Posjet papi Benediktu XVI: Milanović u Vatikanu i o Dajli?

Nova evangelizacija ponajprije se odnosi na one koji su kršteni, ali su se udaljili od Crkve
 

– To je plod nove evangelizacije – komentirao je jedan kolega u Uredu za tisak Svete Stolice kada sam mu kazao kako će 29. listopada Benedikt XVI. primiti hrvatskog premijera Zorana Milanovića. Glavna skupština Biskupske sinode, koja je rad započela 8. listopada temom Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere, zaključit će se sutra, a dan poslije Milanovića će primiti papa.

Uskraćivanje sakramenta

Benedikt XVI., koji je otvorio prvo zasjedanje skupštine Biskupske sinode – koja je okupila 262 sinodalna oca, od kojih oko 40 kardinala, među kojima je i Josip Bozanić – objasnio je kako se nova evangelizacija ponajprije odnosi na one koji su kršteni, ali su se udaljili od Crkve i ne žive kršćanskim životom. Milanovićev dolazak u Vatikan dan nakon biskupskog skupa na kojem su sučeljavani problemi sekularizacije Europe, mogao bi se stoga shvatiti kao pozitivni rezultat nove evangelizacije.
O čemu bi Milanović mogao razgovarati u Vatikanu? Najvjerojatnije će pola sata razgovarati s Benediktom XVI. u papinskoj privatnoj biblioteci. Nakon toga, Milanović bi se trebao sastati s državnim tajnikom kardinalom Tarcisijem Bertoneom. U razgovorima s papom obično se spominje stanje u državi i u regiji, odnosi s Vatikanom i s Crkvom. Ne ulazi se u detalje. Konkretniji su razgovori s državnim tajnikom.
Milanović bi s Bertoneom mogao razgovarati o sporu oko bivšeg benediktinskog samostana i imanja u istarskoj Dajli. Bertonea će vjerojatno zanimati i situacija glede povrata imovine koju su Crkvi oduzele komunističke vlasti. Možda će tom prilikom Milanović najaviti i eventualnu reviziju ekonomskih ugovora između Hrvatske i Vatikana. Glavni tajnik Biskupske sinode mons. Nikola Eterović kazao nam je da te ugovore ne bi trebalo mijenjati, odnosno da su oni uzorom za druge države.
– U Hrvatskoj se izdvaja određeni iznos novca, ali ne samo za Katoličku crkvu nego i za sve druge vjerske zajednice i u tome Hrvatska može služiti kao primjer drugim zemljama, pa i onima razvijene demokracije. Na primjer, odnos Hrvatske prema Islamskoj zajednici mogao bi poslužiti kao primjer mnogim zemljama razvikane demokracije koje još nisu riješile taj problem.
Katolička crkva ima odgojnu misiju i to prepoznaju i oni koji nisu praktični vjernici. Država nije stvar pojedine stranke ili neke skupine, već je ona u službi svih građana. Većina građana u Hrvatskoj su vjernici i meni se čini da su načela ugovora Svete Stolice i RH pozitivna jer su riješila i pravni okvir odnosa između Katoličke crkve i Hrvatske nakon tolikih desetljeća – rekao nam je mons. Eterović.
A kako mons. Eterović gleda na odluku njemačkih biskupa da se uskrate sakramenti onim vjernicima koji ne plaćaju porez za crkveno djelovanje?
– Kršćanstvo se ne može olako shvatiti. Traži se ozbiljnost i odgoj u vjeri. Katolička crkva je organizacija u koju također treba svjesno pristupiti i kada čovjek pristupi, ima svoja prava kao što su sudjelovanje u sakramentima, u svetoj liturgiji, ali ima i svoje obveze, odnosno pridonijeti uzdržavanju svoje zajednice. Njemački biskupi sigurno dobro poznaju svoj narod, svoje vjernike te su donijeli dobru odluku nakon što su se savjetovali s uredima Svete Stolice. Svaka država ima svoje posebnosti, ali i naši kršćani, što je jedan od važnih aspekata nove evangelizacije, moraju sudjelovati u svim potrebama kršćanske zajednice. Tako, na primjer, i u karitativnoj djelatnosti. Kada se organizira akcija za pomoć potrebnima, katolici su u prvim linijama i to je dobro – kazao nam je mons. Eterović.
Govorit će na okruglom stolu
Prije nego što bi Milanović mogao Vatikanu najaviti želju svoje vlade za eventualne promjene ugovora s Crkvom, odnosno da se smanje državna izdvajanja za djelovanje hrvatske Crkve, to bi najprije trebao razmotriti s hrvatskim biskupima. Tek ako se dođe do dogovora između hrvatske Vlade i Hrvatske biskupske konferencije, eventualni novi ugovor prihvatio bi i Vatikan.
Na koncu podsjetimo kako ove godine 20. obljetnica vatikanskog priznavanja neovisnosti Hrvatske nije posebno obilježena. Stoga će se u ponedjeljak poslijepodne održati okrugli stol o hrvatsko-vatikanskim odnosima, a govorit će i premijer Milanović.
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Izvor: Vecernji.hr