Skip to content

Priprema se zakon koji i predsjedniku Josipoviću ukida povlaštenu mirovinu

Predsjednik Sabora Boris Šprem izjavio je danas kako svi politički dužnosnici, pa tako i predsjednik Republike, trebaju biti u istom okviru kada je riječ o mirovinama

HSU-ov zastupnik Silvano Hrelja najavio je da će, unatoč rezervama, podržati takav prijedlog ako se pojavi pred saborskim zastupnicima.

Šprem vjeruje da će Sabor po kriteriju pravičnosti i pravednosti donijeti zakon u odnosu na mirovinu Predsjednika. Dodaje da, obzirom da se pitanje predsjedničke mirovine rješava posebnim zakonom, očekuje od vlade da u proceduru pošalje prijedlog zakona pa će se onda o njemu raspravljati.

Također je najavio i da će Sabor preispitati zastupničke privilegije kao što su naknade za putne troškove, paušal i odvojeni život dodavši međutim kako zastupnici moraju imati neke uvjete za rad.

Kukuriku koalicija predsjedničku mirovinu nije, kako je istaknuo Hrelja, nominirala kao problem. Riječ je, dodao je, o instituciji, osobi koja je izabrana od svih građana i mislim da on mora imati određeni obujam prava i nakon prestanka dužnosti, no ja ću poštovati volju predlagača«, izjavio je Hrelja.

Predsjednica HDZ-a i potpredsjednica Hrvatskog sabora Jadranka Kosor iznijela je danas stav svoje stranke po kojemu bi se zakonskim izmjenama, kojima se kane ukinuti povlaštene mirovine, trebalo obuhvatiti sve dužnosnike, uključujući i predsjednika Republike.

Kosor je novinarima u Saboru izjavila kako bi Sabor u tom smislu trebao mijenjati Zakon o pravima državnih dužnosnika, te o njemu raspravljati u redovnoj, a ne hitnoj proceduri kako je odlučila vladajuća većina.

Saborski zastupnici, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor ubuduće bi trebali mirovine ostvarivati prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju. To, kako je rekao Mrsić, neće spasiti državu, ali će osigurati pravednost u području mirovinskog sustava. Za usporedbu je naveo kako prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.300 kuna, a prosječna mirovina saborskih zastupnika 8.900 kuna. U 16 zemalja EU ne postoje nikakva posebna prava za zastupnike u parlamentu, podsjetio je ministar Mrsić dodavši kako je u nekim zemljama to riješeno različitim dodacima na mirovinu zarađenu izdvajanjem u mirovinski sustav.

Prema predloženim zakonskim izmjenama najviša mirovina za saborske zastupnike, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora ne može preći visinu mirovine izračunatu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a to je za 40 godina mirovinskog staža 8.800 kuna.

Postoji i Zakon o pravima i dužnostima dužnosnika kojim su definirana prava ostalih dužnosnika koji nisu obuhvaćeni predloženim zakonskim izmjenama, rekao je Mrsić najavivši kako će u saborsku proceduru uskoro uputiti i njegove izmjene.

Predsjednik Josipović je rekao kako se nikad nije ni protivio ukidanju povlaštenih mirovina te da o tome odlučuje Sabor, prenosi Jutarnji list. Dodao je također kako se nakon isteka mandata namjerava vratiti na Pravni fakultet, ali je izrazio zabrinutost za one koji neće imati slične mogućnosti.

Lesar: Povlaštenu mirovinu treba ukinuti i predsjedniku Republike
Klub zastupnika Hrvatskih laburista danas je u saborsku proceduru uputio prijedlog izmjena Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika po kojima bi se i mirovina predsjednika Republike trebala regulirati općim mirovinskim propisima jer, kako je istaknuo predsjednik laburista Dragutin Lesar, i kod te mirovine treba vrijediti načelo društvene pravednosti.
»Niti jedna povlaštena mirovina ne smije biti isplaćivana iz sredstava mirovinskog osiguranja«, rekao je Lesar na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskome saboru.Dodao je kako prijedlozi koji su do sada dolazili iz vlade ukazuju na to da »ni ova vlada nije spremna krenuti u raspravu o tome da 13 kategorija povlaštenih mirovina ne može biti isplaćivano iz sredstava redovnog mirovinskog osiguranja«.Komentirajući vladin prijedlog o ukidanju povlaštenih mirovina, o kojem će sutra raspravljati saborski zastupnici, Lesar je rekao da je trebalo šest godina da »vladajuća većina u Saboru napiše otprilike isti prijedlog zakona kojeg je on predlagao još 2006. godine«.
Osvrnuo se i na slab odaziv na nedjeljnom referendumu (43,5 posto), pitajući se zašto prije referenduma nitko nije htio raspravljati o mogućem slabom odazivu te zašto su o tome svi analitičari, pa i dio političara, progovorili tek u nedjelju nakon zatvaranja birališta.Dodao je da je sada vidljivo kako bi njihov prijedlog o održavanju referenduma 12. veljače, odnosno tri tjedna kasnije, »bio koristan u tome da se mobilizira veći dio biračkog tijela«. [Hina]

Izvor: vjesnik.hr

Akademija-Art.hr