Na informaciju da je Sjeverna Koreja rasporedila rakete uz svoju istočnu obalu (u smjeru američkih baza kojima je prije priprijetila), Južna je Koreja jučer odgovorila slanjem dvaju ratnih brodova s proturaketnim naoružanjem na istočnu i zapadnu obalu Korejskog poluotoka prenosi Jutarnji.hr
Južnokorejska novinska agencija Yonhap objavila je da su sa sjevera stigli izvještaju o dvjema raketama srednjeg dometa natovarenima na mobilne lansere, na nepoznatoj lokaciji. Vjeruje se da je riječ o raketama Musudan s dometom od tri tisuće kilometara, možda čak i četiri tisuće, što eventualno stavlja u domet i Guam, dok su im Južna Koreja i Japan na tanjuru.
Objavljeno je i kako je zaposlenicima ruske i britanske ambasade poručeno da im Pyongyang ne može jamčiti sigurnost u slučaju napada nakon 10. travnja.
Diplomatske pripreme
Iako je Pyongyang prijetio nuklearnim udarom na američke ciljeve, stručnjaci ističu da ta zemlja nema atomsku bombu koju bi mogla staviti na raspoložive rakete. Šef UN-a Ban Ki-moon opisao je prijetnje koje odjekuju iz Pyongyanga kao “uznemirujuće”, a njemačka je vlada “zbog ozbiljne zabrinutosti” pozvala sjevernokorejskog ambasadora na razgovor. Filipinski ministar vanjskih poslova Albert del Rosario najavio je put u Seul kako bi potvrdio sigurnost 43.000 filipinskih radnika u Južnoj Koreji.
Iako su obje zemlje, a i međunarodna zajednica, navikle na povremene ispade, prijetnja od ozbiljne konfrontacije veća je nego ikad u posljednjih 60 godina, otkad je primirjem, ali ne i mirom, okončan rat dvaju susjeda, a nekad jedne zemlje. U Korejskom je ratu poginulo više od milijun ljudi, a toliko je ranjenih bilo i u trogodišnjem sukobu.
Tajna dinastije Kim
Unutarnja politička gibanja u Sjevernoj Koreji ostala su obavijena velom tajne međunarodnoj zajednici, no objave iz Pyongyanga pokazuju da se vladajuća dinastija Kim čvrsto drži prijetnji razvojem nuklearne tehnologije i dugodometnih raketa kako bi se održala na vlasti, a drugi joj je potporni stup podrška Kine.
Posljednji saveznik
Analitičari ističu da je Sjeverna Koreja svojim postupanjem pokazala kako je spremna riskirati podršku Pekinga za ulazak u klub nuklearnih sila. Naime, Peking je već pokazao nezadovoljstvo potezima susjeda, a druge zemlje potiču kinesku vladu na veći pritisak. Kina je na granicu sa Sjevernom Korejom već poslala trupe. Stručnjaci tvrde da vladajući režim u Pyongyangu koristi grubu retoriku prema van kako bi mobilizirao potporu kod kuće, a oštar stav ima za cilj natjerati strane sile da se drže podalje od te zemlje. Riječ je o zemlji s manjom političko-vojnom elitom, čije je stanovništvo uglavnom polugladno.
Do najnovije krize došlo je nakon što je Pyongyang lani u prosincu lansirao satelit u orbitu na raketi dugog dometa te izveo novi podzemni nuklearni test u veljači ove godine, zaradivši tako nove sankcije UN-a.
Ulje na vatru za prijetnje koje su nakon toga počele frcati od vladajućih bile su zajedničke vojne vježbe, doduše tradicionalne, Južne Koreje i SAD-a.
U posljednjih nekoliko tjedana Pyongyang je ukinuo vruću liniju prema Seulu, proglasio kraj primirja s Jugom iz 1953. te, iako joj financijski ne ide korist, zabranio dolazak južnokorejskih radnika u zajednički industrijski kompleks Kaesong. Analitičari ne vjeruju da bi Sjever namjerno počeo rat, ali opasnost od pogrešnog poteza je velika. Zalutala raketa ili pucnjava pokraj demilitarizirane zone, mogle bi izazvati lančanu reakciju i dovesti do nevolje.
Naime, ako Sjeveru ponestane blažih provokacija i prijetnji pa se odluči za smioniji potez. Pyongyang je optužen za napad na južnokorejski brod 2010. kad su poginuli deseci mornara, iako ga nikad nije priznao. Tadašnji predsjednik Južne Koreje, Lee s, kritiziran je zbog mlake reakcije, no zato je sadašnja predsjednica Park Geun-hye izjavila da će čvrsto reagirati na izravnu provokaciju sjevernog susjeda.
Strah od krive procjene
Komentatori ističu kako treba paziti da se ne dogodi pogrešan potez i, iako ne vjeruju u rat, ističu kako je i sukob 1950. bio iznenađenje jer Jug nije vjerovao da će se osnivač zemlje Kim Il-sung, djed Kim Jong-una, upustiti u rat. Foreign Policy ističe kako ratgotovo sigurno ne bi bio posljedica namjernog čina, već krive procjene i mogao bi trajati dulje od očekivanja, kao i prvi put, i ostaviti posljedice koje bi sjeveroistočna Azija trpjela ostatak stoljeća.
Foto: Cnn.com
Izvor: Jutarnji.hr
