Skip to content

Obama vs. Romney – izbor između dva kandidata

»Prava« utrka (kampanja) započela je ovog tjedna nakon što je Mitt Romney pobijedio u još tri držvae

 
Bez obzira što će se, po svemu sudeći, republikanski predizbori za predsjedničku nominaciju otegnuti čak do stranačke konvencije koncem kolovoza, »prava« utrka (kampanja) započela je ovog tjedna nakon što je Mitt Romney pobijedio u još tri držvae.
 
Time je praktički osigurao predsjedničku nominaciju i postao protukandidat demokratu Baracku Obami koji u studenom ove godine traži novi četverogodišnji mandat.
Da je tome tako potvrđuje njihov otvoreni sukob i međusobno prozivanje. Nakon uvjerljive pobjede u Wisconsinu, Marylandu i Washingtonu D. C., Romney je oštro napao predsjednika Obamu što i nije tako čudno. Ono što je neobično jest činjenica da je Obama uzvratio. Predsjednik se do sada nije miješao u republikanske predizbore, a ovog tjedna prvi put je jasno imenom i prezimenom spomenuo Mitta Romneyja, cinično ga iskritizirao čime je zapravo priznao da je upravo on taj koji će mu se suprotstaviti na predsjedničkim izborima.
Iako još uvijek nije formalna, Romneyjeva pobjeda sasvim je očekivana. Riječ je o kandidatu koji ima najbogatiju i najbolje organiziranu kampanju. Do sada je skupio više od 650 delegata čime uvjerljivo vodi premda je tek na pola puta s obzirom da mu je za nominaciju potrebno 1144 delegata. Drugoplasirani Rick Santorum ima 280 delegata i matematički teško može pobijediti. Teoretski još uvijek postoji šansa za veliki preokret no ona je prilično nategnuta. Na stranačkoj konvenciji veliki broj delegata ima pravo glasati po vlastitom izboru i teoretski ukoliko Romney ima samo većinu delegata a ne potrebnih 1144, Santorum ili Gingrich mogu uvjeriti »slobodne» delegate da su oni najbolja opcija za stranku i tako isforsirati pobjedu. Riječ je, kao što smo rekli, o prilično nategnutoj kalkulaciji, no ona postoji a Santorum i Gingrich su ostavili dojam kako se neće predati do kraja utrke. Takav raplet najviše šteti Republikanskoj stranci i Mittu Romneyju koji umjesto da krene u otvorenu borbu s Obamom mora voditi stranačku kampanju do kraja ljeta. Za stranku bi ipak bilo najbolje da se već sada ujedini i stane iza Romneyja te tako krene u pohod na Bijelu kuću.
Iako još uvijek nije formalna, Romneyjeva pobjeda sasvim je očekivana. Riječ je o kandidatu koji ima najbogatiju i najbolje organiziranu kampanju. Do sada je skupio više od 650 delegata čime uvjerljivo vodi premda je tek na pola puta s obzirom da mu je za nominaciju potrebno 1144 delegata. Drugoplasirani Rick Santorum ima 280 delegata i matematički teško može pobijediti. Teoretski još uvijek postoji šansa za veliki preokret no ona je prilično nategnuta. Na stranačkoj konvenciji veliki broj delegata ima pravo glasati po vlastitom izboru i teoretski ukoliko Romney ima samo većinu delegata a ne potrebnih 1144, Santorum ili Gingrich mogu uvjeriti »slobodne» delegate da su oni najbolja opcija za stranku i tako isforsirati pobjedu. Riječ je, kao što smo rekli, o prilično nategnutoj kalkulaciji, no ona postoji a Santorum i Gingrich su ostavili dojam kako se neće predati do kraja utrke. Takav raplet najviše šteti Republikanskoj stranci i Mittu Romneyju koji umjesto da krene u otvorenu borbu s Obamom mora voditi stranačku kampanju do kraja ljeta. Za stranku bi ipak bilo najbolje da se već sada ujedini i stane iza Romneyja te tako krene u pohod na Bijelu kuću.
Romney je svijestan kako mu daljnji nastavak kampanje šteti. Prilično radikalna retorika i dodvoravanje krajnjoj desnici pod pritiskom ostalih kandidata ali i stranke koje se očito promijenila već mu je nanijela veliku štetu. Takva retorika dobro prolazi u predizborima ali često je kobna na onim puno važnijim, predsjedničkim izborima. Kako su Sjedinjene Države podijeljena zemlja sa sličnim brojem demokratskih i republikanskih birača, izbore obično odlučuju oni neovisni koji pripadaju političkom centru. Pitanje je ima li Romney njihovu podršku ili je u kampanji ipak otišao korak predaleko, primjerice, dovodeći u pitanje pravo žena na kontracepciju.
Iako je na posljednjim izborima Romney konačno dobio glasove konzervativnih birača koji su do sada podržavali Santoruma, čini se da je riječ o njihovom čistom pragmatizmu odnosno činjenici da su i oni postali svijesni kako daljnja stranačka kampanja nema previše smisla. Pomirili su se da neće dobiti nekog novog Ronalda Reagana, istinskog konzervativca kakvog očito traže. Romney ima veliki problem jer ne spada u taj kalup. Riječ je o čovjeku koji nekoć podržavao pravo na pobačaj, u svojoj saveznoj državi Massachusetts izmislio je reformu zdravstvenog osiguranja koja je poslužila kao model spornoj Obaminoj reformi. Osim toga ljudi ga prvenstveno doživljavaju kao iznimno bogatu osobu koja nema doticaja s problemima »običnog» puka. Vidjelo se to tijekom kampanje kada se sa Rickom Perryjem želio kladiti u 10.000 dolara, kada je kazao kako prati Nascar jer su neki od njegovih prijatelja vlasnici Nascara, a i da mu prihodi od govora nisu veliki ikako je prošle godine samo od toga zaradio skoro milijun dolara.
Iako je praktički sigurni kandidat Republikanske stranke, Romney ima slabu podršku svojih birača. Prema posljednjem istraživanju čak 50 posto republikanaca mu nije naklonjeno a podržava ga njih 34 posto. Usporedbe radi, u isto vrijeme na proteklim izborima 2008. republikanski kandidat John McCain imao je podršku 53 posto birala, George W. Bush 2000. 49 posto baš kao i Bob Dole 1996. godine. Dakle, Romney je jedini republikanski kandidat kojeg sedam mjeseci prije izbora više republikanaca ne podržava nego što ga podržava. To je veliki teret koji se doduše može promijeniti. On se može objasniti neuobičajeno otvorenom i oštrom kampanjom u kojoj su frcale uvrede i kritike. No, sličnu kampanju su prije četiri godine vodili i demokrati pa su u studenom 2008. svi stali iza Baracka Obame. To znači da ništa nije gotovo.
Dosadašnja kampanja bez sumnje je naštetila Romneyju, pogotovo u tzv. swing državama. Riječ je o državama koji praktički odlučuju o pobjedniku s obzirom da su sve druge države snažne utvrde jedne ili druge stranke. Države poput Ohija, Pennsylvanije ili Floride biraju promjenljivo a upravo u tim državama prema novim anketama Obama prolazi bolje od Romneyja. Tako primjerice u Wisconsinu gdje je Romney u utorak slavio, Obama ima podršku 52 posto birača, a Romney samo 35, na Floridi Obamu podržava 49 posto, Romneyja 42, u Ohiju Obamu 47 a Romneyja 41. Premda su izbori tek za sedam mjeseci što znači da ima dovoljno vremena za obrat ovo su važni pokazatelji da je Obama vrlo blizu osvajanju novog mandata.
To će, dakako, ovisiti o više čimbenika, prvenstveno o rastu američkog gospodarstva. U zadnjih godinu dana stopa nezaposlenosti je pala, a gospodarstvo se oporavlja. Kritičari tvrde da je rast prespor no ukoliko se zadrži, a nezaposlenost još malo spusti, predsjednik ima dobre šanse za pobjedu. Romneyju u prilog ide njegovo iskustvo iz privatnog sektora koje bi valjda trebalo jamčiti bolje vođenje gospodarstva (iako država nije korporacija), ali i objektivno činjenica da Obama nije obavio sjajan posao. Zbog toga predsjednik ima podršku manje od 50 posto Amerikanaca (ankete se kreću od 41 do 49 posto). U sličnoj situaciji u 20. stoljeću našla su se samo tri predsjednika, Truman, Carter i Bush a samo jedan je uspio osvojiti izbore.
Foto: AP
Izvor: Relja Dušek / Vjesnik.hr

Akademija-Art