Skip to content

Održan ‘Hommage’ Josipu Vaništi u Gliploteci HAZU-a

Uz tri eseja o književniku i slikaru velikog utjecaja na hrvatsku kulturu
‘Hommage’ za jednog od najvažnijih hrvatskih slikara Josipa Vaništu, koji je svojim umjetničkim stvaralaštvom izazvao dramatične pomake u hrvatskoj kulturi, te je značajno utjecao na hrvatsku kulturnu, književnu i slikarsku povijest održan je 2. srpnja u Parku skulptura Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  u Zagrebu. Vaništi je ‘hommage’ održan predstavljanjem knjige eseja uglednog hrvatskog esejista i književnog kritičara Milana Mirića "Tri eseja za J.V."Uspješnom predstavljanju doprinjeli su :moderator Mislav Togonal, a glazbeni dio briljantno su svirali Bruno Philipp, klarinet i Lucija Petrač, studentica 4.godine flaute na Muzičkoj akademiji u klasi profesorice Renate Penezić.

Pogledajte galeriju fotografija Nives Gajdobranski!
U tri eseja Mirić analizira Vaništin odnos prema likovnom stvaralaštvu, te prema dvojici hrvatskih književnih velikana – Tinu Ujeviću i Miroslavu Krleži. Vaništinim se svijetom bavi "Ravna crta Josipa Vanište", "Vaništin portret Tina Ujevića" govori o njegovu doživljaju velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, a "Vaništom čitani Krleža" svojevsni je komentar slikarevih portreta Krleže, ujedno i posljednjih Krležinih portreta uopće, stoji u knjizi.

U ime domaćina o Josipu Vaništi je govorio predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. Uz ostalo je rekao i ovo: – Književna postignuća toga jednog od najboljih hrvatskih tradicijskih crtača su značjana, Vaništa se  u posljednje vrijeme isprofilirao i kao pisac. Osim što je bio slikar, crtač i književnik, Vaništa je i kolekcionar koji je puno učinio za promociju hrvatske likovne umjetnosti. – te je nastavio: – Njegovi portreti jedni su od najboljih uopće u nas, a svojim je asketskim pristupom minimalistički reduktivno uspio doći do savršenstva. On je danas živa legenda i ponos HAZU-a i ako je itko zaslužio da bude ubrojen u kategoriju važnog i uvaženog člana HAZU-a koji je stvarao kulturni i nacionalni identitet Hrvatske, onda je to on. – riječi su predsjadnika HAZU-a Kusića.

O knjizi posvećenoj Vaništi je govorio akademik Ante Stamać – Mirić je jedan od najboljih hrvatskih esejista, antropolog i sociolog koji teži preciznom podatku i fenomenološkom tumačenju tog podatka, što je sada pokazao i na Vaništi kao veliki analitičar portreta tog velikog hrvatskog slikara. – rekao je o knjizi akademik Ante Stamać. A akademik Tonko Maroević istaknuo je: – Mirić je neprofesionalac likovnog čitanja koji osim formalne analize svojim esejima vraća osjećaj da djelo pripada svijetu života i koji je pokazao kako zna pročitati brojne dimenzije Vaniština djela. –

Brojni djelatnici iz kulturnoga, javnoga i političkog života Hrvatske nazočoli su svečanosti u Gliptoteci HAZU. Bili su nazočni ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić, savjetnik premijera Milanovića Slavko Goldstein, predsjednik Društva Hrvatskih književnika Božidar Petrač, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević, te brojni drugi djelatnici iz kulturnoga, javnoga i političkog života Hrvatske.

Josip Vaništa (Karlovac 1924.), slikar, akademik, dobitnik brojnih umjetničkih nagrada, umirovljeni sveučilišni profesor i autor nekoliko knjiga eseja te suosnivač umjetničke skupine Gorgona, jedan je od najistaknutijih hrvatskih umjetnika. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Marina Tartaglie. Prvu izložbu imao je 1952. s Miljenkom Stančićem u Muzeju za umjetnost i obrt, a samostalno je izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku i Parizu.
Tekst i foto: Nives Gajdobranski

Akademija-Art