Sabor: Oporba protiv Nacionalne strategije zdravstva

"Problem zdravstva nisu bolnice i e-upućivanje, nego kako riješiti financiranje sustava, odnosno kako premostiti zjap između visokog standarda zdravstvenih usluga i stalnog drastičnog smanjivanja davanja za zdravstvo", rekao je Željko Reiner (HDZ).

Predloženi dokument Reiner ne smatra strategijom, nego analizom stanja u zdravstvu, odnosno nizom tablica s podatcima koje su prikupile različite institucije, bez prijedloga kako riješiti održivo financiranje sustava.

"Samo se konstatira da zdravstvo nije financirano održivo i da je u stalnom deficitu, a ne spominje se ogroman i nenaplativ dug bolnica koje su premašile limit određen bez ikakvih kriterija, koji im je ove godine dodatno smanjen", rekao je Reiner.

Laburist Dragutin Lesar upozorio je na, kako je rekao, "čudnu hibridnu kombinaciju lažne decentralizacije, u kojoj je županija vlasnik bolnice, limite potrošnje određuje joj HZZO, a kolektivni ugovor potpisuje ministar zdravstva".

"Kako taj tobožnji vlasnik može upravljati bolnicom, ako mu HZZO odredi limit sredstava koji će bolnica dobivati najčešće sa zakašnjenjem", upitao je Lesar.

Upozorio je da 90 posto tog novca odlazi na troškove zaposlenih, zbog čega su ravnateljima i upravnim vijećima bolnica jedini prostor za uštedu hlađenje i grijanje, hrana, lijekovi i medicinske potrepštine, toaletni papir iposteljina.

"Ili napravite pravu decentralizaciju, ili podržavite opće bolnice", poručio je Lesar.

Zatražio je i da država snosi trošak specijalizacija, da uvede stručno osposobljavanje za upravljanje bolnicama, uvede rad u dvije smjene i dokine istovremeni rad zdravstvenih stručnjaka u javnom i privatnom sektoru.

Zatražio je i da se "umjesti šaputanja o zatvaranju nekih bolnica koristeći kriterij kilometraže, pripremi regionalna specijalizacija bolnica".

I Dražen Đurović (HDSSB) predloženoj strategiji zamjera da u najvećem dijelu sadrži analizu stanja u zdravstvu, a tek 26 stranica čini vizije i moguće prijedloge što učiniti u idućih osam godina.

Kazao je da su u današnjem sustavu liječnici pacijentima sve teže dostupni, a s druge strane imaju posla više nego ikada.

"Tu su nastale neke sustavne pogreške. Do toga je došlo jer je rad zdravstvenog sustava ograničen financijskim okvirom koji je više stegnut nego ikada, a prava i potrebe su neograničene, veće nego ikada", ocijenio je Đurović.

Biljana Borzan (SDP) odbacila je oporbene prigovore da mjere razvoja zdravstva čine tek 20-tak stranica strategije, naglasivši da je riječ o dragocjenom dokumentu koji zdravstvenim djelatnicima mogućuje kvalitetan uvid u stanje te podatke kako ga poboljšati.

"Nužna je analiza stanja zdravstvenog sustava kako bi mu kasnije mogli odrediti terapiju", poručila je te ocijenila da se kvalitetnom raspodjelom novca može puno toga dobroga učiniti za hrvatsko zdravstvo.

Damir Kajin (IDS) i Nada Đurić Turina (HNS) smatraju, međutim, da bi strategija trebala osigurati daljnju decentralizaciju, kako bi se lokalnoj samoupravi dala prilika da kvalitetnije odrađuje svoje obveze u zdravstvu.

Raspravu je obilježio velik broj replika, u kojima su prednjačili zastupnici HDZ-a, koji su ministra zdravstva Rajka Ostojića ponovno pitali koliko će otkaza biti u sustavu zdravstva, s obzirom da je ministar financija Slavko Linić najavio otpuštanje 20 tisuća ljudi iz javnih službi.

Ostojić je još jednom ponovio da će u zdravstvu za četiri godine raditi još više liječnika i medicinskih sestara, a da će se dio nezdravstvenih djelatnika izdvojiti u nove tvrtke kroz spin-off, na što ga je Darko Milinović pozvao da "govori razumljivim rječnikom".

"Zove me čistačica iz bolnice u Gospiću i pita što je to spin-off, a što outsourcing. Oni vas ne razumiju, ministre", rekao je Milinović.

Ostojić mu je odgovorio da se radi o osnivanju tvrtki kćeri. "Netko tko se bavi zdravstvom, a mora se baviti i grijanjem, kuhanjem i spremanjem, napravit će tvrtku kćer i radničko dioničarstvo i reći će im, vi ćete dvije, tri ili četiri godine napraviti to, to i to. To je spin-off, a outsourcing je iznajmljivanje usluge. Nadam se da sam vam približio ta dva pojma", objasnio je Ostojić.

Na Milinovićevu tvrdnju da je "hrvatski zdravstveni sustav u kolapsu, liste čekanja sve duže, dostupnost usluga sve uža, a o sanaciji bolnica nema govora", Ostojić je odgovorio pitanjem, "zašto bi bilo sanacije, kad u posljednje četiri godine teče med i mlijeko".

U sabornici je do kraja rasprave ostalo svega desetak zastupnika, a većina ih je otišla čim je završeno glasovanje, što je predsjedavajući Nenad Stazić (SDP) popratio riječima, "molim zastupnike koji zbog neodgodivih obveza moraju napustiti sabornicu da to učine tiše".

"U sabornici je više stručnih službi, nego zastupnika", komentirao je HDSSB-ovac Dinko Burić, s čim se suglasio Branko Vukšić (Hrvatski laburisti), koji smatra da je Sabor postao tek "glasačka mašinerija".

Sabor je završio ovotjedno zasjedanje, a sjednicu nastavlja u utorak, raspravom o izmjenama Zakona o koncesiji. 

Foto: Davor Pongračić/Cropix