Pod nadzor Bruxellesa zbog javnog duga

dug

dug

Proračunski manjak veći od 3 posto BDP-a i javni dug koji je narastao iznad 200 milijardi kuna sigurno nas vode pred Europsku komisiju ili, stručno rečeno, postupak prekomjernog deficita

Za malo više od mjesec dana doznat ćemo što nas čeka, odnosno brzinu i težinu reformi koje će se, pod nadzorom Bruxellesa, morati provesti.

Kada deficit državnog proračuna premaši 3 posto bruto domaćeg proizvoda, a udio javnog duga prijeđe 60 posto BDP-a, Europska komisija preuzima kontrolu i nadzire naš proračun. Procjenjuje se da bi proračunski manjak mogao biti čak oko 5 posto, a javni dug već je narastao na više od 200 milijardi kuna. No pitanje je jesu li u to uključeni svi dugovi koje će Hrvatska morati prikazati kada primijeni Eurostatov model.

S obzirom na to da je Vlada da sada pokazala da se ne snalaziu fiskalnoj konsolidaciji, ulazak u postupak prekomjernog deficita mogao bi, prema nekim analitičarima, biti pozitivan za Hrvatsku. Jer nije samo riječ o rezanju, nego i o mjerama koje bi utjecale na stopu rasta.

Procedura prekomjernog deficita u svojoj strukturi je stroža u odnosu na aranžman s MMF-om budući da se radi o principu mrkve i batine. Hrvatska ima, kao i sve zemlje koje se nalaze u toj proceduri, određeno vrijeme u kojem mora provesti određene korake. Ako se ne budu ispunjavali, moguće je da budu uskraćena, primjerice sredstva iz fondova Eu-a, kaže Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo Alpe Adria Bank.

Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da to nije mentorstvo, nego tutorstvo. Zapravo se sve svodi na sintagmu ili eufemizam strukturnih reformi, iza čega se krije puko otpuštanje ljudi, tjeranje na ulicu ili smanjenje plaća. Jedno i drugo je porazno jer mislim da je Hrvatska na donjem pragu izdržljivosti, kaže Jakovčević.

S obzirom na očekivanu razinu deficita, prognoze su da bi Hrvatska u postupku Europske komisije mogla provesti i do četiri godine.