“Taj je čin dokaz Papine veličine i poniznosti”

PREDSJEDNIK HBK O PAPINOM POVLAČENJU

"Benedikt XVI. svojim je životom pokazao što znači za vjeru trpjeti, za vjeru se boriti i jasnim načelima izlagati ono što Katolička Crkva naučava", istaknuo je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić na konferenciji za medije sazvanoj u ponedjeljak 11. veljače u zadarskom ordinarijatu povodom odreknuća Benedikta XVI. od papinske službe
Papin čin mons. Puljić smatra dokazom veličine i poniznosti Benedikta XVI. Nije se povukao kad je bilo afera u Crkvi s kojima je bio suočen. I sad se ne povlači radi teškoća Crkve, nego radi svojih tjelesnih poteškoća, zbog kojih više ne može više obavljati odgovornu službu koja traži i snagu tijela.
"Benedikt XVI. svoju ostavku tumači starošću i nemogućnošću odgovaranja zahtjevima. To je korektno. Žalim, primio sam to vrlo iznenađujuće i neočekivano, jer puno nam znači, ne samo u Crkvi, nego uopće u svijetu, papa kakav je Benedikt XVI., kao osoba i kao veliki lider. Prihvaćam tu ostavku kao autentični izričaj poniznosti i veličine Benedikta XVI. Pogođeni smo tom viješću, ali nismo izgubljeni. Znamo da duh Božji vodi Crkvu i da je to Benedikt XVI. učinio snagom Duha koji je i njega vodio kroz vrijeme dok je upravljao Katoličkom Crkvom" rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je podsjetio da je Papi pitanje o mogućem povlačenju postavljeno 2010. u knjizi "Svjetlo svijeta" Petera Seewalda.
"Suočen s aferama u Crkvi, novinar ga je pitao je li zbog opterećenja kojem je izložen u tim godinama razmišljao o povlačenju. Tu se vidi karakter Benedikta XVI. i zahvalni smo Bogu što je bio takav u ovo vrijeme. Papa je tada rekao: ‘Kad je opasnost velika, ne smije se pobjeći. Zbog toga to sigurno nije trenutak za povlačenje. Upravo se u takvom trenutku mora ustrajati i izdržati tešku situaciju. To je moje mišljenje. Čovjek može odstupiti u nekom mirnom času ili kad jednostavno više ne može. Ali ne može se pobjeći u opasnosti i reći da to treba učiniti netko drugi’. To je Benedikt XVI! Imao je razloga, starac, suočen s problemima, ali je rekao: ‘Ne, sad se ne povlačim’. Na dodatno pitanje, je li moguće zamisliti situaciju u kojoj se papina ostavka smatra primjerenom, Papa je rekao: ‘Kad papa dođe do jasne spoznaje da psihički, fizički i duhovno više ne može izvršavati nalog svoje službe, tada ima pravo, a možda i obvezu, odstupiti’. U tome je, čini mi se, utemeljena njegova odluka za koju je rekao da ju je donio nakon duljeg propitivanja vlastite savjesti pred Bogom. Sve je dobro odvagao. Iza Papinih rečenica čitam papu koji svjesno i odgovorno pristupa zadatku. Ne zato što je Nijemac, u smislu njihove radinosti, nego što je shvatio da ga izdaju snage, vitalnost, pa ne može. Ta me odluka iznenadila, potresla, žao nam je, ali sad nam baš treba takav papa, jasan, zauzet, neustrašiv i otvoren", rekao je predsjednik HBK.
Upitan o odnosu Benedikta XVI. prema Hrvatskoj, nadbiskup je spomenuo znakovitost da je ta odluka objavljenja dan po Stepinčevu. Istaknuo je da je sam Papa za predloženi program svog boravka u Zagrebu rekao: "Molim vas, svakako mi uvrstite pohod na grob bl. Alojzija Stepinca". Njegov zadnji susret prije odlaska iz Hrvatske bio je baš u katedrali, gdje je htio kraj Stepinčevog groba moliti i uputiti svoju poruku. Papa je promeditirao svoju odluku i već je 2010. naznačio da bi on to mogao učiniti, rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je podsjetio da je i u susretu s Ivanom Pavlom II. kao kardinal i pročelnik Kongregacije za nauk vjere napisao ostavku u svojoj 75. godini i donio je Papi. "Papa je to znao. Ratzinger je izvadio kuvertu. Kažu da je Ivan Pavao II. rekao: ‘Tu kuvertu stavite u džep, a sad ćemo razgovarati’. Papa nije uvažio njegovu želju za ostavkom, nego je rekao: ‘Trebaš mi sada’. I Ratzinger je i dalje ostao na čelu Kongregacije za nauk vjere, sve do Papine smrti 2005. Kad je predstavio ostavku Ivanu Pavlu II., imao je žarku želju pisati knjigu o Isus Kristu. I to je učinio u tri navrata, ali kao papa, usprkos velikih napora. Time je pokazao da je podložan volji Božjoj koja je izražena preko njegove subraće kardinala, a i sada je podložan volji Božjoj kad ne može više voditi Crkvu, ako zbog slabije snage u poodmakloj dobi više ne može odgovoriti na izazove koje postavlja dužnost Petrova nasljednika", rekao je nadbiskup Puljić.
Upitan o karakteristikama budućeg pape s obzirom na potrebe vremena, nadbiskup Puljić koji je doživio tri konklave je istaknuo da Duh Sveti vodi Crkvu te će i ovoga puta učiniti dobar izbor.
"Svaki papa je bio osoba na svoj način. Pavao VI. povučeni intelektualac, koji je patnjom spašavao ugled Crkve, vjernika i za vjeru se borio. Ivan Pavao II. putnik, borac, unio je u ovaj svijet i pokrenuo ga kao nijedan papa dotad. Papa Benedikt XVI. nije bio ništa manje aktualan i prisutan. Doći će netko tko će na svoj način, svojim stilom, nastaviti ono što su njegovi prethodnici radili. Bilo je lijepo osjetiti kako je papa Benedikt XVI. lijepo govorio o svom predšasniku: ‘Moj ljubljeni predšasnik’. To mogu samo veliki ljudi. Nije se osjećao nimalo ugrožen misleći da je Ivan Pavao II. njegov ljubljeni predšasnik kojem puno duguje i od kojeg je puno naučio. Bilo bi lijepo kad bi novi papa imao i od osobnosti Benedikta XVI. i Ivana Pavla II., u smislu bliskosti ljudima, da pokaže kako Crkva i vjera ništa ne oduzimaju nego obogaćuju. Vjera daje nešto što samo Crkva može dati", rekao je mons. Puljić.
Predsjednik HBK smatra simboličnim i kako je Benedikt XVI. svoj prvi papinski palij koji je imao po izboru za Petrova nasljednika ostavio na grobu pape Celestina V., za svoga pohoda Akvili, nakon potresa koji je pogodio tu regiju. Celestin V. se odrekao papinske službe 1294. godine i donio je odredbu koja omogućava da se papa odrekne službe. Dvije godine je živio kao pustinjak, a kasnije je kanoniziran.
Mons. Puljić je istaknuo da je papino odreknuće od službe utemeljeno na Zakoniku crkvenog prava: "Ako se dogodi da se rimski prvosvećenik odrekne svoje službe, za valjanost se zahtjeva da odreknuće bude slobodno i da se očituje prema propisima".
"To je Papa učinio. To je predviđeno Zakonikom kanonskog prava. Odluka treba biti svjesna i jasno očitovana, da nije pod pritiskom ili nekim drugim razlogom. Znakovito da je Papa kao aktivni teolog i sudionik Drugog vatikanskog sabora otvorio Godinu vjere povodom njegove 50. godišnjice. Time i nas tjera, da s tom istom vjerom, prihvatimo njegovu ostavku. Molimo Boga za zdravlje Benedikta XVI. i njegov daljnji rad, ali i za izbor novog pape", zaključio je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Puljić.

Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Izvor: IKA/GK