Akademici: Nikica Petrak ,Tonko Maroević ,Velimir Neidhardt, potpredsjednik HAZU
Tekst i foto: Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com
Nikica Petrak. Svoje je predavanje nazvao »Što je nama poezija?
Pjesnik mora znati u kojem svijetu živi inače je budala
Danas poezija odjednom nije više središte ni u književnosti
Kome, pak preostaje onaj iskonski Quasimodov stih:”Svatko stoji sam na srcu zemlje…?
U toj pjesmi od tri stiha ,čovjek, prije zalaska,stoji proboden jednom zrakom sunca
U toj pjesmi od tri stiha ,čovjek, prije zalaska,stoji proboden jednom zrakom sunca
Pjesnička umjetnost izgubila je svoje značenje i smisao, jer u vrijeme naših današnjih masovnih medija, te staklene I električne kupole koja se nadvila nad cijelom čovjeku shvatljivom stvarnošću, ni implicite ne nastaje po “DUHU SVETOME” (a zbog profita ni ne nastaje)
ZAGREB – Akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik HAZU, koji je predstavio predavača, najavio je novo predavanje, sljedećega četvrtka; održat će ga i akademik Krešimir Nemec o Krleži i Andriću. Akademik Neidhardt je ujedno najavio i otvaranje Muzeja nobelovaca i Kluba akademika u obnovljenoj zgradi HAZU, u kojoj je smještena i knjižnica. U jesenskom nastavku druženja započetih u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u četvrtak predavanje je održao pjesnik, esejist i prevoditelj Nikica Petrak. Rođen 31.VIII 1939. u Dugoj Resi. U obitelji 4 generacije lječnika od koji će ga dr. Fran Mihaljvić nadahnuti na put humanističke kulture. Svoje je predavanje nazvao »Što je nama poezija?« odgovor koji je ponudio bio je: pjesme malo čitaju, i još manje kupuju, a sami pjesnici zapravo pišu samo iz neke svoje unutrašnje potrebe. Akademik Nikica Petrak podsjetio je da postoje dva načina pisanja poezije – intimističko-emocionalan, kakvim su, primjerice, pisali Jesenjin, Tadijanović i Cesarić. Ili se može pisati poput Tina Ujevića -dublje, istinitije. – Shvatio sam da poezija za mene i moj naraštaj nije lijepi osjećaj, nego oblik spoznaje. – kazao je Petrak, koji je do sada objavio 13 knjiga poezije. Još je petrak rekao: – Do jučer je poezija imala središnje mjesto u književnosti. Oprostite, kazao je Petrak, ali mene je sram u nekom društvu, u nekom kafiću reći: ja sam pjesnik. Proza je preuzela mjesto koje je nekada imala poezija. To je meni teško otrpjeti i zato sam svoje predavanje naslovio ovako. Pokušao sam, napraviti jednu obranu poezije, ali niti piscima ona više ne znači što im je značila. Pjesnička umjetnost je izgubila svoje značenje zbog duha vremena koji danas vlada, a on ne poznaje ni zajednicu ni etiku. – upozorava Petrak. A on se prvim stihovima javlja 1959. godine u listu Književna tribina, no ubrzo se pridružuje krugu pisaca okupljenih oko časopisa Razlog. Petrak tada počinje tragati za istinitosti same jezične tvari…
Danas govori ovako: – Pjesništvo postaje tek privatna zabavica, zajedno s filozofijom i religijom. Ono bitno više ne prebiva u Riječi, nego negdje drugdje. Mi se još samo divimo uspješnim reklamama.- Cjelokupna umjetnost pretvara se po Petrakovu mišljenju u praznovjerje ili masovne estetske obmane, a ona umjetnost do koje je Petraku stalo je nešto zastarjelo, seljački – nešto ljudski. Čovjek pak ostaje siromašan u duhu. A što tu još radi pjesnik – upitao se Petrak. On očito lupa po krivoj tipkovnici. Danas je sve postalo gužva, a pjesnička umjetnost je postala PR – ne postojite ako niste prevedeni na engleski. – zaključio je pjesnik koji sebe naziva kulturnim pesimistom.
Akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik HAZU, koji je predstavio predavača, najavio je i novo predavanje, sljedećega četvrtka; održat će ga i akademik Krešimir Nemec o Krleži i Andriću. Akademik Neidhardt je ujedno najavio i otvaranje Muzeja nobelovaca i Kluba akademika u obnovljenoj zgradi HAZU, u kojoj je smještena i knjižnica.
Akademija-Art.hr
06.10.2011.
