
Rasprava o radu međunarodnih kaznenih sudova pred Općom skupštinom UN-a u New Yorku, koju je sazvao predsjednik skupštine Vuk Jeremić, započela je pozivom glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona da se pruži potpora njihovu djelovanju te prigovorima srpskih predstavnika na rad Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)
Predsjednik Opće skupštine Jeremić poručio je da će pomirenja doći kad sve strane u konfliktu budu spremne reći istinu jedna drugoj. Poštovanje svih žrtava je u središtu ovog poduhvata i to je razlog zbog kojeg je od ključnog značaja da se osigura da se zločini ne poriču niti bizarno slave kao nacionalne pobjede, rekao je Jeremić koji je iskoristio svoje pravo sazivanja tematske sjednice nezadovoljan oslobađajućim presudama Haškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u svojim su govorima prenijeli nezadovoljstvo radom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Nikolić je optužio Haški sud za pristranost prema srpskom narodu, Srbiji i srpskim optuženicima tvrdeći da postoji atmosfera linča u odnosno na sve što je srpsko te da je taj sud odmogao pomirenju i da selektivna pravda ne pridonosi miru i stabilnosti. Govor je iskoristio i da spomene kako je na današnji dan formirana NDH i da su hrvatske snage na području Hrvatske prognale 300.000 Srba.
Hrvatski predstavnik Ranko Vilović, osvrćući se na prethodne govornike s područja bivše Jugoslavije, poručio je kako se čini da istina i pravda nisu vrijednosti zbog kojih je debata organizirana, a o Nikolićevim tvrdnjama kazao je kako ne korespondiraju s činjenicama i da Hrvatska nije s njima suglasna. Vilović je poručio da je Hrvatska, iako nije uvijek bila zadovoljna procedurom i presudama, sve vrijeme surađivala i poštovala odluke i nikada nije dovodila Sud u pitanje. On je u ime Hrvatske podržao rad kaznenih tribunala i uspostavu Međunarodnog kaznenog suda kao jedno od najvećih civilizacijskih postignuća u 20. stoljeću. Hrvatska je kao žrtva agresije podržala ICTY kao najbolji način za postizanja pravde, kazao je Vilović.
Za raspravu koja bi se trebala nastaviti sutra prijavljeno je gotovo 50 govornika među kojima nije nijedna članica Europske unije, kao ni SAD i Kanada koji su odlučili bojkotirati debate.
Predstavnik Rusije Vitalij Čurkin kazao je kako međunarodni kazneni sudovi mogu dati doprinos pomirenju samo ako su nepristrani i depolitizirani. ICTY je u tomu negativni primjer, rekao je Čurkin i dodao da on ne predstavlja priču o uspjehu. Ruski predstavnik ocijenio je da je nonšalantnost kojom je donesena pravomoćna presuda Gotovina-Markač šokantna.
Predstavnik EU-a Thomas Mayr-Harting pak smatra da su sudovi za Jugoslaviju i Ruandu dali veliki doprinos miru i zatiranju kulture nekažnjivosti zločina te je u ime EU-a pružio snažnu potporu njihovu radu.
Potpori radu međunarodnih kaznenih sudova pridružili su se i drugi sudionici rasprave.
Izvor: Hrt.hr
