Dugotrajna kriza navela nas je da shvatimo kako nije dovoljno biti strpljiv i pričekati da dođu bolja vremena te da su pred nas postavljeni izazovi prilagodbe i promjena
Financijska skučenost primorala nas je da u drugačijem svjetlu razmislimo o stvarima koje su nam važne. Kako se što bolje prilagoditi recesijskoj situaciji i što nam dobro nosi nova situacija, za Vitu piše prof. psihologije Ana Žele.
Blanka (29), ekonomistica u manjoj građevinskoj tvrtki, do recesije se nije morala brinuti za posao i egzistenciju. Međutim, dolaskom krize, koja je osobito pogodila građevinarstvo, nije joj bilo lako. Prvo joj se smanjila plaća, a nakon nekoliko mjeseci tvrtka je otišla u stečaj. Iako je Blanka tražila drugi posao, nije ga uspjela naći jer su ostale građevinske tvrtke bile u sličnoj situaciji. Budući da je imala kredit za stan, a trebala joj je podrška, Blanka je ponovno, ali na drugačiji način, počela razmišljati o obitelji kao podršci, prijateljima, štednji kao navici i mnogim drugim stvarima. Na neki je način preispitala svoj sustav vrijednosti i način života.
Hijerarhija potreba
Recesija, pogotovo za osobe koje su ostale bez posla, ima obilježja krize ili trajnijeg stresnog događanja. U takvoj smo situaciji zabrinuti za egzistenciju. Prije smo, u boljim vremenima, bili više orijentirani na materijalno i živjeli ugodnijim životnim stilom. Sad u recesiji preispitujemo sustav vrijednosti i mijenjamo navike. U fokusu su druge potrebe.
Prema teoriji potreba, kojoj je autor A. Maslow, potrebe su hijerarhijski organizirane. Na dnu hijerarhije su fiziološke potrebe kao hrana i piće, koje imaju veću snagu od svih ostalih potreba. Nakon njih dolazi potreba za sigurnošću (krov nad glavom), zatim za ljubavlju i pripadanjem, potom potreba za poštovanjem, dok je na vrhu hijerarhije potreba za samoaktualizacijom.
Što se mijenja
Odraz ove hijerarhije potreba možemo uočiti u vrijeme recesije. Dok smo prije možda više razmišljali o tome kakav nam je, primjerice, društveni ugled ili tko nas poštuje, sada više razmišljamo o tome hoćemo li moći osigurati hranu za obitelj ili kako ćemo otplatiti ratu kredita. Evo nekih tipičnih promjena koje su posljedica recesijskih zbivanja:
• Skromniji stil života
Ova promjena znači da si možemo priuštiti manje stvari. Primjerice, prije smo mogli otići u trgovinu i kupiti nekoliko različitih krema ili majica ako su nam se svidjele. Sada kupujemo ako nam je nešto nužno potrebno i pomno biramo određeni proizvod, najčešće cjenovno najpovoljniji.
• Veća samokontrola i veće odricanje
Kriza nam je svima odnijela dio novca iz ruku i logično je da se više kontroliramo prilikom kupnje. Sada si više ne možemo dopustiti ležernost i impulzivnost. Brižljivo planiramo svaku kupnju i nekoliko puta razmislimo prije nego što određeni artikl ponesemo na blagajnu.
• Veća pažnja za nematerijalnim
Dok smo prije recesije više bili orijentirani na to što ćemo kupiti (odjeću, auto, tehniku…) i karakteristike tih stvari, sada smo više usmjereni na iskustva i doživljaje (susret s partnerom ili prijateljem, sunčan dan, neočekivani kompliment…). Dakle, veći fokus stavljamo na ljude i vrijeme jer smo materijalno ograničeni.
Svako zlo za neko dobro
Koliko god kriza ima negativne utjecaje, važno je vidjeti i one pozitivne. Možemo reći da ona djeluje negativno na naš novčanik, ali pozitivno na našu širinu u razmišljanju. Primjerice Blanka, koju smo spomenuli na početku, olakšala si je situaciju s nekoliko honorarnih poslova, od kojih neki čak i nisu u njenoj struci. Kaže kako joj je zanimljivo raditi više različitih stvari, a može otplaćivati ratu kredita, uz značajnije skromniji život. Zahvalna je na prilici da se okuša i u drugim područjima poslovanja. Ovisno o uspjehu, odlučit će hoće li se vratiti u građevinarstvo.
Također je primijetila kako su neki prijatelji, od kojih to čak i nije očekivala, spremni financijski pomoći, dok su joj neki drugi rame za plakanje kad joj je teško. Revidirala je svoju socijalnu mrežu i više se druži s prijateljima koji su doista uz nju.
Akademija-Art
