Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorilo je u današnjem otvorenom pismu predsjedniku vlade Zoranu Milanoviću da se "iza proklamiranog, tobože novog modela ‘institucionalnog financiranja znanstvene djelatnosti’ krije odavno kompromitirani model glavarina"
Promjena modela financiranja bila je implicirana u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je Vlada povukla iz saborske procedure što, napominje se, jasno potvrđuje i dopis Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iz srpnja u kojem se obznanjuje da se ubuduće sa svim javnim institutima i sveučilištima namjerava sklopiti ugovore o institucionalnom financiranju znanstvene djelatnosti kojima bi se financirale te ustanove.
Vijeće smatra da je povlačenje spornog prijedloga opravdano iz sadržajnih i proceduralnih razloga, politički korektno i nužno, no kako bi vlada trebala što prije osmisliti novi ciklus znanstveno-istraživačkih projekata i raspisati javni poziv za nove projekte.
Prema zaključcima s jučerašnje sjednice Vijeća, potrebno je redefinirati i jasno izložiti kriterije odobravanja projekta te postupak vrednovanja, a to je Ministarstvo već trebalo obaviti s obzirom da se aktualni ciklus znanstveno-istraživačkih projekata okončava krajem godine.
Znanstvenu djelatnost nije moguće razvijati u arhaičnom modelu "glavarina" nego samo u sustavu znanstveno-istraživačkih projekata, ništa bitno ne mijenja ni namjera da se malobrojni istraživački projekti financiraju preko Zaklade za znanost, a da se pritom ukupna sredstava za znanstvena istraživanja "reformski" znatno smanje, ocijenilo je Vijeće.
Kombinacija modela "glavarina" i financiranja malog broja projekata, čija bi se elitnost u praksi svodila uglavnom na kvantitativno svojstvo malobrojnosti vodi u stagnaciju i nazadovanje znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj, a to sigurno nije put ka izlasku iz krize, ističe se.
S rasprave o promjenama u modelu financiranja i planiranom smanjivanju proračunske potpore istraživanjima Vijeće je objavilo i izjavu o "dramatičnom" položaju humanističkih znanosti u Hrvatskoj. Humanističke znanosti i znanstvenost uopće očito su diskriminirane i kriterijima koje je Ministarstvo predložilo kao mjerila za buduće programske ugovore, ističe se.
Vijeće je zabrinuto zbog načina na koji je Ministarstvo preko Sveučilišta počelo prikupljati i evaluirati podatke o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti znanstvenih i nastavnih djelatnika, jer se sve publicirano u Hrvatskoj apriori vrednuje u dvije najniže kategorije.
Spornim smatraju i što se u obzir uzima samo baza podataka u WoS čime se diskriminira većina humanističkih i društvenih znanosti, a jedina baza podataka koja uključuje dobar dio europskih humanističkih časopisa ERIH, koja se tek dograđuje, u prijedlogu se uopće ne spominje.
Sve su druge baze posve nereprezentativne za ta područja i njihov izborznači teško neznanje ili grubu manipulaciju, a kako su time najviše pogođene nacionalne struke što znači bi to bila politika protiv nacionalnih interesa, ističe se.
Vijeće podsjeća i da su smanjena sredstva svim znanstvenim knjigama i časopisima, za njih 23 i posve uskraćena, te upozorava da se "kadrovskim inženjeringom Područno vijeće za humanističke znanosti onemogućava da služi svojoj svrsi kao kvalificirano tijelo Nacionalnog vijeća za znanost jer njegova predsjednica nije članica Nacionalnog vijeća kao što je bilo načelo u svim područjima".
Izvor: Hina
