“Proračun – konačna demontaža društvene pravednosti”

U Hrvatskoj, ustvrdio je Lesar, štede svi – i država i javni sektor i državna uprava i privatni sektor – svi osim financijskog sektora odnosno banaka koje su uspjele ‘natući’ inozemni dug izravno kao banke ili njihova leasing poduzeća kćeri na 22 milijarde eura. Stupove proračuna za 2013. nazvao bih ‘Stupovima ako’ – ako rast BDP-a bude 1,8 posto, ako inflacija bude 2 posto, ako potrošnja kućanstva poraste za 1,8 posto, ako investicije u fiksni kapital rastu od 11,5 posto, ako izvoz poraste od 1,9 posto, a uvoz od 3,6 posto…, rekao je Lesar. 

Ustvrdio je i da investicija nema zbog previsokih kamata, za što odgovornom drži Hrvatsku narodnu banku (HNB).Oni su se fokusirali na tečaj i ništa drugo, a visina kamatnih stopa koja je u Hrvatskoj za investitore do tri puta veća nego u zemljama okruženja njih ne zabrinjava, niti se time bavi ovaj guverner niti onaj prije njega, rekao je Lesar. 

Kao zanimljivost proračuna naveo je postojanje 33 agencije, 13 zavoda, 27 ureda i 8 centara. Imamo više agencija za poljoprivredu nego obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj, rekao je Lesar, na što se nadovezaoDražen Đurović (HDSSB), upozorivši da je planiran rast rashoda nekih agencija za koje većina nas ne zna ni čemu služe. 

Lesar mu je odgovorio da je rast rashoda, već drugu godinu za redom, planiran i u uredu predsjednika Vlade. Očito su odlučili sada profesionalno zaposliti dosadašnje volonterke koje se bave PR-om u Vladi, rekao je Lesar. 

Na Lesarove primjedbe na rad HNB-a odgovorio je ministar financija Slavko Linić, koji je podsjetio da je HNB lani otpustio 6 milijardi kuna obvezne pričuve, ali se unatoč povoljnim kamatama do 3 posto uspjelo plasirati svega milijardu kuna tih sredstava. Imamo još 5 milijardi za koje gledamo kako olakšati uvjete da ih potrošimo do kraja prvog kvartala iduće godine, rekao je Linić, ističući da evidentno problem nije novac.

Jozo Radoš (Klub HNS-a) upozorio je kako bi mogućnosti proračuna trebalo sagledavati u kontekstu toga što čak jedna njegova četvrtina odlazi na otplatu duga. Kamate ove godine u iznosu od 9 milijardi 486 milijuna kuna i otplata duga u iznosu od 18 milijardi 877 milijuna kuna, dakle ukupni dug, čine 28 milijardi 363 milijuna kuna, što čini 23 posto ukupnog proračuna, upozorio je Radoš.

Podsjetio je i kako samo otplata duga ove godine skače u odnosu na prošlu godinu na više od 6 milijardi kuna, što čini gotovo 5 posto proračuna, a to je, rekao je, vrlo nepovoljna okolnost. 

Nakon izjašnjavanja klubova počela je pojedinačna rasprava o prijedlogu proračuna o državnom proračunu za koju je prijavljeno pedesetak zastupnika.

Izvor: HRT