Osijek – Retrospektivna izložba Bele Csikosa Sesie


Krš, Plasa u hrvatskom primoriju, 1903. 
 
Galerija likovnih umjetnosti, Osijek
retrospektivna izložba

Bela Csikos Sesia
Za psihom, sliko!

travanj 2012.
 
Autor izložbe i kataloga: akademik Tonko Maroević

Kordinatori prijenosa izložbe: Ljerka Hedl, mr. sc. Jelica Ambruš

Kustosica izložbe i autorica postava u Osijeku: Mr sc. Jelica Ambruš


Dva graničara, 1906.

Bela Csikos Sesia, rođen je u Osijeku 1864. godine od oca Petra Csikosa viteza od Sesie, i majke Justine, rođene Modesti. Potječe iz ugledne časničke obitelji Csikos po ocu i majci Modesti.  Belin ujak Petar Modesti bio je gradski senator i predsjednik Društva za uljepšavanje grada Osijeka. Njegovom zaslugom postavljena je u osječkom Sakuntala parku skulpture Sakuntale. Bela je, prema obiteljskoj tradiciji završio vojnu školu i postao časnik, a tek onda otišao na studij slikarstva na Likovne akademije u Beč i München.


Sanjarenje, 1903.

Velika retrospektivna izložba Bele Csikosa Sesie koja obuhvaća 150 djela izabranih iz cjelokupnog slikarevog bogatog opusa održana je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu od 19. siječnja do 11. ožujka 2012. godine uz očekivano veliko zanimanje struke i publike. Izložena su najvrjednija Csikoseva djela: portreti, pejzaži, te slike mitološke, literarne i religijske tematike izvedene u tehnikama ulja na platnu, akvarela, pastela, crteža i grafike. Slike su za izložbu posuđene iz brojnih vlasništva i to iz velikih hrvatskih muzeja, HAZU, Hrvatskog instituta za povijest, te privatnih vlasništva. U izložbi participiraju i umjetnine iz vlasništva Galerije likovnih umjetnosti, Osijek. Zbog visokih procjena vrijednosti umjetnina izložbu smo prenijeli u Osijek zahvaljujući suradnji sa Croatia osiguranjem d.d. Filijale Osijek, te im se ovim putem zahvaljujemo. Nakon niza godina javnosti su postala dostupna antologijska djela jednog od utemeljitelja hrvatske moderne umjetnosti na razmeđu 19 i 20. stoljeća. Csikosu pripadaju i zasluge za europeizaciju hrvatske umjetnosti. Raskidom s tradicijom i akademizmom otvorio je sa svojim suvremenicima okupljenih oko Vlahe Bukovca putove novim modernim idejama 20. stoljeća. Bio je osnivač sustava likovne nastave iz koje se razvila Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu čiji je on utemeljitelj i dugogodišnji profesor. Umjetnički se formirao u mladosti u Osječkoj slikarskoj školi, a nakon završene vojne škole, ipak se opredjeljuje za slikarski poziv. Studirao je na Likovnim akademijama u Beču u klasi Bergera i Münchenu u klasi Lindenschmida i Marra, a potom je godinu dana proveo na slikarskom usavršavanju u Italiji.  Slikarske studije pohađao je zahvaljujući stipendijama koje je prvoj generaciji hrvatskih umjetnika osigurao Izidor Kršnjavi u vrijeme kada je bio predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade. Slikarstvo mu se razvija u rasponu od simbolizma, secesije i impresionizma. Značajna je bila njegova suradnja s Bukovcem. Sudjelovao je na velikim svjetskim izložbama u Budimpešti, Parizu i drugim izložbama u zemlji i inozemstvu. Ostvario je brojne narudžbe, među kojima  su realizacije slika u Odjelu bogoštovlja i nastave u Zagrebu, a za Osijek je dobio narudžbu grada za izradbu Svečanog zastora Hrvatskog narodnog kazališta, 1916. godine. Ocijenjen kao presmiona slikarska izvedba za ono doba, a i uslijed početka drugog svjetskog rata, Csikosev Zastor izveden je prema njegovoj skici, tek 1994. godine,  nakon obnove Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku uslijed razaranja u Domovinskom ratu.

Csikos je zaokupljen neprestanim traganjem u slikarstvu, imao je veliku literarnu naobrazbu i majstor je kompozicije. Slikao je i makabrične prizore, Na izložbi dominiraju njegove vrsne slike „Psiha“, iz 1898. godine, za koju akademik Maroević kaže „U nju uviru iskustva i iz nje izviru druge slike. U njoj se oslobađa energija, ona je vizualna emanacija nečega što je teško uhvatljivo“. Tu je i potresna simbolistička „Pieta“, (1897). godine, te „Saloma“ (1919), koju je radio u više verzija. Csikos je sanjar, preokupiran religioznim i mitološkim motivima. Izložene su i njegove slike velikih formata „Marko Antonije nad mrtvim Cezarom“, „Dante pred vratima čistilišta“, „Valpurgina noć“, i „ Odisej ubija prosce“. Njegovoj nacionalnoj mitskoj tematici pripadaju slike iz ciklusa „Pokrštenje Hrvata“, „Nikola Šubić Zrinski“ i „Dva graničara“. Među brojnim portretima, posebnom lirskom finoćom  ističu se portreti majstorove supruge Justine, a od pejzaža ciklus nadahnutih talijanskih pejzaža s juga iz Bosco Tre Case.
Izložbu prati opširan katalog, s predgovorom akademika Tonka Maroevića, koji je za Csikosa rekao da je on“ umjetnik koji je u sebi okupljao i sadržavao svu dramatičnost i problematičnost trenutka u kojem je živio, da je dao svoj obol bez kojeg bismo bili daleko siromašniji. Stanovit broj njegovih radova je ne samo antologijski verificiran nego služi i kao miljokaz ili reper u panorami stilskih oscilacija i iskustveno tehničkih tekovina slikarskog umijeća u nacionalnom kontekstu I na kraju akademik Maroević je zaključio „ založiti se za njega bilo mi je zadovoljstvo i čast“.


Saloma, 1919.

Izložba ostaje otvorena u cjelokupnom izložbenom prostoru Galerije likovnih umjetnosti tijekom mjeseca travnja 2012. godine.

Grupni posjeti izložbi i radionicama mogući su uz stručno vodstvo i prethodnu najavu
Leonilda Conti – Ribić, muzejska pedagoginja  
leonilda.conti@gluo.hr
Kontakt osoba- kustosica izložbe:
Mr. sc. Jelica Ambruš, muzejska savjetnica  
Valentina Radoš

Akademija-Art