CRNI SCENARIJ
Koliko bi koštao slom eura i kolaps eurozone? To je najčešće pitanje koje postavljaju političari i ekonomisti diljem svijeta od izbijanja dužničke krize u Europi. Sada je stigao i odgovor – kolaps eurozone koštao bi 42 najrazvijenije zemlje svijeta čak 17,1 tisuću milijardi eura (17,157.000,000.000)!
Pokazuje to najnovija studija njemačke tvrtke Prognos AG, koja se bavi ekonomskim istraživanjima i dio je velike Bertelsmann fundacije. Oni su istražili koliku bi štetu pretrpjelo svjetsko gospodarstvo u slučaju da europsku monetarnu uniju napuste njezine južne članice.
“Izlazak Španjolske i Italije izazvao bi dosad neviđenu gospodarsku erupciju diljem Europe i svijeta”, upozoravaju autori studije. U crnom scenariju, po kojemu bi eurozonu morali napustiti Grčka, Portugal, Italija i Španjolska, 42 najveća gospodarstva svijeta izgubila bi od 2013. do 2020. godine 17,1 bilijun dolara, što bi značilo ekonomsku kataklizmu. U tom scenariju ekonomska šteta procjenjuje se na sedam njemačkih ili čak 380 hrvatskih BDP-a.
“Razmjeri se ne bi mogli opisati današnjim standardnim izrazima kao što je ‘kriza’”, piše u studiji. Europsko i svjetsko gospodarstvo moralo bi se od tog “eurošoka” oporavljati desetljećima pa treba očekivati da će nakon objavljivanja ove studije i glavni akteri europske politike i gospodarstva, predvođeni njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, MMF-om, Europskom središnjom bankom, Svjetskom bankom i Europskom komisijom učiniti veće napore da se napokon stane na kraj dužničkoj krizi, čime bi crne slutnje postale bespredmetne. Raspadom eurozone najviše bi bila pogođena Europa, a goleme posljedice osjećale bi i svjetske industrijske sile poput SAD-a, Japana, Kanade, ali i zemlje koje doživljavaju strahovit rast poput Kine, Brazila, Indije, Rusije… Studija je radila simulaciju izlaska iz eurozone jedne po jedne zemlje. Tako bi izlazak Grčke svjetsko gospodarstvo koštao 674 milijardi eura. Grčki izlazak iz eura najviše bi pogodio samo Grčku – šteta se procjenjuje na 94 posto grčkog BDP-a, odnosno 196 milijardi eura. Druga najveća žrtva bila bi Njemačka – procjenjuje se da bi najveće europsko gospodarstvo u tom slučaju ukupno izgubilo 73 milijarde eura do 2020. No to je samo 2,9 posto njemačkog BDP-a i Berlin bi brzo prebrodio grčko napuštanje monetarne unije.
“Ako Grčka izađe, ekonomske posljedice za većinu ostalih zemalja bile bi pod kontrolom nakon dvije godine”, komentirao je voditelj studije Thiess Petersen. Čak da se Grčkoj pridruži i Portugal te i on napusti eurozonu, ekonomske posljedice ne bi bile tragične. No situacija bi ipak bila puno dramatičnija. U tom bi slučaju Portugal izgubio 55 posto svojega BDP-a (94 milijarde eura). Druga najveća žrtva portugalskog sloma bio bi njihov prvi susjed Španjolska (-33 posto BDP-a) i Francuska (-18% BDP-a). Španjolci bi padom Portugala do 2020. pretrpjeli štetu od 345 milijardi eura, a Francuzi 351 milijardu eura.
Ako bi se ovome dvojcu pridružila i Španjolska, katastrofalne posljedice prelile bi se i izvan granica Europe. U tom slučaju pogođeni bi bili i SAD i Kina – američki gubitak bio bi 11,3 posto BDP-a, odnosno najveće svjetsko gospodarstvo izgubilo bi u idućih osam godina 1223 milijarde eura.
“U slučaju da Grčka, Portugal i Španjolska budu primorani napustiti eurozonu, 42 najrazvijenije zemlje izgubile bi 7,9 bilijuna eura, od čega 1,2 bilijuna otpada na zemlje u razvoju – BRIC”, ističe se u studiji. Najgori scenarij Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj pridodao je i Italiju, četvrtu zemlju u velikoj dužničkoj krizi, pa analitičari upozoravaju da bi i ona mogla napustiti euro i vratiti se liri. U tom slučaju nastupio bi pravi sumrak svjetskog gospodarstva – šteta u 42 najrazvijenije zemlje svijeta, koje pokrivaju 90 posto svjetskog gospodarstva, bila bi 17,1 bilijun eura. Cijelo svjetsko gospodarstvo platilo bi cijenu raspada eurozone – 19 tisuća milijardi eura!!! Za toliko novca hrvatsko gospodarstvo, prema današnjem BDP-u od 45 milijardi eura, trebalo bi raditi iduće 422 godine. Najviše bi raspad eurozone platili Francuzi – čak 154 posto svoga BDP-a, odnosno 3,1 tisuću milijardi eura, Nijemci bi platili 68,9 posto svoga BDP-a (1,8 tisuća milijardi eura), Amerikanci 2,8 tisuća milijardi (25,7 posto BDP-a), a Kinezi čak polovicu svoga BDP-a, odnosno 2,6 tisuća milijardi eura. A koliko bi Hrvatska mogla izgubiti raspadom eurozone? Prema ovoj studiji, 42 zemlje svijeta u prosjeku bi do 2020. izgubile 44 posto svojega BDP-a. Prema tom kriteriju, gubitak hrvatskog gospodarstva u idućih osam godina mogao bi biti 19,8 milijardi eura, odnosno 148,5 milijardi kuna!
Foto: Reuters/PIXSELL
Izvor: VLM
