Muzej – Museo Lapidarium, Galerija Rigo, Velika ulica 5, Novigrad
Renata Poljak
Bez naziva (Plavo)
od 8. 07. (u 21.00 sati) do 06. 08. 2011.
U Galeriji Rigo otvara se izložba Renate Poljak Bez naziva (Plavo) kao prva etapa projekta kojim se tijekom mjeseca srpnja, u tri galerije, u Istri predstavlja rad jedne od najznačajnijih hrvatskih umjetnica mlađe generacije. Riječ je o tri autonomne izložbe; u Galeriji Rigo (Novigrad – Cittanova), MMC Luka (Pula) i Maloj galeriji (POU Poreč), o tri poglavlja te ujedno o prvom autoričinom samostalnom predstavljanju u Istri.
Bez naziva (Plavo) višedijelni je rad nastao 2009./2010. godine, kojom autorica istražuje odnose između privatnog i javnog, slikarstva i videa te infiltracije umjetnosti u svakodnevnom životu. Uz projekciju video rada, sastavni dio izložbe čine i posteri – objedinjuju tekst i sliku otkrivajući širi kontekst i značenje projekta (trenutak u kojem plavo za autoricu postaje metafora), dok autonomni dio novigradskog postava čini i billboard postavljen na lokaciji u javnom urbanom prostoru.
Kroz simbole identifikacije, sjećanje, popularnu kulturu i modele reprezentacije, Renata Poljak progovara o Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji, samoj sebi, emociji, inspiraciji i učinku plavog kao metafore smisla, o problemima, značenju i mogućnostima pripadanja kulturnom kontekstu, intervenirajući na suptilan način u socijalno političku javnu sferu. Dijalog privatnog i javnog, individualnog i kolektivnog, prošlosti i sadašnjosti, subjektivnost i refleksija društvenog i političkog trenutka u radovima Renate Poljak zauzimaju posebno mjesto. U radovima koji se realiziraju u različitim medijima od fotografije, videa i instalacija, Renata Poljak kritički istražuje probleme vezane uz individualnu i kolektivnu egzistenciju, ukazuje na osobne i društvene komentare baveći se pitanjima o mogućnosti i nemogućnosti artikulacije, nakupljenim frustracijama, tjeskobama, nesporazumima, napetostima i lomovima, kroz sklopove referenci koji ukazuju na dinamiku moći i sukobe koji su i političke i osobne prirode, kojima autorica progovara o pripadanju kulturnom kontekstu, identitetu, dekodiranju iluzija.
Konstruirani putem jezika i reprezentacije, identiteti nisu stabilno jedinstvo već promjenjiv niz ideoloških pozicija konstruiranih kao privremeno sjecište subjekta i kodova na raskršću različitih društvenih tvorevina i osobnih iskustava. Umjetnička praksa Renate Poljak na taj način progovara iz specifičnih kulturoloških, ideoloških i socijalnih pozicija, ona se susreće sa sjećanjem, te pokušava učiniti vidljivima i ukazati na otpor novo formiranim društvenim normama, svakodnevnim rutinama ili tradicionalnim vrijednostima. U njezinim je radovima na djelu demontaža intimnih i običnih odnosa, pitanja vidljivog i nevidljivog. Putem različitih strategija Renata stvara individualan jezik i kontekst za umjetničko djelo, ukazuje na simbolički kapital društvenih fetiša i devalviranih vrijednosti, kao i individualnih i kolektivnih djelovanja ili napora.
Renata Poljak preispituje neke od problema tranzicijskog društva, njegove transformacije, pitanja socijalne amnezije, poremećene vrijednosti i nedostatak morala, stanje generacijske neizvjesnosti, prikazujući situacije kao što su divlji urbanizam, bespravna gradnja, toleriranje nasilja, divljanje navijačkih skupina, ili pak osjećaje uzaludnosti i nemogućnost donošenja odluka. Te društvene skice detektirane kroz osobnu optiku autorice, postaju mjesto presijecanja vremena i emotivnih, psiholoških, socijalnih i fizičkih prostora.
Branka Benčić
Akademija-Art.hr
07.07.2011.
