O žrtvama od Bleiburga do sv. Grgura

Kutina je u ponedjeljak  bila  deveti grad u Hrvatskoj, a prvi u Sisačko-moslavačkoj županiji  u kojoj je Nikola Matičić, predsjednik Hrvatskog domobrana otvorio dokumentarnu izložbu Žrtve komunizma od Bleiburga do Svetog Grgura i Golog otoka

 
Njezin autor je  Želimir Kužatko izravni sudionik, ali i istraživač posljedica nemilih zbivanja. Kao desetogodišnji dječak ranjen je 1945. g. u bleiburškoj tragediji, a 1959. g. u mladenačkoj dobi zatočen u komunističkom logoru na Sv. Grguru kojega naziva  „hrvatskim Gulagom“. Podsjetio je na svoje zatočeništvo na tom otoku vezano uz robiju mladih hrvatskih mahom intelektualaca vezanih uz Katoličku crkvu u BiH. Uz proživljena stradanja foto izložbom podsjetio je i na svoju poznatu aktualnu djelatnost u istraživanju prešućivanih hrvatskih grobišta u Sloveniji. Na tu temu sa slovenskim povjesničarom dr. Mitjom Ferencom objavio je na hrvatskom, slovenskom te engleskom jeziku i fotomonografiju Prikrivena hrvatska grobišta u Sloveniji.  Naglasio da je da prije svega dokumentima i činjeničnim istraživanjima, osobito iskapanjima u Sloveniji, gdje je naišao na izvrsnu potporu sudu javnosti želi i nastoji biti izvorni svjedok. Nažalost u analizama aktualne hrvatske vlasti gubi se osjećaj za odgovornost, posebno prema zarobljenim vojnicima i brojnim  nedužnim civilima. Egzekutorima, a imena iz sačuvanih pisanih zapovjedi poznata su mogu oprostiti samo ja kao žrtva. To ne mogu  činiti ni  oni s najvišeg državnog vrha, pa i predsjednici. Nažalost zbog takovih stajališta do danas za krivnju poimenično nitko, iako to traži i europska rezolucija  nije odgovarao. Nazočan tribini sisački biskup mons. Vlado Košić, zahvalio je autoru na samoprijegoru kojega čini u istraživanjima i publiciranju otkrivenoga. Spomenute su i žrtve Drugog svjetskog rata i poraća s moslavačkog područja među kojima je bilo i usmrćenih svećenika. Ivan Sladović, predsjednik Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran, ogranak Kutina, organizatora predstavljanja teme dao je do znanja da na žrtve u ovom kraju podsjeća više spomen obilježja. U planu su uz daljnja istraživanja i nova. Ovu vrstu prikaza  prešućivanih do prvih višestranačkih izbora vrlo pozitivno ocijenio je i zamjenik gradonačelnika Kutine dr. Vladimir Mičetić. Glazbeno susret su popratile članice ogranka Udruge „Hrvatska žena“ Kutina.

Nives Gajdobranski

Akademija-Art