Odvjetnik Kehoe: Pogreška od 200 metara je izmišljotina Vijeća


 

Prvo će obrana sat i pol izlagati svoje argumente, a isto vrijeme za odgovor ima i tužiteljstvo
 

10.31 sati Mišetić: Raspravno vijeće nije koristilo nalaze UN-a jer bi u tom slučaju njihova odluka morala biti drugačija. Naređenje Genarala Gotovine bilo je takvo da se gađaju samo vojni ciljevi, to je potvrdio zapovjednik topništva Marko Rajčić, što potvrđuju i sva izvješća UN-a s terena.
– Rajčićevo objašnjenje nije prihvaćeno od Raspravnog vijeća jer su se poslužili svojim zaključkom o 5 posto granata koje su navodno pale na civilne ciljeve, koje su sami označili kao civilne ciljeve, i okarakterizirali Gotovininu zapovijed kao protupravnu, kaže Mišetić.

10.26 sati Mišetić: Ukoliko je pravilo 200 metara netočno, onda se svi zaključci vezani uz to pravilo moraju odbaciti kao pogrešni. Nema dokaza da je HV namjerno gađala civilna područja. Pogrešno je da granate nisu mogle pasti više od 200 metara od vojnih ciljeva jer nisu obrazložili razloge zašto granate ne mogu padati dalje od 200 metara. Nalazi s terena iz Benkovca, Obrovca, Gračaca i Knina pokazuju suprotno. Da su prihvatili standard koji je naveo general Leslie, standard od 400 metara, vidjeli bi da je samo 0,05 posto projektila u Kninu palo izvan te granice.

10.22 sati Riječ uzima odvjetnik Luka Mišetić koji će iznjeti žalbu vezanu za treće i četvrto pitanje.
– Treće pitanje glasi može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara? Odgovor je ne, jer se svi zaključci Vijeća temelje na tom pravilu od 200 metara.
10.15 sati Kao primjer nelogičnosti pravila Raspravnog vijeća od 200 metara, obrana pokazuje prazno polje na koje su pale tri granate i koje je označeno kao civilno jer je HV gađala vojni objekt udaljen 400 metara.
– No da je HV gađala vojarnu tzv. vojske RSK koja se nalazi blizu tog polja, onda bi ono bilo vojno polje, kaže Kehoe i dodaje kako prema tome proizlazi da su civilni ciljevi određivani prema onome što je HV gađala, a ne je li tamo bilo civila ili ne. Očito je krivi zaključak da se civilna područja određuju prema radijusu od 200 metara od vojnog cilja.
10.10 sati Kehoe: Vijeće je primjenilo pravilo od 200 metara da ispuni rupe u navodima tužiteljstva. Dodijelili su civilni status svakom području udaljenom više od 200 metara od poznatog vojnog cilja.
Odvjetnici generala Gotovine prikazali su i kartu grada Knina na kojem se vidi gdje su padale granate, te upozorili kako je došlo do okretanja teze. Raspravno vijeće umjesto da je tražilo dokaze da su gađani civilni ciljevi, tražilo je od obrane da dokaže kako tamo nisu bili civilni ciljevi.
10.05 sati Ukoliko se ocijeni da je pravilo o 200 metara pogrešno, onda se mora odbaciti i zaključak o mjestima pada projektila, obrazlaže Kehoe žalbu na drugu točku. Kehoe: Tužilaštvo nije priložilo nikakve dokaze da su mete koje su označili kao civilne zaista bile civilne, niti su priložili niti jedan dokaz da je netko od civila poginuo. Teza tužilaštva je glasila da je bilo malo ciljeva koji su se mogli okarakterizirati kao vojni, pa su napade označili kao protupravne napade na civile. Kada je obrana dokazala postojanje vojnih objekata u gradovima, onda je Vijeće uvelo pravilo 200 metara kako bi pogodovalo tužiteljstvu.
10.02 sati Odvjetnik Kehoe: Raspravno vijeće nigdje u spisu ne obrazlaže zašto je određena granica greške od 200 metara, pa je jasno kako ga je odredila proizvoljno. Zato smatramo da je Vijeće pogriješilo, o njemu nije bilo govora tijekom suđenja i ono ne može biti temelj za donošenje odluke.
10.00 sati Kehoe: Navedena vrsta topa koje se spominje u optužnici uopće ne postoji, a udaljenost od 26 kilometara s koje se gađalo prema svim vojnim standardima prihvaća pogreške pri gađanju veće od 200 metara.
9.53 sati Odvjetnik Kehoe obrazlaže stavove obrane vezano za pitanje udaljenosti pada granate 200 metara od vojnog cilja, ističući kako ta udaljenost nije nikakav prihvaćeni standard, već ga je Raspravno vijeće samo uvelo i odredilo kao takvo.
Kehoe: Topnička djelovanja i dnevnici gađanja pokazuju upravo suprotno, zapovijed generala Gotovine bila je profesionalno i precizno gađanje vojnih ciljeva. Niti jedan dokaz ne postoji koji bi pokazao da je od granatiranja poginuo ili je ranjen i jedan civil na tom području, pa ostaje pitanje zašto je Vijeće izmislilo tu terminologiju i uvelo to pravilo od 200 metara koje nije potkrijepljeno nikakvim dokazima, niti se o tome tijeko suđenja raspravljalo.
9.50 sati Kehoe upozorava kako izvješća UN-a iz 1995. godine pokazuju kako su topnička djelovanja bila profesionalno izvedena i kako nije bilo prekomjernog granatiranja. To su, kaže, pokazala i ostala usklađena izvješća u kojima se navodi kako nije bilo nikakavih protupravnih napada. Nigdje nema niti jedne izjave da je netko od Srba napustio tzv. Krajinu zbog protupravnog napada, niti dokaza da je i jedan srpski civil poginuo zbog nekakvog prekomjernog granatiranja.
9.44 sati  Odvjetnik Kehoe izlagat će o prva dva pitanja na koja se žali Gotovinina obrana. Započeo je s kratkim čitanjem zaključka Raspravnog vijeća oko odlaska srpskih civila s područja takozvane Krajine.
9.41 sati Sudac je pozvao odvjetnike da u svojim izlaganjima budu sažeti i izravni, te kako o uvođenju novih dokaza Žalbeno vijeće još mora raspraviti pa neka posebno naglašavaju kada se ti novi dokazi spominju. Objasnio je način rada i pozvao odvjetnike generala Gotovine da počnu s islaganjem.
9.30 sati Nakon predstavljanja obrane i tužiteljstva sudac objašnjava iz kojeg je razloga sazvana današnja rasprava. Pročitao je zahtjeve generala Gotovine i Markača i dijelove optužnice na koje se žale.
Žalbena konferencija u haaškom procesu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koji su nepravomoćno osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora, počinje u 9 sati. U prijepodnevnim satima žalbu obrazlaže obrana generala Gotovine, a u poslijepodnevnom terminu obrana generala Markača.
Prvo će obrana sat i pol izlagati svoje argumente, a isto vrijeme za odgovor ima i tužiteljstvo. Nakon toga obrana ima pola sata za repliku na izlaganje tužiteljstva. Prvi put sucima će se prema najavama i osobno obratiti generali Gotovina i Markač. Za svoje izlaganje imat će po 10 minuta.
Prošlog mjeseca žalbeno vijeće haaškog suda izdalo je nalog i obrani i tužiteljstvu da svoja izlaganja usmjere na četiri točke: je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka, kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima, može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara i, na kraju, treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.
Obrana generala Ante Gotovine zatražila je i uvođenje novih dokaza u žalbenom dijelu postupka, no o tome žalbeno vijeće još nije objavilo odluku.

Foto: Screenshot: Haaški sud
Izvor: Luka Capar / vecernji.hr

Akademija-Art