Primjedbe HKLD-a na postojeći Kurikulum zdravstvenog odgoja

Hrvatsko katoličko liječničko društvo uključilo se u javnu raspravu o zdravstvenom odgoju koju je pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te je uputilo svoje primjedbe na postojeći prijedlog u sljedećem obliku:

I. Potrebitost zdravstvenog odgoja

Zdravstveni odgoj u hrvatskim školama smatramo potrebitim. Pozdravljamo odluku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za donošenjem programa zdravstvenog odgoja te odluku o javnoj raspravi glede njegovog sadržaja.

II. Primjedbe na predloženi Kurikulum

A) Neprimjerenost autorskog tima Kurikuluma zdravstvenog odgoja

Tumačenje: Kurikulum zdravstvenog odgoja napravili su autori, koji za to nemaju odgovarajuće stručne kompetencije – poznavanje razvitka djeteta/ ljudske osobe. S druge, pak strane, stručnjaci koji se bave razvitkom djeteta, kao primjerice pedijatri, neuropedijatri, dječji psihijatri, pshiolozi, pedagozi kao niti stručnjaci iz područja neuroznanosti, temeljne znanstvene discipline koja proučava razvitak ljudske osobe nisu bili uključeni u izradu Kurikuluma, što se jasno odražava na sadržajnu i metodološku neprimjerenost. Navedeno smatramo izrazito štetnim za razvitak djece.

B) Sadržajna stručna neprimjerenost, manjkavost i nedorečenost Kurikuluma

1. Kurikulum zdravstvenog odgoja ne slijedi temeljna antropološka, neuroznanstvena, medicinska ni psihološka znanja. Kurikulum i njegove radionice u svim modulima sadržajno ne priznaju ono što propagiraju – holistički pristup djetetu i zdravlju: ljudska osobnost svedena je na mehanicističko funkcioniranje tijela, dok su ostali dijelovi osobnosti velikim dijelom ili čak u potpunosti ignorirani.
2. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja, kao ni u njegovim radionicama, se ne slijede neprijeporne stručno-medicinske i znanstvene činjenice o razvitku ljudske osobe (usp: Nelson: Textbook of Pediatrics; Zergollen: Pedijatrija; Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti i dr.)
3. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja, kao ni u njegovim radionicama, se ne slijede neprijeporne stručno-medicinske i znanstvene činjenice o funkcioniranju ljudske osobe
4. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja se, nažalost, nalaze i stručno-medicinske neistine i obmane, a dio nastavnih sadržaja je, umjesto na nepristranim stručnim i medicinskim spoznajama, utemeljen na proizvoljnim pretpostavkama i ideološkoj podlozi
5. Sadržajno, Kurikulum zdravstvenog odgoja i njegove radionice su stručno-medicinski neujednačeni (pogotovo modul Živjeti zdravo), manjkavi i necjeloviti (svi moduli); u nekim dijelovima se ide u detalje, dok su u drugim i veće važne cjeline izostavljene, preskočene, doimlje se prešućene
6. U holističkom pristupu ljudskoj osobi – djetetu, ne postoji medicinski (ni stručan ni znanstveni) razlog izdvajanja spolnosti u poseban modul. Stručno je potpuno jasno i neprijeporno da cjelinu ljudske osobnosti čine jedinstvo tijela, osjećaja, razuma, duhovnosti, odgovornosti, ljubavi i savjesti.
Komunikacija, npr., je također dio osobnosti koja uključuje sve aspekte ljudske osobnosti, poteškoće komunikacije su znatno češći uzrok odstupanja u funkcioniranju, a time i znatno veći javno-zdravstveni problem, financijski znatno više opterećuju zdravstveni sustav, no unatoč svemu komunikacija nije izdvojena u poseban modul.
7. Stručno-medicinski začuđuje činjenica da u Kurikulumu zdravstvenog odgoja za 4. razred srednje škole nema sadržaja za III. modul, kao ni za, ako je već izdvojeno u poseban modul, IV. modul.

C) Metodološka neprimjerenost i manjkavost Kurikuluma

8. Za provođenje Kurikuluma zdravstvenog odgoja i njegovih radionica predviđene su dokazano neučinkovite metode (naglašavanje negativnosti štetnog ponašanja – usp. akcija Ministarstava zdarvstva Republike Hrvatske „Reci DA nepušenju” i incidencija mortaliteta od bolesti povezanih s pušenjem u razdoblju provođenja akcije, Državni zavod za statistiku 1999. i 2011.), dok su dokazano učinkovite metode propuštene, zanemarene.
9. U pristupu, Kurikulum zdravstvenog odgoja je izrazito selektivan, prema samom djetetu (neprihvaćanje djeteta kao cjelovite osobe, neprihvaćanje djeteta kao člana društva u cjelini), prema djetetovoj okolini (isključivanje obitelji u potpunosti, isključivanje drugih osoba, osim vršnjaka, koji su dio društva), selektivan u sadržaju, koji se djeci daje.
10. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja i njegovim radionicama su primjetne znatne metodološke neprimjerenosti; u nekim od radionica neprimjerenosti su tolike da se otvoreno promiču za štetne navike i ponašanja (pr. 3.r. OŠ, modul Prevencija ovisnosti, radionica Ponašanje i naše zdravlje – pojam zdravlja u holističkom pristupu 1; doticaj sa alkoholom i opojnim sredstvima…).

D) Stručna neprimjerenost i upitnost literature Kurikuluma

11. Preporučena literatura u Kurikulumu zdravstvenog odgoja (2012.), koji je temeljna literatura za sve radionice predloženog Kurikulkuma zdravstvenog odgoja, kao i preporučena dodatna literatura za same radionice su stručno i znanstveno medicinski potpuno neprimjerene i upitne. Stručnih naslova je tek nekoliko, a znanstvenih medicinskih se ne nalazi (nema naslova, koji imaju indeks stručno-znanstvene citiranosti). Potpuno je neprihvatljivo da se kao preporučena literatura navode i rabe naslovi u izdanju nestručnih i neznanstvenih privatnih fondacija, laičkih udruga građanskog društva, kao i nerecenzirani i sponzorirani popularni članci (npr. modul I., 3.r OŠ, radionice Duševno i opće zdravlje i Voda – najzdravije piće; modul IV. svi razredi…)

E) Predviđeni utjecaj Kurikuluma na zdravstvene pokazatelje

12. U slučaju provođenja zdravstvenog odgoja u hrvatskim školama po predloženom Kurikulumu zdravstvenog odgoja i njegovim radionicama, sa stručno-medicinskog aspekta je realno očekivati povećanja morbiditeta (pobola), kako u generaciji polaznika, tako i u generacijama njihovim potomaka, povećanje opterećenosti ionako preopterećenog zdravstvenog sustava te, kao posljedicu obojega, znatno povećanje troškova zdravstvene zaštite dugi niz godina.
Navedeno pokazuju i iskustva drugih zamalja u kojima se provodio predloženom Kurikulumu sličan program zdravstvenog odgoja.

III. Opći prijedlozi za kurikulum i radionice

1. Zdravstveni odgoj treba biti u službi postizanja zdravlja. Zdravlja, kakvo je definirano vrijedećom definicijom WHO: „Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti”. Navedeno ne smije biti samo deklarativno navedeno u uvodu kurikuluma i opisu ciljeva, nego treba biti jasno vidljivo u svim sadržajima, metodološkim jedinicama i njihovim ciljevima.
2. Da bi se postiglo navedeno pod 1., u izradi i provođenju Kurikuluma zdravstvenog odgoja neophodno je poštovati neprijeporne stručno-medicinske i znanstvene činjenice o razvitku ljudske osobe (kao složenom međudjelovanju genetskog potencijala i okolišnih čimbenika), neophodnosti interakcije s drugim osobama i neophodnosti ujednačenog i usporednog fizičkog, mentalnog i emocionalnog razvitka i sazrijevanja.
3. Sadržajno, program Kurikuluma i njegovih modula mora biti istinit i cjelovit, sveobuhvatan, metodološki primjeren dobi djeteta za koji je predviđen, usmjeren na postizanje zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti
4. U kurikulumu i svim aktivnostima njegovog provođenja mora se poštivati cjelovitost pristupa: sadržaji tema i radionica moraju biti cjeloviti, dijete mora biti prihvaćeno kao cjelovita osoba – osobni integrum, član svoje obitelji, član društva u cjelini
5. Sadržaji kurikuluma i svih aktivnosti njegovog provođenja moraju biti utemeljeni na promicanju zdravih navika i stilova života i njihovoj ugradnji u svakodnevni život. U potpunosti treba biti izbjegnuto da se na bilo koji način (uključujući i sadržaje tablica asocijacija, grafikone, slikovne prikaze i dr.) potiče / promiče nezdrav život.
6. Zdravstveni odgoj treba biti provođen dokazano učinkovitim preventivnim metodama i da bi se postigao cilj (naveden u tč 1) cijeli program mora imati formativni karakter – mora sadržavati vrijednosni sustav i poduku o njemu
7. Preporučena literatura se mora sastojati od stručnih i znanstvenih referenci (iz područja zdravlja i područja razvitka djece). U preporučenoj literaturi za zdravstveni odgoj nema mjesta za nestručne naslove, naslove u izdanju nestručnih i neznanstvenih privatnih fondacija, laičkih udruga građanskog društva, nerecenzirane i sponzorirane popularne članke, magijskih tehnika.
8. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja, njegovim radionicama i cijelom provođenju moraju biti poštivana prava djeteta (prije svega Konvencija o pravima djeteta), a budući da se program radi za maloljetne osobe, i prava njihovih roditelja, sadržana u legislativi Republike Hrvatske (Ustav, Obiteljski zakon, Odluka Ustavnog suda…), Europske unije (Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelje o temeljnim pravima Europske unije…) i svjetskih organizacija, čiji je Republika Hrvatska član (npr. Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a…)
9. Budući da navedeno pod 1.-8. nije moguće postići revizijom predloženog Kurikuluma zdravstvenog odgoja, sadržajno istovjetnog Kurikulumu zdravstvenog odgoja 2012., u cilju sprečavanja navedenog pod tč. 12 općih primjedbi, indicirana je trenutna obustava promocije i provođenja zdravstvenog odgoja po predloženom Kurikulumu i radionicama te izrada novog programa (kurikuluma) zdravstvenog odgoja sveobuhvatnijeg i stručnijeg, pod vodstvom novog Stručnog savjeta, u koji trebaju biti uključene relevantne stručne osobe iz redova onih koji se bave razvitkom djece (liječnici: pedijatari, neuropedijatari, dječji psihijatari, zatim dječji psiholozi, pedagozi, neuroznanstvenici)
10. Kao i svaki stručni i znanstveni rad, i novonapravljeni Kurikulum, prije svoje primjene, treba biti recenziran od strane stručnih, nestranačkih osoba, također iz redova onih koji se bave razvitkom djece (liječnici: pedijatari, neuropedijatari, dječji psihijatari, zatim dječji psiholozi, pedagozi, neuroznanstvenici)
11. Nakon izrade i recenzije novog Kurikuluma, a prije početka njegovog provođenja treba provesti temeljitu i cjelovitu izobrazbu svog nastavnog osoblja, čija temeljna izobrazba odstupa od tema programa.

IV. Primjedbe na pojedine dijelove Kurikuluma

A) Modul – Živjeti zdravo
Primjedbe:

1. Sadržajna neujednačenost, manjkavost i neprimjerenost:
– znatna zastupljenost sadržaja o prehrani, gotovo nezastupljeni sadržaji o hidraciji i spavanju (prehrana, hidracija, san, nužda = temeljne fiziološke potrebe), nezastupljenost (ignoriranje) realnih nezdravih navika kod djece (TV, računala, mobiteli,…)
– izrazita neujednačenost poduke o pojedinim organskim sustavima, uz potpuno izostavljanje teme zdravlja središnjeg živčanog sustava, temeljnog organa funkcioniranja svake ljudske osobe
– neprimjerenost sadržaja iz prve pomoći – izbor sadržaja proizvoljan, a ne po stručnoj i za život vitalnoj važnosti
– nesuglasje pojedinih tema s temeljnim spoznajama o razvitku djeteta, a mjestimično i s temeljnim medicinskim znanjima
– medicinska neistinitost pojedinih željenih ishoda (npr. važnost cijepljenja, higijena spolovila…)
2. Selektivnost u pristupu:
– neprihvaćanje cjelovitosti dječje (ljudske) osobnosti
– neprihvaćanje djeteta kao člana obitelji, kao člana društva; ignoriranje postojanja i sastava djetetove društvene okoline
3. Metodološka neprimjerenost
– neprimjerenost opsega i redosljeda obrade tema po razredima (npr. 4.r OŠ embionalni i fetalni razvitak, 5. r OŠ školski kućni red…)

Prijedlozi:
Molimo vidjeti pod opće prijedloge.

B) Modul – Prevencija ovisnosti
Primjedbe:

1. Sadržajna neprimjerenost – gotovo potpuna:
– neslijeđenje utemeljenih stručnih i znanstveno-medicinskih spoznaja o nastanku, terapiji i prevenciji ovisnosti (rizični čimbenici, nastanak, liječenje)
– neujednačenost sadržaja – obilje informacija o posljedicama, gotovo bez preventivnih sadržaja
– manjkavost sadržaja – nepotpuni prikaz i obrada posljedica, insuficijencija i necjelovitost sadržaja o procesina liječenja
2. Selektivnost u pristupu:
– neprihvaćanje cjelovitosti dječje (ljudske) osobnosti
– neprihvaćanje djeteta kao člana obitelji, kao člana društva, osim vršnjačkog
3. Metodološka neprimjerenost
– utemeljenost poduke na dokazano neučinkovitim metodama, zanemarenost, propuštenost učinkovitih metoda
– metodološka neprimjerenost i štetnost sadržaja radionica za 3. razred osnovne škole kojima se, de facto, promovira ovisnost
4. Izrazita manjkavost literature
5. Stručno-medicinski je sigurno da na temelju ovog modula neće doći do prevencije ovisnosti, već je realno očekivati povećanje broja djece koja će posegnuti za sredstvima ovisnosti

Prijedlozi:
Molimo vidjeti pod opće prijedloge.

C) Modul – Prevencija nasilničkog ponašanja
Primjedbe:

1. Sadržajna neprimjerenost – gotovo potpuna:
– neslijeđenje utemeljenih stručnih i znanstveno-medicinskih spoznaja o nastanku, terapiji i prevenciji nasilničkog ponašanja (rizični čimbenici, pojavnost, prevencija)
– neujednačenost sadržaja – obilje informacija o posljedicama, gotovo bez preventivnih sadržaja
– manjkavost sadržaja – nepotpuni prikaz i obrada negativnosti neprimjerenog i nasilnog ponašanja, necjeloviti prikaz tih negativnosti (uključivanje samo tjelesnog i kognitivnog aspekta ljudske osobe)
2. Selektivnost u pristupu:
– neprihvaćanje cjelovitosti dječje (ljudske) osobnosti
– neprihvaćanje djeteta kao člana obitelji, kao člana društva, osim vršnjačkog
3. Metodološka neprimjerenost
– utemeljenost poduke na dokazano neučinkovitim metodama, zanemarenost, propuštenost učinkovitih metoda
4. Izrazita neprimjerenost literature (detaljnije molim vidjeti pod tč. 11 općih primjedbi)
5. Stručno-medicinski se na temelju ovog modula ne može očekivati smanjenje pojavnosti nasilnog ponašanja, već je realno očekivati povećanje broja slučajeva nasilja, kao i agresivnosti u cjelini

Prijedlozi:
Molimo vidjeti pod opće prijedloge.

D) Modul – Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje
Primjedbe:

1. Medicinska neutemeljenost naslova modula i pojma roda (Nelson: Textbook of Pediatrics; Zergollen: Pedijatrija; Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti)
2. Sadržajna i metodološka izrazita nekvalitetnost, manjkavost, neprimjerenost, neistinitost; stručno-medicinski u potpunosti krivo postavljen modul
3. Izrazita neprimjerenost literature (detaljnije molim vidjeti pod tč. 11 općih primjedbi), u kojoj se, između ostalog, iznose i stručno-medicinske neistine
4. U sadašnjem obliku ovaj modul je otvoreno promicanje promiskuitetnog ponašanja, indirektno i ostalih oblika nepoželjnog ponašanja, koji se, kao što je to navedeno u uvodu Kurikuluma, zdravstvenim odgojem po ovom kurikulumu žele prevenirati
5. Zbog navedenog pod 2.-4., ovaj modul u sadašnjem obliku, a pogotovo njegov sadržaj u A programu, predstavlja nasilje nad djecom i jasno krši prava djece i njihovih roditelja
Stručno-medicinski je na temelju ovog modula realno očekivati znatno povećanje morbiditeta (pobola), kako u generaciji polaznika, tako i u generacijama njihovim potomaka (spolno prenosive bolesti, bolesti drugih organskih sustava, somatske i psihosomatske bolesti, perinatalna oštećenja mozga, odstupanja u svekolikom razvitku (Amiel Tison, Ellison 1986, Volpe 1997., Damman 2001., Rezaie 2002.), poremećaji komunikacije i.t.d.)

Prijedlozi:
Molimo vidjeti pod opće prijedloge.

U Zagrebu, 28. lipnja 2013. godine

Franjo Turalija, dr.med.
predsjednik HKLD-a

Izvor: HKLD.hr