Predstavljen Zbornik Hrvati i Ilirske pokrajine, 1809.-1813. na pariškoj Sorbonnei

 

Tragom znanstvenog skupa održanog 2009. u Zagrebu i Zadru

Knjiga „Hrvati i Ilirske pokrajine, 1809.-1813.“ predstavljena je u Parizu 2. veljače 2012.

To je zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa održanog početkom listopada 2009. u Zagrebu (1. 10.) i Zadru (2.-3. 10.), koji je okupio 48 predavača iz različitih europskih zemalja – povjesničara i povjesničara umjetnosti, politologa, pravnika, filologa, jezičara i predstavnika drugih znanstvenih disciplina. Krajem 2010. na 750 stranica teksta Zbornik je dvojezično, francuski i hrvatski, objavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Pojedini tekstovi, utemeljeni na arhivskoj građi i literarnoj baštini, predstavljaju obogaćenje naše i europske društvene, gospodarske, kulturne i političke povijesti na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.
Poečtkom veljače je dakle na pariškoj Sorboni (Salle des actes) djelo su predstavili Nj.E. Mirko Galić, veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i jedan od inspiratora znanstvenog skupa, Jacques-Olivier Boudon, sveučilišni profesor (Université Paris IV – Sorbonne) i ravnatelj Napoleonovog instituta, akademik Jean Tulard, povjesničar Napoleona i njegova razdoblja, i akademik Franjo Šanjek, glavni urednik Zbornika.
Za tu se prigod okupilo šezdesetak sveučilišnih profesora i studenata Sorbonne i predstavnika hrvatske pariške zajednice. Nj.E. Mirko Galić pozdravio je skup istaknuvši pritom njegovo značenje u produbljivanju tisućljetnih prijateljskih odnosa dviju narodnih zajednica.
Prof. Jacques Olivier Boudon, voditelj predstavljanja, podsjetio je slušatelje na reprint-izdanje Strossmayerova Časoslova istaknuvši da je ovaj djelo pariške sitnoslikarske škole iz 90-ih godina 15. stoljeća, a zatim je upozorio na važnost održanog skupa podsjetivši prisutne da je nije dovoljno upoznati se s naslovima pojedinih predavanja nego uzeti zbornik u ruke i s pažnjom ga proučiti. Akademik Jean Tulard istaknuo je značenje Napoleonova razdoblja u europskoj povijesti. Skorašnji pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji potaknuo ga je na izjavu da je Hrvatska u sastavu Ilirskih pokrajina već bila dio Napoleonova projekta o zajednici europskih država.
Akademik Franjo Šanjek predstavio je Zbornik kao zanimljivu cjelinu podijeljenu u tri dijela. U prvom dijelu naslovljenom Francuzi i Hrvati u osvit 19. stoljeća, trinaest autora raspravlja o Napoleonu i Hrvatima (J.-O. Boudon), ratu i miru među europskim narodima u Napoleonovo doba (T. Lentz), Napoleonovoj gospodarskoj politici u Ilirskim pokrajinama (J.-M. Olivier), Hrvatima u Napoleonovoj Velikoj armiji (V. Bernardić), Francuskom doprinosu vojnostrateškog vrednovanja jadranskog prostora (M. Kozličić) i dr. Drugi dio posvećen je ustroju i djelovanju Ilirskih pokrajina od Schönbrunskog mira (M. Trogrlić), Nemogućoj integraciji Vojne Hrvatske (J.-F. Brun), Maršalu Marmontu u ulozi upravitelja Ilirskih pokrajina (J. Tulard) i dr., dok treći dio naslovljen Francuski doprinos modernizaciji Hrvatske okuplja najveći broj autora (19) koji studiozno raspravljaju o Doprinosu francuske uprave izgradnji komunikacija na hrvatskom prostoru (S. Kaštela i sur.), Napoleonovom upravnom i pravnom modelu u Ilirskim pokrajinama (M. Gjidara), Građanskom zakoniku i hrvatskoj pravnoj kulturi (M. Petrak), Osnovnom i srednjem školstvu u Dalmaciji na hrvatskom jeziku (V. Ćosić), Ilirskim pokrajinama i Hrvatima u djelima Honoré de Balsaca (E. Miloš) i dr.
Evo što je još o Zborniku napisao i rekao na špredstavljanju akademik Franjo Šanjek: – Iz objavljenih tekstova predavanja iščitavamo da je ustroj Ilirskih pokrajina omogućio korjenito društveno preoblikovanje hrvatskih prostora južno od Save. Djelomično dokidanjem feudalnih odnosa, uvođenjem suvremenijeg sustava upravljanja zemljom, znatnim poboljšanjem društvenih prilika na području zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, dokidanjem staleških cehova, izgradnjom cestovne mreže s pripadajućim postajama, osnivanjem prvih dvojezičnih novina (Kraglski Dalmatin – Il Regio Dalmata) i drugim.  – riječi su akademika Šanjeka.
Nives Gajdobranski

Akademija-Art