Predstavljanje Visa u Zagrebu

Uspješno predstavljanje Ogranka MH Vis, časopisa Hratska zora i knjige Voljeti Vis u Zagrebu


Vis se promiče prije i iznad svega kulturom

Veliko mnoštvo Višana i ljubitelja Visa napunilo je 20. ožujka veliku dvoranu u Palači Matice hrvatske u Zagrebu, pa se tražila i stolica više. Prisustvovali su predstavljanju rada Ogranka Matice hrvatske u Visu, Časopisa Hrvatska zora broj 58 i knjige Voljeti Vis Anči Fabijanović

U predstavljanju sU sudjelovali Dobrila Cvitanović, Anči Fabijanović, Dragutin Lučić Luce i Stjepan Sučić, a u glazbenom dijelu programa nastupili su Jakša Darlić – glasovir, Nenad Grahovac – trombon, Ana Karuza – sopran, Andrea Dizdar – flauta i Ivana Jelača – glasovir.


Najvažnija poruka s ovog skupa, koji je ponudio viške riječi te pjesmu i ozračje kulturnoga stvaranja, svakako je – Vis se brani i promiče kulturom. Bilo je riječi o osnvanju Ogranka MH u Visu prije više od 20 godina, a tu je onda svakako, uz ostale, najvažnija osoba na žalost pokojna dugododišnja predsjanica Ogranka, profesorica Ana Linčir. Citiraneseu njene riječi kad je ovorila o tome kako je Vis mali ali i veliki u svom bavljenju baštinom, tadicijom ali i mladima.

Dopresjednik MH Stjepan Sučić poznaje dobro rad viškoga Ogranka, cijeni ga i potiče, tako da je njegovo obraćanje sklopu dočekano pljeskom. Govorio je i o ostalim zaslužnim Višanma, kao što je bio npr. Jozo Ivičević koji je bio skroman ali odlučan domoljub, pa iako i on na žalost također nije među nama, ostavio je svoje knjige. Svoju visoku ocjenu glasila Hrvatska zora gospodin Sučić argumentira sustavnim njegovanjem prošlosti sli i suvemenoga stvaranja na tom dalekom ali kulturom bogatom otoku. To se pokazalo i u uotrak u palači Matice hrvatske. Pjevale su se klasične operne arije te ostali klasični repertoar ali i pučka pjesma Evo došli su garedelini (da nam pivaju na note… Veselmo se sad svi skupa…) i na kraju obavezna, najdraža jedna i jedina himna Visu Na srid kulfa si, mora Jadransog, zagarljen botima i sikima… tj  O Visu moj.

Viške rici  i pisma donose dah i duh toga pučinskoga otoka u Zagreb

Posebno je dojmljivo bilo čutanje pjesama u viškom dijalektu, a duboki je je dojam ostavio Velimir Mratinić recitiranjem pjesme Moj kumpare. Toliko sugestivno izgovaranje pjesme koja donosi sjećanje na prijatelja, na druženja i na viški način života mnogima je izmamila suze, a zaslužila i veliki pljesak. Bilo je još takvim emotivnih nastupa i čitanja.


Velimir Mratinić potresno je recitirao svoju pjesmu Moj kumpare te je izmamio uzdahe ali i oduševljenje publike

Predstavljanje 58. broja časopisa Hrvatska zora približilo je publici taj izuzeno bogati sadržaj. Jer Zora nudi mnogo tema: od prigodnih vjerskih preko putopisa i zapisa do viških fjabi tj priča pa literarnih uradaka, a dalje preko sjećanja na zalužne Viašne kojih više nema na ovome svijetu vodi sve do viške ricete, tj recepta i to za paršurate tj fritule. Predstavljanje Hrvatske zore bilo je obogaćeno čitanjim različitih radova, a sve je publika sjajno prihjvatila i pljeskom nagradila. Gospođa Dobrila Cvitanović, predjsnica Viškoga oganka na svoj je način predstavila Hrvatsku zoru korz podsjećanje na sadržaj i čitanje karaktersitičlni h ulomaka. Posebno je dojmljivo njezino izgovaranje viških rici, jer su one i melodiozne i donose dah i duh toga pučinskoga otoka u Zagreb, a to Vipane i rijatelje Visa uvijek razgali i oduševi.

Autorica knjige Voljeti Vis Anči Fabijanović sa prof.dr.sc. Davorom Miličićem, dekanom Medicinskog Fakulteta u Zagrebu čija je mama, na žalost pokojna, Asja Višanka tj. Viška


Što je Vis nama i što smo mi njemu?


Na kraju večeri predstavljena i knjiga atorice Anči Fabijanović Voljeti Vis, tiskana u izdanju Ogranka Mh Vis. I ovdje ćemo je najbolje predsatvti kroz ulomak iz teksta Strahimira Primorca objavljenog u Vijencu, koji je taj svoj tekst osobno pročitao na ovome susretu:
„Anči je u svojoj knjizi sabrala 24 razgovora (intervjua) s zanimljivim Višanima, te nam na taj način odgovara na pitnje: “Što je Vis nama… i što smo mi njemu?”


Svoj je tekst, ranije objavljen u Vijencu, nazvan Što je Vis nama i što smo mi njemu govorio sam autor Strahimir Primorac. Za stolom su Dobrila Cvitanović, Stjepan Sučić, Anči Fabijanović i Dragutin Lučić Luce

O Visu, o sebi, o svom suodnosu s otokom, u ovoj knjizi govore: viški župnik don Paulin Bjažević, voditelji i glumci Amaterskog kazališta “Ranko Marinković” Lenko i Lina Blažević, književnica i ravnateljica viške Osnovne škole Anela Borčić, književnik Joško Božanić, ribar i kapetan gajete falkuše Tonko Božanić Gruje, muzejska savjetnica u mirovini Vesna Bučić, ugostitelj i vlasnik konobe “Vatrica” Petar Cvitanović Vatro, viši kustos Arheološke zbirke i lokaliteta “Issa” Boris Čargo, povjesničarka umjetnosti i poduzetnica Katica Dilk, književnik Jakša Fiamengo, sveučilišna profesorica Ljiljana Kaliterna Lipovčan, ribar Damir Karuza Kalambera, samouki glazbenik Dinko Karuza Moki, profesorica i dugogodišnja voditeljica Ogranka Matice hrvatske Vis Ana Linčir, vinogradar, vinar i profesor religijske kulture i filozofije Šimun Marasović, profesor glazbe Jose-Dario Martinis Bepica, vlasnik Poljoprivrednog obrta “Brojne” i predsjednik Udruženja obrtnika otoka Visa Velimir Mratinić, vinogradar i glazbenik Marko Poduje Veli, viški gradonačelnik Ivo Radica, profesorica i dugogodišnja montažerka na HTV-u Vesna Sulejmanpašić, komunikolog i redatelj Nikša Sviličić, liječnik Nikola Tomić, braća glazbenici i profesori Ivo i Stipe Vojković te doktor veterine Pave Zaninović.


Mlade Dubrovkinje Ivana Jelača na glasoviru i Andrea Dizdar na flauti s velikim su zadovoljstvom nastupile pred zahvalnom publikom u MH

Dakle, riječ je o sugovornicima različitih životnih iskustava i interesa, svjetonazora i političkih uvjerenja, ali uvijek su to Višani koji su svojim radom ostavili traga u toj sredini, a neki i daleko izvan nje. Čitateljima, s jedne strane, mogu biti zanimljive njihove životne priče, u onoj mjeri u kojoj se otvaraju javnosti, često ispričane lokalnim viškim govorom. S druge strane, tek iz ovog mnoštva različitih, kadšto i sasvim suprotnih mišljenja okupljenih sada unutar korica jedne knjige može se složiti mozaik, cjelovitija slika o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti stanovnika toga „pučinskog otoka“, otoka s gotovo 2500 godina urbane povijesti i kulture. (…)Književnik i profesor na splitskom Filozofskom fakultetu Joško Božanić, koji projekt falkuše drži svojim životnim projektom, drži (…) da je kulturni turizam jedina šansa otoka. „Vis je prebogat otok, ali on to još ne zna“, kaže Božanić. „Lokalna vlast mora pokrenuti projekte koji će privući mlade ljude. Nema više tko za nas misliti…“ – zapisao je irekao o knjizi Strahimir Primorac

Jedna od sugovornica u knjizi dr.sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan i njezin nećak, voditelj programa u MH, profesor i glazbenik Jakša Darlić s buketom viškoga cvića

Vis je otok za odmorit’ dušu


Književnik i novinar Dragutin Lučić Luce, uz napomenu da je njegov predgovor u knjizi i svatko ga može pročitati, govorio je nekim događanjima vezanima za spomenike – ovaj put uz Viški boj i admirala Tegethofa – i kulturu. Lucić uvijek novinarski osnažuje svoj odnos prema nekoj temi, a ovaj put prema Visu – a postao je Všanin time što je viški zet – kroz kuturu i promišljanja kako je protumačiti, osnažiti, dati joj neka dodata značenja.

Profesorica Anči Fabijanović na kraju se obratila prisutnima, napomenuvši kako je ideja za knjigu potekla upravo iz Zagreba i iz razgovora s gospodinom Stjepanom Sučićem, te zahvaljujući posebno svojim sugovornicima koje je „gnjavila i proganjala ne bi li iz njih izvukla ono najbolje.“ Uvijek s pogledom u budućnost napomenula je da su mnogi već na redu za ući u Hrvatsku zoru kroz razgovore njom, kao npr. Jakša Darlić, Nenad Grahovac, Nenad Maraović… 

Jedna od tema njenoga obraćanja skupu bio je i Ranko Marinković, na čijoj Zbirci radi u Visu, a velikoga hrvatskoga književnika spomenuo je i Stjepan Sučić, jer je Ranko u svom pismu već spomenutoj Ani Linčir –  čliji je dobri duh te večeri lebdio nad ovim uspješnim skupom – govorio o tome kako je postao književnik iuravo čitajući knjige Matice hrvatske.


Autorica knjige zahvalila je i onima koji su pomogli oblikovati knjigu u najboljem izdanju, a to su Zlatko Rebernjak i Vesna Zednik Brleković, te Katja Tresić Pavićić. Svakako da ima još zaslužnih, ali nije se moglo svih spomenuti.



Publika je pozorno slušala i upijala svaku riječ predstavljača za vrijeme ove viške večeri u Zagrebu


Prije odlaska na domjenak s viškim delicijama rečeno je kako je poseban pozdrav skupu, u nemogućnosti dolaska zbog poslovnih obveza, uputio gradonačelnik Visa Ivo Radica. On je ujedno jedan od sugovornika u knjizi Voljeti Vis, pa ćemo ga citirati i ovdje:“Vis je otok za odmortit’ dušu.“ Dodali bismo – to je prava poruka, pozitivna i za Višane u Zagrebu i nostalgična i poitcajna. Vis ima dušu i nudi je svima koji je žele. Ili, kako ističe Anči Fabijanović: „Vis se daje bez ostatka – uvratimo mu istom mjerom.“


Tekst i foto: Nives Gajdobranski

Akademija-Art