsto spavaj“, 2010., objekt
80. Vanja Trobić
– “Wake of the Flood“, 1-3, triptih, 2011., kombinirana tehnika na medijapan pločicama (akril, kolaž, ulje)
81. Petar Ujević
-„Kipar za nakošenim stolom“, 2009., skulptura/umjetni kamen, patinirani
82. Svebor Vidmar
-„Autorefleksija u žutom“, 2010., akril na papiru
83. Anton Vrlić
-„Autoportret u plavim rezancima“, 2011., instalacija (staklena skulptura, stakleni štapići, LED-svjetlo)
84. Nebojša Vuković
-„Drugi u meni“, 2011., crtež/keramička olovka na papiru
85. Nada Zec-Ivanović
– „Prijateljica oblaka 2“, 2011., kombinirana tehnika na papiru
86. Andrea Zrno
-“Ultimate Fight“, 2011., video

Akademija-Art.hr
11.12.2011.