Otvaranje izložbe otpočelo je unošenjem „Stope sv. Martina“, rad naivnoga slikara Milana Generalića iz Hlebina, koji je upravo za ovu prigodu ovo djelo izradio u tehnici fresko slikarstva. Bilosnić je potom pročitao svoju „Zdravicu“, pjesmu koja slavi vino, a sličnim uratkom pridružio mu se i kolega Fabijan Lovrić iz Knina. Okupljenu mnogobrojnu publiku u ime organizatora i domaćina izložbi pozdravila je ravnateljica Muzeja, gđa. Renata Peroš, zahvaljujući se pokroviteljima Gradu Zadru, Zadarskoj županiji i Cehu ugostitelja pri Obrtničkoj komori u Zadru.
O Tomislavu Marijanu Bilosniću, kao polivalentnom umjetniku (književniku, slikaru i fotografu), govorio je poznati hrvatski romanopisac Stjepan Čuić, donedavni predsjednik DHK, koji je istakao i svoje prijateljevanje s Bilosnićem od mladih dana, ali i priznao kako je, uza sve to, vrlo teško ukratko definirati Bilosnićev stalno preobražavajući književni i likovni opus. Poznato je, naime, kako ovaj svestrani hrvatski autor, renesansnog nagnuća, svakim svojim novim djelom, bilo knjigom ili izložbom, pokušava riješiti novi umjetnički problem. Toliko rukavaca jedne jedinstvene umjetničke rijeke pune bujica, kao što je Bilosnićevo stvaralaštvo, gotovo nema pandana u suvremenoj hrvatskoj umjetničkoj zbilji.
Izložbu „Povratak Tigra“ otvorio je slikar Ivo Govorčin, predsjednik HDLU Zadar, naglašavajući činjenicu kako je Bilosnić član ove strukovne udruge, kojoj je ujedno i predsjednik Skupštine HDLU. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zadar javlja se i kao suorganizator izložbe, kao i suizdavač luksuzno i bogato opremljenog kataloga izložbe.
Poznati mediteranolog, pjesnik i kritičar, dr. Igor Šipić u popratnom tekstu kataloga ističe kako je Bilosnićev „Povratak Tigra“ „ulazak u samu bit kolorizma mediteransko-jadranske androginije“, Aludirajući na međunarodna priznanja i nagrade, koja je Bilosnić dobio za svoju već kultnu zbirku pjesama „Tigar“, prevedenu na engleski, talijanski, njemački, albanski, makedonski i romski jezik; kao i na prethodne, zapažene TMB-eove izložbe „Pollockova svjetlost“ i „Duhovi sa zadarskog foruma“, Šipić nastavlja: „Usuprot, što je smisao pollockovski snažnog „Povratka Tigra“, ako poetski ciklus Tigar snaša filozofiju Pollockove svjetlosti? Autor mora potvrditi poziciju motritelja nakon što je „tigar“ prošao sve zemlje, krunjen kruništma, bjelodanjen jezicima, blagovan narodima.
Mora se nastaviti na rubu Pollockove ostavštine, mora sići u nedovršenost „duhova“ da bi odložio svoje spisateljske alate i svoje kistove. U bit ovog umjetnika utkana je sloboda u koju unosi svoje šutnje, svoja ruha, svoja usta, bojama na čuvanje. Uistinu, ako sam reče, živi potrebu za tematskom i formalnom metamorfozom, suživljuje uronjenost u duhove i duševne sfere. U njemu trajno titra čista ideja svjetlosti koja dolazi iz izvora akcije (tigrovskoga skoka) i energije (tigrovske nestalnosti) – još jedna likovna autobiografija, iskrena, bez glavnog lika i teatarski nužne šminke.»
Izložba „Povratak Tigra“, poslije Gradske lože Narodnog muzeja seli u Galeriju sv. Katarine Aleksandrijske u Zemunik, potom u Galeriju HDLU Zadar i Galeriju Crkve sv. Petra i Andrije Starog u Zadru. I konačno, izložba „Povratak Tigra“ prethodi istoimenom Bilosnićevom projektu, koji uključuje tiskanje pjesničke monografije i grafičke mape „La tigre“ s talijanskim slikarom Ugom Maffijem iz Milana, objavljivanjem „Tigra“ u Americi, Albaniji i Austriji, i nizu drugih sličnih manifestacija
Akademija-Art.hr
14.11.2010.
