‘Opet nam treba vlada nacionalnog jedinstva kao i devedesetih’

S Kolindom Grabar-Kitarović – bivšom ministricom vanjskih poslova i veleposlanicom, sadašnjom pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a – razgovarao je novinar Večernjeg lista 21. prosinca 2012., na dan kad se, prema medijski raširenim interpretacijama prastarog kalendara indijanskog naroda Maja, trebao dogoditi smak svijeta

 
Odatle i prvo pitanje, a i drugo o izvanzemaljcima, što obično nije tema o kojoj možete razgovarati s visokim dužnosnicima NATO-a. Ali ovo nije intervju s pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a, već s Kolindom Grabar-Kitarović osobno. Stoga se našlo povoda i za poneko pitanje o aktualnim temama u Hrvatskoj. Kad kaže da bi Hrvatskoj u krizi trebala vlada nacionalnog jedinstva ili da bi u školama trebao postojati zdravstveni i spolni odgoj jer je to moderni standard kakav uživaju i njezina djeca u Bruxellesu, iza tih riječi ne stoji sila NATO-a nego mišljenje jedne bivše, možda i buduće hrvatske političarke.

Kako ste proveli današnji tzv. smak svijeta?
– Ja sam bila jedna od onih koji su na jednom portalu sudjelovali u anketi s pitanjem o tome što mislimo da će se dogoditi 21. prosinca. Ponuđena su bila tri odgovora: bit će smak svijeta, bit će dan kao svaki drugi i počet će novo, bolje doba. Ja sam kliknula na ovo posljednje. I mislim da nas je, koliko sam vidjela u rezultatima, otprilike 13 posto tako odgovorilo. Ali, na stranu ta anketa, danas sam imala vrlo naporan dan zato što je bio posljednji prije blagdana i nastojala sam završiti apsolutno sve da mi ne ostanu nikakvi repovi za sljedeću godinu.

Nepredvidljivost je najteža

Hipotetski, kad bi se zaista dogodio smak svijeta, recimo u obliku napada izvanzemaljaca, što bi NATO učinio? Špekulirajte, molim vas, pitanje je vrlo hipotetsko, ali čini mi se da bi Zemljani očekivali od najjačeg vojnog saveza da nešto poduzme?
– Ha-ha, mislim da bi, prije svega, na nešto poput smaka svijeta upozoravala ili znanstvena istraživanja ili sustavi motrenja i obavještavanja koje imaju naše zemlje članice NATO-a. Pripremili bismo se za to i reagirali na odgovarajući način, ovisno o tome kakva je prijetnja.

Znači vaš je savjet: bolje vjerovati procjenama NATO-a nego procjeni starog majanskog kalendara?
– Pa ja se svakako uzdam mnogo više u procjenu NATO-a nego u interpretacije starih kalendara i proročanstava. Ali, znate, gledajući u budućnost, zaista se može reći da su prijetnje sigurnosti postale nepredvidljive. Jedino što je predvidljivo u trenutačnom sigurnosnom okruženju jest njegova nepredvidljivost. I kad je riječ o međunarodnom terorizmu, i o prirodnim katastrofama, onečišćenju okoliša, proliferaciji oružja, cybernapadima… Svakoj zemlji samoj po sebi vrlo je teško obraniti se od takvih prijetnji. Zato je dobro biti članicom saveza kao što je NATO da bi se zajedno suprotstavili prijetnjama i stali u obranu država koje bi bile ugrožene.

Dobro, nećemo više o nepotvrđenom smaku svijeta, ali možemo o sljedećoj godini. Što mislite da
će u 2013. biti najvažniji događaji u svijetu?
– Prije svega očekujem da se ulože mnogo veći napori u rješavanje globalne gospodarske krize. Mislim da je to najveći problem koji trenutačno pogađa svijet.

Slažem se. Svakodnevno se mnogim ljudima čitav njihov svijet ruši pred očima jer ostaju bez posla, jer djeca koju su školovali ne mogu naći zaposlenje, jer gube nadu da će biti bolje…
– Apsolutno, vidimo to svakog dana oko sebe. I ovdje u Bruxellesu, a i čitajući novine u Hrvatskoj, iz čega mi je jasno koliko su svi pogođeni krizom. Koliko je ljudi u Hrvatskoj, primjerice, pogođeno tečajnom razlikom u švicarskim francima i mnogi od njih gube svoju imovinu jednostavno zbog okolnosti koje su izvan njihove kontrole. Ta nepredvidljivost je ono što život može učiniti najtežim. Zato mislim da je rješavanje krize iznimno bitno, za život svakog pojedinca, ali i za sigurnost općenito. Kao što smo često vidjeli na primjerima, gospodarske krize znaju odvesti i u krizu sigurnosti. I zato je iznimno bitno spriječiti da trenutačna gospodarska kriza postane sigurnosna kriza. NATO na tome puno radi u okviru onoga što je u našem djelokrugu. Primjerice, kroz tzv. pametnu obranu, dakle višenacionalne projekte u koje ulaže više država kako bi si mogle priuštiti visoku tehnologiju i obrambene sposobnosti koje malo koja država može priuštiti pojedinačno.

Patriot za zastrašivanje

Što još očekujete da bi moglo obilježiti 2013. u svijetu?
– Iz perspektive NATO-a, prije svega, očekujem napredak u tranziciji u Afganistanu. Sredinom 2013. afganistanske nacionalne snage sigurnosti trebale bi preuzeti vodeću ulogu u osiguravanju stanovništva. Bližimo se polako kraju operacije ISAF nakon koje će se od 2015. nastaviti drukčija operacija, ne više borbenog nego mentorskog karaktera. Drugo, očekujem da će se riješiti kriza u Siriji. Zgroženi smo onim što se događa u Siriji i iz NATO-a apeliramo da se nađe političko rješenje, da sirijski režim prestane ubijati vlastiti narod, da se krene putem demokratizacije i da narod sam odabere svoju budućnost.

Što NATO može učiniti osim apelirati?
– NATO nema namjeru intervenirati u Siriji. Glavna svrha NATO–a je obrana država članica NATO–a. Očekujemo da se uz pomoć međunarodne zajednice, ponajprije u okviru UN–a, postigne dogovor.

Upravo sada se razmješta proturaketni sustav Patriot u Turskoj, na granici sa Sirijom. Kolika je realna opasnost od toga da bude iskorišten?
– Doista se nadam da neće biti iskorišten, da će jedna od svrha tog sustava biti zastrašivanje i odvraćanje. Činjenica jest da Sirija posjeduje rakete tipa Scud i da su u dva navrata tijekom prosinca obavještajni sustavi država članica NATO–a utvrdili da je unutar Sirije došlo do ispaljivanja raketa koje odgovaraju tipu Scud. Kao što znate, već se dogodilo da su na turski teritorij padale granate koje su prouzročile ne samo materijalnu štetu nego, nažalost, i ljudske žrtve. I Turska je temeljem članka 4. zatražila konzultacije u sklopu NATO-a. One su održane i predstavnici država članica stali su vrlo čvrsto u obranu Turske i naše jugoistočne granice. Donesena je odluka o razmještanju sustava Patriot koji će osigurati Nizozemska, Njemačka i SAD. Razmještanje je u tijeku i trajat će nekoliko tjedana. Valja naglasiti da je taj sustav isključivo obrambene prirode. Patriot su rakete koje uništavaju druge rakete u zraku. One se ni na koji način neće koristiti u napadačke svrhe ili za nekakvu zonu zabrane leta. One će biti isključivo za zaštitu turskog teritorija i stanovništva temeljem zahtjeva same Turske da se osigura taj dodatni doprinos njihovoj protuzračnoj obrani.

Što u 2013. očekujete u Hrvatskoj?
– Nadam se stabilizaciji gospodarskog stanja. Nadam se da smo dotaknuli dno i da ćemo se početi penjati. Iznimno sam razočarana padom kreditnog rejtinga Hrvatske i rastom broja nezaposlenih i nadam se da će stvari krenuti na bolje.

Kad gledate ovako sa strane, iz perspektive života izvan Hrvatske, čini li vam se da tim brodom zvanim Hrvatska netko kompetentno upravlja ili taj brod ide kako ga vjetrovi i valovi nose?
– Nemam pravi uvid jer nisam u Hrvatskoj, iako čitam vijesti i po nekoliko puta dnevno jer zaista me zanima što se događa u domovini. Bojim se da postoji dosta nesuglasja i nedoumica o tome što i kako dalje. Trenutačno stanje me podsjeća na vrijeme početkom 1990–ih kad nam je bila potrebna vlada nacionalnog jedinstva. Mislim da treba više upregnuti snage, više gledati preko granica stranačke podijeljenosti i stvarno razmisliti i razgovarati o tome što treba učiniti da bi se pokrenulo gospodarstvo i kako bi se zaustavili ovi negativni trendovi. Zabrinjava me što u Hrvatskoj ne postoji dijalog koji bi vodio postizanju nacionalnog konsenzusa, a više od svega potreban nam je konsenzus stranaka da bismo izašli iz krize. Nadalje, za Hrvatsku je iznimno važno ponašanje prema investitorima, i stranim i domaćim. Poduzetnička klima mora se promijeniti iz korijena.

Za zdravstveni odgoj

Je li vas iznenadila nepravomoćna presuda Sanaderu?
– Ne mogu komentirati nepravomoćne presude.

Sudac Turudić u obrazloženju je praktički rekao da je Sanader izgradio sustav koji je ne samo pljačkao nego i uništavao demokraciju.
– Nisam slušala cijelu presudu, samo sam pročitala isječke koji su bili u novinama. Ali, opet, ne mogu komentirati nešto što je rekao sudac u nepravomoćnoj presudi. Postupak ide dalje.

Ipak, pitam vas kao nekoga tko je bio dio te vlade…
– Rekla sam i prije: dok sam bila u vladi nisam primijetila ništa od ovoga za što su poslije podignute optužnice. Bila sam zaokupljena svojim poslom, a nakon određenog vremena bila sam prilično isključena, nisam više bila pozivana ni na sjednice predsjedništva. Ponavljam, iz onoga što sam vidjela oko sebe nisam mogla primijetili da se događalo sve ono o čemu sam poslije čitala u medijima. Bilo mi je to prilično nevjerojatno.

Zdravstveni odgoj u školi izazvao je velike podjele u Hrvatskoj. Smatrate li da djeca trebaju imati obavezan spolni odgoj i kako bi on trebao izgledati?
– Mislim da djeca svakako trebaju imati zdravstveni odgoj. Ne znam koji je sadržaj ovoga prijedloga trenutačne vlade tako da ne mogu komentirati. Međutim, zdravstveni odgoj postoji u svim školama, imaju ga i moja djeca ovdje u Bruxellesu. A kako je riječ o osjetljivoj temi, učitelji su o tome nas roditelje izvijestili elektroničkom poštom. Takav odgoj treba postojati u školama, ali isto tako mora biti primjeren dobi i psihosocijalnom razvoju djeteta. Također treba paziti da on ne bude uvredljiv.

Foto: Goran Kovačić/PIXSELL
Izvor: Vecernji.hr