Osude Vinkovićeve izjave o Gay Prideu

Saborsku raspravu o izvješću o lanjskom radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić obilježio je istup HDSSB-ovca Zorana Vinkovića protiv gay parade, koji su mnogi zastupnici ocijenili homofobnim, i zbog kojeg je u Saboru bila proglašena i stanka. 
 

Iako je predsjedateljica, potpredsjednica Sabora Jadranka Kosorupozoravala na zakon o suzbijanju diskriminacije, Vinković je ustrajao na svojem stajalištu.

Zauzeo se za zabranu povorke LGTB osoba kakva će se uskoro održati u Splitu, nazvavši je "promocijom bolesti i nastranosti".

Nakon stanke koju je zatražio u ime HNS-a, Igor Kolman osudio je Vinkovićeve poruke. Čuli smo homofobiju, prostakluk, prostačke, pogrdne izraze o ljudima, nešto što nije dostojno ni najgore birtije, a kamoli institucije kakva je Hrvatski sabor, poručio je Kolman, zatraživši od svih zastupnika da najoštrije osude Vinkovićev istup.Ovo nije pitanje našeg osobnog mišljenja, nego humanosti i naše sposobnosti da budemo ljudi, poručio je Kolman.

Vinković je, pak, poručio kako njegov istup nije prostački, homofoban niti osuda drukčijeg političkog razmišljanja, a za govor mržnje i nasilja prozvao je Kolmana, koji, rekao je, osuđuje sve one koji drugačije razmišljaju. Upitao je što bi se dogodilo kada bi Bad Blue Boysi u Splitu organizirali jednu sličnu povorku prije održavanja velikih derbija, ili Torcida u Zagrebu. Mislim da bi svaki imalo razuman čovjek zabranio tu vrstu povorki jer bi došlo do nasilja, rekao je Vinković. Jedna grupa ljudi svojom provokacijom ne može utjecati i provocirati drugu, u ovom slučaju daleko veću grupu i strukturu stanovništva, poručio je.

Reagirajući ispravcima netočnoga navoda, Vinkovićev istup oštro su osudili i SDP-ovci Šime Lučin te Marin Jurjević. Protiv zabrane okupljanja bilo koga tko na miran način želi iznijeti svoje stavove izjasnili su se i Hrvatski laburisti.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičićiznoseći podatke svog ureda rekla je kako su tijekom 2011. radili na ukupno 1.391 predmetu.

Od ukupnog broja predmeta njih 315 zaprimljeno je po pritužbama građana, 25 predmeta otvoreno je na inicijativu pravobraniteljice vezano uz kršenje načela ravnopravnosti spolova u odnosu na pojedince dok je 1.051 predmet radi praćenja primjene Zakona o ravnopravnosti spolova. 

U 64% slučajeva bile su diskriminirane žene, a u preostalih 23% muškarci. Pritužbe, njih 76,6%, pretežno su se odnosile na spolnu diskriminaciju, a najviše pritužitelja su osobe u dobi od 35 do 44 godine. 

Postupajući po pritužbama i osobnoj inicijativi pravobraniteljica je u tom smislu uputila ukupno 120 pisanih upozorenja i 207 preporuka. Područje zapošljavanja i rada je i u 2011. bilo područje s najvećim brojem pojedinačnih pritužbi, a zabrinjavajuće je visok broj pritužbi radi spolnog uznemiravanja u području zapošljavanja i radnih odnosa što čini 42,5% svih pritužbi u tom području. 

Osim toga, od svih novozaposlenih žena lani je samo njih 8,4% sklopilo ugovor na neodređeno vrijeme. Žene i dalje čine većinu nezaposlenih i rade u potplaćenom sektoru, naglasila je Ljubičić dodavši kako žene godišnje zarade 6.588 kuna manje od muškaraca. 

Podatci o nasilju u obitelji pokazuju da je broj intervencija policije u padu, ali je u porastu broj osoba prijavljenih radi obiteljskog nasilja. Ljubičić smatra da bi se u rješavanje problema zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja žena žrtava nasilja u obitelji, trebale više uključiti jedinice lokalne samouprave. 

Govoreći o pritužbama trudnica i žena koje su nedavno rodile, Ljubičić je istaknula kako je poražavajuće da su one žrtve spolne diskriminacije i od strane poslodavaca ali i HZZO-a. Ukazujući na važnost skloništa za žrtve nasilja pravobraniteljica Ljubičić je rekla kako je istraživanje provedeno u 19 skloništa pokazalo da ima problema s njihovim financiranjem jer uplate kasne ili se vrše retroaktivno.

Vlado Kos/CROPIX
Izvor: HRT

Akademija-Art