Pod minama u Hrvatskoj površina velika gotovo poput Međimurske županije

Pod minama je u Hrvatskoj još 700 četvornih kilometara ili površina gotovo cijele Međimurske županije. U razminiranje je dosad utrošeno 4 milijarde kuna, a najveći donator je – Europska Unija.

Zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova, u Karlovačkoj će se županiji u godinu dana razminirati površina od 2,7 četvornih kilometara. Projekt, čiji je početak obilježen danas, vrijedan je 2,65 milijuna eura.

Najviše je mina u Ličko-senjskoj, Osječko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Miljenko Vahtarić kaže da u Hrvatskoj radi oko 630 pirotehničara. ‘Njihovi kapaciteti su oko 50 četvornih kilometara na godišnjoj razini, a naša realizacija je 30. Ljudi ima, možemo više, jedini i osnovni problem su financijska sredstva’, kaže Vahtarić.

Inače, na predstavljanju projekta u Karlovcu bili su i predstavnici iz lokalnih i regionalnih vlasti, iz Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, Ureda za razminiranje Vlade RH i Središnje državne agencije za financiranje i ugovaranje.

Ataše Delegacije EU za ljudska prava, manjine, razminiranje i civilno društvo Erol Akdag rekao je da će Hrvatska od srpnja 2013., kada uđe u EU, biti jedina članica s problemom vezanim uz mine te da je Uniji stalo da se ugroženost od zaostalih mina riješi. Posebice je upozorio na problem revitalizacije razminiranog područja, dodajući da će se Hrvatska, čim uđe u EU, moći koristiti poticajima za poljoprivredu od 9,67 milijuna eura na godinu za kultivaciju razminiranog zemljišta.

Riječ je o deset milijuna eura na godinu u sljedećih deset godina, a taj novac, kao ni onaj za razminiranje, neće doći sam, nego se za njega treba izboriti programima, rekao je Akdag.

Pleština: Potrebno još najmanje 3,5 milijarde kuna

Ravnateljica vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština rekla je da je dosad za razminiranje potrošeno četiri milijarde kuna, a potrebno je još toliko, to jest najmanje 3,5 milijarde s boljom organizacijom poslova i tehnologijom.

‘Pirotehničari su nam prosječno radili od devet do deset dana na mjesec’, rekla je, dodajući kako je to problem i za njih i za njihove tvrtke te za rješavanje minskog problema u cjelini. ‘Previše ih je s obzirom na to koliko imamo novca, a s druge strane trebamo ih kako bi se do 2019. godine postigla tzv. puna razminiranost’, rekla je.

Foto: Dorian Horvat/Cropix