
Već neko vrijeme prisutna je naglašena svijest da u našem obrazovnom sustavu na razini akademskog sustava nedostaje nešto što je u svijetu već odavno prisutno: studij za zvanje književnika i književnog prevoditelja
Zalaganjem predsjednika Hrvatskog društva pisaca i razumijevanjem od strane ministrice za kulturu Andreje Zlatar stvoreni su preduvjeti da i ta profesionalna kompetencija bude zasebno priznata pa je time potreba za obrazovanjem takvih kadrova postala još naglašenija.
Ususret potrebi obrazovanja tih kadrova ide niz priprema koje se odvijaju pri pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile gdje su započeti radovi na izradi elaborata dvogodišnjeg diplomskog studija pisanja i nakladništva. U osmišljavanje ovog studija uključeno je preko dvadesetak pisaca, pjesnika, prevoditelja i znanstvenika iz Pule, Istre, ali i ostatka Hrvatske – najbolji spoj eminentnih profesionalaca iz glavnih područja spisateljskog rada i vrijednih kadrova iz akademske zajednice s kojima pulsko Sveučilište već raspolaže. Cilj je da se na jesen 2013. prvoj generaciji studenta ponudi suvremen, dinamičan i kompetitivan program unutar kojega bi najveći naglasak bio na spisateljskim i nakladničkim praksama, ali ne nauštrb teorije i povijesti književnosti. Ovako zamišljen, studij pisanja i nakladništva bit će važan podstrek i nadopuna već pokrenutim projektima na području književnog i nakladničkog djelovanja u Puli i Istri, tim više što je namjera u okviru ovog studija uključiti i povezati pojedince i institucije koji se u Istri, ali i šire, bave pisanom riječju i knjigom. Bio bi to prvi takav studij u Hrvatskoj i jedan od svega nekoliko u široj regiji.
Ovdje još ne možemo govoriti o svršenom činu. Na elaboratu se tek počelo raditi, kad bude dovršen treba ga prihvatiti Senat sveučilišta, pa Ministarstvo itd. itd. Ali nedvojbeno je da je napravljen vrlo značajan korak u pravom pravcu. Temelj uspjeha budućeg studija svakako jamče i spomenuti kvalitetni kadrovi među kojima se nalaze i oni koji su se afirmirali i u praktičnom i u teorijskom dijelu kod nas nove struke, a imaju i bogato inozemno iskustvo poput, primjerice, Natalije Grgorinić i Ognjena Rađena, koji su se među rijetkim našim piscima afirmirali i u Americi kao autori beletristike na engleskom jeziku, gdje su i doktorirali, te sasvim iznimno kompetentan autor i iskusan sveučilišni predavač književnosti Marinko Koščec (na fotografiji).
Nives Gajdobranski
Akademija-Art