Primoštensko “bijelo zlato”

cipka

Odlučile su Primoštenke iz zaborava otrgnuti umijeće izrade primoštenske čipke. Pa se latile igle i konca. Učiteljica im – najstarija ondašnja čipkarica
A primoštensko "bijelo zlato" radile su nekoć samo izabrane žene. Uzorci su se prenosili s baka i majki na kćeri – praktičnim radom i usmenom predajom. Konac u čipki – kroz vjekove – od pučanke je činio gospođu. Od gospođe – kraljicu. 

Najfinija je čipka i najvrednija vezilačka tehnika. U Šibeniku je iščezla. Nestala je i u Rogoznici. Još iole vitalna – kazuju etnolozi – ostala je u Primoštenu i njegovome kraju.

Gledaju se Pažanke i Primoštenke i danas preko nišana  – čija li je čipka starija?!Prvi tečaj čipkarstva održao se u Primoštenu 1948. godine. "Bijelo zlato" vezle su samo izabrane žene. Prije pola stoljeća njih 60-ak. Razlog: zahtjevan je to i pedantan posao. Konac i iglu čipkarice ne bi ispuštale iz ruku satima. Nekima je to bio kruh!

Kitile su se čipkom Primoštenke odvajkada. Krasila je ona prednjice na ženskoj košulji. Vještinu svojih prabaka, baka i mama umalo zaboravljenu, u život danas vraća četrdeset ruku. Uz to, i male čipkarice uče osnovne bodove. Zadatak im je usavršiti se u započinjanju, zaokruživanju i dokončavanju primoštenskog "bijelog zlata". 

Izvući umijeće izrade primoštenske čipke iz "ormara" uvjet je da se domogne UNESCO-ve liste nematerijane kulturne baštine.

Foto: HRT
Izvor: HRT