Obljetnica programa obilježavanja 30. obljetnice Krležine smrti

Pogledajte galeriju fotografija Nives Gajdobranski!

Čitatelji, vratite se čitanju Krležinih djela!

Hrvatski književnik Miroslav Krleža umro je 29. prosinca 1981. godine, a na isti datum 2011. godine, 30 godina poslije održani su brojni skupovi sjećanja na njegov lik, život i djelo. Zapravo je malo toga usklađeno, na što je vrlo kritički upozorila i nova ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violić. Ipak, dokumentarni film, okrugli stol, najava Vabištine izložbe, zatim kritičkog izdanja njegovih djela i ostale manifestacije održane u organizaciji raznih ustanova i institucija – od HAZU i DHK preko Ministarstva kulture i HDP do LZMK i NSK – ipak su, iako   pojedinačno pripomogle snazi sjećanja kao zalogu za budućnost. A u toj budućnosti pozivaju se čitatelji na čitanje Krležinih djela!

HAZU: vijenac na Mirogoju i Vaniština izložba s Krležinim portretima

U povodu obilježavanja 30. obljetnice smrti najvećeg hrvatskog književnika 20. stoljeća Miroslava Krleže, članovi Uprave Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potpredsjednik akademik Velimir Neidhardt i glavni tajnik akademik Pavao Rudan u četvrtak 29. prosinca su položili vijenac na njegov grob na zagrebačkom groblju Mirogoj. U ovoj jubilarnoj godini 150. obljetnici osnutka, HAZU je nizom događanja odao počast Krležinim zaslugama i predavanjima i posebnim obilježavanjem 50. obljetnice izlaženja časopisa Forum.

Ujedno Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti priprema nekoliko značajnih manifestacija kojima će javnosti sveobuhvatno prikazati lik i djelo Miroslava Krleže, istaknutog člana Akademije: bio je osnivačem Razreda za suvremenu književnost i suosnivačem Akademijinog časopisa Forum te potpredsjednik Hrvatske akademije od 1947. do 1957. godine.

Posebno je značajno ono što će se dogoditi krajem siječnja 2012. u palači Hrvatske akademije: svečano će biti otvorena izložba radova akademika Josipa Vanište na kojoj će biti izloženi portreti Miroslava Krleže. Također će se na prigodnom znanstvenom skupu u povodu 30. godišnjice smrti hrvatskoga knjižecvnika i akademika Miroslava Krleže govoriti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, te akademik Krešimir Nemec i akademik Tonko Maroević.

NSK: predstavljeni rukopisi Krležinih "Davnih dana"

Trideset i četiri jedinice dnevničkih zapisa Miroslava Krleže "Davni dani" pohranjene u književnikovoj rukopisnoj ostavštini u Zbirci rukopisa i starih knjiga u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljene su 29. prosinca u sklopu obilježavanja 30. obljetnice Krležine smrti u Zagrebu.

Izložba Krležinih rukopisnih jedinica postavljena je u predvorju NSK, a o Krleži i njegovoj rukopisnoj ostavštini govorili su ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko i ravnatelj Zbirke rukopisa i starih knjiga u NSK Ivan Kosić.

Odabrane dijelove dnevnika "Davni dani" čitao je dramski umjetnik Duško Valentić.

Ravnateljica NSK Seiter Šverko istaknula je kako su dnevnički zapisi ovoga klasika hrvatske književnosti iznimno zanimljivi jer su iz njih potekla neka kasnija Krležina djela. Dodala je i kako se Krleža u "Davnim danima" obračunava sa svojim suvremenicima, a posebno s književnicima.

Podsjetila je na to da je NSK ove godine sudjelovala u obilježavanju Krležine obljetnice još u lipnju kad je nastupila u mađarskoj Nacionalnoj knjižnici, koja je postavila izložbu o hrvatskom književniku Miroslavu Krleži, koji je govorio mađarski.

Ravnateljica je pozvala čitatelje da se vrate čitanju Krležinih djela.

Kosić je istaknuo kako je 14 drvenih sanduka Krležine ostavštine prvotno pohranjeno u NSK na Marulićevu trgu, koja je 1996. prenesena u novu zgradu nacionalne i sveučilišne knjižnice. Krležin nasljednik Krešimir Vranešić darovao je NSK cjelokupnu ostavštinu 10. listopada 2010., rekao je dodavši kako su sanduci s ostavštinom otvoreni 29. prosinca 2010. godine.

Podsjetio je o kako je obradba građe počela 29. svibnja 2001., a završila 2003. godine te napomenuo kako je klasificirana u nekoliko skupina među kojima su rukopisi pjesama, drama, romana, eseja i govora od 1914.. do 1981., korespodencija s oko 16 tisuća jedinica, fotografije, dokumenti i druga građa. Građa Krležine ostavštine zauzima 30 metara na policama NSK.

HDP: Znanstveni skup o Krležinoj ostavštini

U povodu 30. obljetnice smrti Miroslava Krleže, 29. prosinca je u Hrvatskom društvu pisaca održan okrugli stol na kojemu su se sudionici osvrnuli na Krležinu književnu, kulturnu i političku ostavštinu te pokušali odgovoriti na pitanje što je Krleža danas, što njegovo djelo čini živim, je li ono podcijenjeno ili precijenjeno te tko danas čita Krležu.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, pozdravljajući obilježavanje obljetnice smrti Krleže kao "živog pisca", izrazila je žaljenje što se tako važan skup nalazi u neprimjereno malom prostoru te što sve institucije vezane uz Krležu (NSK, Leksikografski zavod, HNK, DHK i dr.) taj svečani trenutak ne obilježavaju zajedno. Primjerenijim mjestom za tu obljetnicu ministrica Zlatar Violić vidi KD Vatroslava Lisinskog, kako bi potencijalni čitatelji mogli shvatiti značaj toga pisca. "Rasap da se danas na deset mjesta komemorira i postavljaju vijenci, a da je ovo jedino mjesto gdje se o Krleži govori kao o živom piscu, nešto je što ne upisujem u plus", poručila je ministrica.

Skupu je nazočio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je istaknuo da Krleža zaslužuje da se sjetimo njega i njegova djela.

Krleža oduvijek izaziva prijepore i jake emocije i rijetko je tko ravnodušan, kazao je Velimir Visković podsjetivši na utjecaj tog vodećeg intelektualca svoga vremena na društvo. Nakon Krležine smrti javljaju se kritike njegove uloge, posebice iz pera Stanka Lasića i Igora Mandića. Potkraj 90-tih stabilizirala se pozicija Miroslava Krleže, koji je u svijest upisan kao najbitnija karika u književnom i intelektualnom kanonu 20. stoljeća, kazao je Visković koji ističe da je njegovo djelo i danas aktualno. Njegovi romani sadrže dileme suvremenog čovjeka, iz njih se može naučiti o političkoj povijesti naroda, i 30 godina od Krležine smrti, on živi, poručio je Visković.

Viktor Žmegač drži da bi se Krleža danas teško snašao te ocjenjuje da su mladom čitatelju za poniranje u Krležine tekstove potrebni obrazovna razina i senzibilitet. Najbolje Krležine stranice, koje su ujedno najbolje stranice hrvatske proze, tekstovi su koji žive od atmosefere, rekao je. Za čitanje Krležina djela, drži Žmegač, potrebno je shvatiti kulturu senzibiliteta. Mlade čitatelje uputio je na književnikova djela u kojima on osobno govori, kao što je primjerice tekst o djetinjstvu u Zagrebu. Žmegač drži da se Glambejevi ne mogu više izvoditi integralno jer je trećina teksta na njemačkom pa stoga misli da su rane drame, kao što je "Kraljevo", primjerenije.

Krleža je bio ključni pisac i vodeći intelektualac a za današnje generacije on znači malo ili ništa, ocijenio je Krešimir Nemec. Na pitanje tko će sutra čitati Krležu ocijenio je da se ta djela neće čitati ili će ih čitati uski krug ljudi. "To će biti oni koji će se željeti izdvojiti od popularnog ukusa i koji će nastaviti njegovati kulturni kapital", rekao je Nemec. Misli da vrijeme ne radi za Krležu te da mu prijeti muzealizacija. Njegov današnji položaj je "pomalo shizofren", drži Nemec dodajući da u prilog tome govore i neke ankete u medijima prema kojima je Krleža izabran i za najboljeg i za najprecjenjijeg pisca.

Igor Mandić priznao je da je Krleža bio njegov duhovni otac, mitološka figura s kojom se bolno rastao. Kazao je i kako nema povratka "krležijanstvu" jer je to preteško te je istaknuo da je uvijek bio protiv mitomanije oko Krleže za koju taj pisac nije bio zaslužan. Predrag Matvejević pitao je zašto u knjižarama nema Krležinih djela, a Slavko Goldstein zauzeo se da HAZU tiska kritička izdanja Krležinih djela. Marko Grčić govorio je o tome zašto je hrvatska ljevica zaboravila Krležu a Josip Šentija povukao je paralelu sa čestim motivom Krležinih djela – bankarstvom i bankama i današnjicom.

Andrea Zlatar Violić: Krleža je pisac i sadašnjosti i budućnosti

 

U nastavku skupa govorili su Ivo Banac, Zoran Kravar, Nadežda Čačinović, Mani Gotovac, Sibila Petlevski, Tonko Maroević i Nikica Petrak.

DHK: Hommage Krleži iskazali Božidar Petrač i Ivan Golub

Hommage u povodu 30. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Miroslava Krleže o čijem pjesništvu je govorio predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, a izabrane stihove interpretirao dramski umjetnik Dubravko Sidor, održan je 29. prosinca u DHK u Zagrebu.

Bez Krležina pjesništva, istaknuo je Petrač, danas bi bilo teško zamisliti hrvatski pjesnički standard. "Krleža je svojom veličinom istinski obilježio hrvatsku kulturu i literaturu u prvoj polovici 20. stoljeća, rekao je dodavši kako su njegovi interpretatori obilježili drugu polovicu 20. st.

Podsjetio je kako je prema vlastitim bilješkama Krleža pjesme počeo pisati još u adolescentskoj dobi, kad je 1911. pokušao svoje radove predati Matošu pa ipak od toga odustao. Objavio je 11 zbirki pjesma koje su stilski pisane u rasponu od impresionizma, ekspresionizma, vitalizma i zanosa sovjetskom revolucijom 1917. do socijalno zauzetih pjesama, napomenuo je Petrač dodavši kako se od avangarde vratio 30-ih godina hrvatskoj pjesničkoj tradiciji.
 

Petrač je istaknuo kako DHK priprema veliki skup o Miroslavu Krleži u prigodi 120. obljetnice rođenja, koji će se održati 2013. godine. Dodao je kako zbog nedostupnosti cjelovitih brojeva časopisa Plamen DHK priprema fototipsko izdanje te Krležine tiskovine.

Na svoja druženja i razgovore s Krležom podsjetio je u DHK i akademik Ivan Golub. "Kad sam se vratio iz SAD-a na Kaptolu su mi rekli da je Krleža bolestan te da pita za mene", rekao je Golub dodavši kako je odmah krenuo u posjet bolesnom Krleži u Vinogrdaskoj bolnici. Sjetio se kako ga tamo sestra nije htjela pustiti u sobu jer je prije njegova posjeta tu bio i državni funkcionar Jakov Blažević koji nije mogao do Krleže. "Recite mu samo moje ime i prezime i ja ću sutra u podne doći", rekao je sestri dodavši kako je sutra u bolnici bio s teško bolesnim Krležom. Podsjetio je kako mu je tijelo bilo bolesno a duša zdrava i bistra. "Obećao sam mu iz Rusije donijeti pozdrav Jurja Križanića", rekao je dodavši kako se iz Moskve vratio s darom Nikite Tolstoja Krleži onaj dan kad je veliki književnik umro.

Napomenuo je kako je maketu brvnare u kakvoj je u Sibiru boravio Križanić predao Krležinoj domaćici te podsjetio kako se na njegovu grobu kad se razišla pogrebna pratnja pomolio za njegovu dušu. "Danas sam služio svetu misu za pokoj velike duše Miroslava Krleže", rekao je Golub.

Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže ( Krležin Gvozd 23 ) bio je otvoren za posjetitelje od 11.00 – 17.00 sati.

Ulaz je bio slobodan. Svaki puni sat organizirano je stručno vodstvo, a u 13.00 i 15.00 sati glumac Božidar Smiljanić govorio je Krležine stihove. I Gvozd je posjetio uz mnogobrojne posjetitelje akademik Josip Vaništa.

Dokumentarni film o Krleži s više od 120 njegovih suvremenika

U sklopu "Krležina dana", kojim se obilježava 30. obljetnica smrti Miroslava Krleže, 29. prosinca je u kinu "Movieplex" premijerno prikazan dokumentarni film "Krleža" Željka Senečića, koji donosi niz svjedočanstava o životu i djelu tog istaknutog hrvatskog pisca.

Film se sastoji od tri djela: prvi obuhvaća Krležin život i književno stvaralaštvo, drugi njegov susret s ekranizacijom vlastitih djela na filmu i televiziji, dok treći donosi interpretacije Krležinih dramskih djela u izvedbama kazališta u Zagrebu, Beogradu i Mariboru.

Redatelj Željko Senečić rekao je uoči projekcije da taj dokumentarni film dolazi s četrdeset ili pedeset godina zakašnjenja, s obzirom da bi, ocijenio je, njegov značaj bio puno veći da se svojim likom u filmu pojavljuje i sam Krleža.

O Krleži u filmu govori više od 120 Krležinih suvremenika i pooznavatelja njegova djela, Predrag Matvejević, Zdravko Zima, Boris Senker, Krešimir Nemec, Georgij Paro, Ante Stamać, Tonko Maroević, Josip Vaništa i mnogi drugi, a scenarist je Tomislav Sabljak.

Za film je odabrano sedamdesetak minuta od nekoliko sati snimljenog materijala, postoji mogućnost da se prikaže u tri nastavka na televiziji, a za njega postoji interes i izvan Hrvatske, rečeno je.

Na početku filma uvršten je snimak Krležina glasa iz razgovora koje je prije više od četrdeset godina vodio s Predragom Matvejevićem, čija je je osmo, prošireno i dopunjeno izdanje knjige "Razgovori s Krležom" predstavljeno u sklopu premijere.

Posljednjih 15-tak godina u Hrvatskoj je postojao manjak zanimanja za Krležu jer je on ostao vjeran svojim načelima i drugačije je vidio hrvatstvo i zajedništvo, rekao je Matvejević. Nema ga u školskim programima, niti u dovoljnoj mjeri u knjižarama, dodao je, izrazivši nadu da će Senečićev film i njegova knjiga potaknuti mlađe generacije da ponovno prigrle Krležu.

Matvejević je podsjetio kako je do tih razgovora došlo nakon što je 1967. u "Le Mondeu" objavio tekst "Miroslav Krleža – živi klasik", te ga je po povratku u Hrvatsku čekala poruka da se javi Krleži, koji je redovito čitao taj cijenjeni francuski list. Po njegovim riječima, bilo je teško raditi razgovore s Krležom jer on nije lako ulazio u dijalog.

Novo izdanje knjige, čijih je četiri izdanja tiskano još za piščeva života, prati i CD sa snimkom razgovora Krleže i Matvejevića o susretu s Titom 1939. u Šestinama, sibirskim grobovima, sukobu na ljevici te dramatizaciji "Banketa u Blitvi".

 

Pogledajte galeriju fotografija!

Akademija-Art.hr