Novi članovi HAZU-a utjecat će na događaje u hrvatskome društvu

 

Na svečanosti proglašenja 36 novih i četiri reizabrana člana Akademije 12. lipnja govorio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, a za tu je vanu prigodu istaknuo: – Ulazak novih članova važan je za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti  i za ulogu koju će Akademija imati u razvoju i usmjeravanju procesa u hrvatskome društvu i državi u ovim prijelomnim vremenima krize i ulaska u Europsku uniju.

Foto iznad: akademik Zoran Kravar

Akademik Davor Miličić

Akademik Kusić proglasio je novih 18 redovitih članova, osam dopisnih članova, deset članova suradnika, kao i četiri reizabrana člana suradnika, pa tako HAZU sada ima 147 redovitih i 138 dopisnih članova te 84 člana suradnika, odnosno ukupno 369 članova. Novoproglašeni akademici su: Gordan Družić, Davor Krapac i Nenad Vekarić u Razredu za društvene znanost, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Andrej Dujella, Vitomir Šunjić i Dario Vretenar. U Razredu za prirodne znanosti novi redoviti članovi su akademkinja Ivana Weygand Đurašević te akademici Vladimir Bermanec, Mladen Juračić i Igor Anić. Novi akademici u Razredu za medicinske znanosti su Josip Madić i Davor Miličić, a u Razredu za filološke znanosti Goran Filipi i Ranko Matasović. U Razredu za književnost novi akademici su Viktor Žmegač, Boris Senker i Zoran Kravar, a u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju novi akademik je Stanislav Tuksar.

Predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić i akademik Viktor Žmegač

Proglašeno je i osam novih dopisnih članova: Mladen Bestvina, Stevo Julius, Lojze Lebič, Ante Munjiza, Marko Mušič, Svante Pääbo, Mario Suško i Ignacij Voje. Novoproglašeni članovi suradnici su: Nenad Moačanin u Razredu za društvene znanosti, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Tomislav Cvitaš, u Razredu za medicinske znanosti Željko Cvetnić, Mirna Šitum i Alemka Markotić, u Razredu za filološke znanosti Silvana Vranić i Darija Gabrić-Bagarić. Novi članovi suradnici Razreda za likovne umjetnosti su Kuzma Kovačić i Kažimir Hraste, a u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju novi član suradnik je Berislav Šipuš. Za člana suradnika HAZU ponovno su proglašeni Ljerka Schiffler u Razredu za društvene znanosti, Josip Balabanić u Razredu za prirodne znanosti, Ante Simonić u Razredu za medicinske znanosti te Josip Sečen u Razredu za tehničke znanosti.

Akademik Kusić izvijestio je da je HAZU donio odluku da u nadolazećem razdoblju svi novoizabrani redoviti članovi održe predavanje kojim će se predstavili javnosti te da će prvi tu čast dobiti akademik Viktor Žmegač koji će predavanje održati 20. lipnja u knjižnici Akademije.

Akademik Davor Miličić i ministar zdravlja RH Rajko Ostojić

Napomenuvši kako je za redovitoga člana HAZU izabrana samo jedna žena, akademik Kusić istaknuo je da žene čine čak 40 posto novoizabranih članova suradnika te će se, vjeruje, budući da članovi suradnici najčešće postaju redoviti članovi zastupljenost žena u Akademiji sigurno povećavati.

Zaključio je da HAZU kao krovna znanstvena i intelektualna neovisna te nepristrana institucija s tradicijom i moralnim autoritetom poziva sve čimbenike u društvu na konsenzus i odricanje od parcijalnih interesa radi izlaska iz sadašnjega teškog stanja.

Akademkinja Ivana Weygand Đurašević istaknula je da joj je pripala neočekivana čast da kao prirodoslovac zahvali u ime novoizabranih članova HAZU koji su, kako je rekla, imali i sreću da njihov znanstveni i stručni rad bude opće priznat i prepoznat. Izrazila je uvjerenost da će novi članovi proširiti projekte Akademije te na različite načine, i onako kako tko može, utjecati na događaje u hrvatskome društvu.

Novi član suradnik u akademiji Kuzma Kovačić i akademik Boris Senker

Na svečanosti su bili i predstavnici političkoga života, među kojima, i predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem te ministri znanosti, obrazovanja i sporta te zdravlja Željko Jovanović i Rajko Ostojić te vjerskih zajednica i članovi akademske zajednice.

U glazbenome dijelu programa nastupio je koncertni majstor Zagrebačke filharmonije Orest Shourgot koji je na Guarnerijovoj violini King izveo "Monolog" za violinu solo Borisa Papandopula.

Akademik Kusić: važno je uključenje velikog broja mlađih članova

Akademici: Tonko Maroević, Viktor Žmegač i Ante Stamać

 

 

Izbori za nove članove svrstavaju se među najvažnije događaje u našoj instituciji jer su članovi akademije, zapravo  Akademija sama. Ulazak novih članova je značajan ne samo za Hrvatsku Akademiju znanosti i umjetnosti već i za ulogu koju će Akademija imati u razvoju i usmjeravanju procesa  u hrvatskom društvu i državi u ovim prijelomnim vremenima krize i ulaska u Europsku uniju. Hrvatska Akademija potiče i promiče civilizacijski, intelektualni, znanstveni, umjetnički, kulturni pa i gospodarski  napredak te stvara potrebne uvjete za nj oslanjajući se ponajprije  na priznati stvaralački i moralni autoritet svojih članova. Akademija stalnim pravilnim vrednovanjem društvenih pojava postupno vodi prihvaćanju novih društvenih mjerila i vrijednosnih sustava te  tako djeluje kao korektiv društvenih zbivanja.

Akademici: Zoran Kravar i Tonko Maroević

Posebno je važno to što je Akademija u ovome jubilarnom razdoblju, u vrijeme obilježavanja 150 obljetnice, u svoje redove uključila veliki broj  mlađih članova. (…) U proteklih pet mjeseci ove godine u  Akademiji je održano više od 100 događanja (simpozija, okruglih stolova, sastanaka znanstvenih vijeća i umjetničkih manifestacija). Akademija se posebno zauzima za promociju obrazovanja i znanosti i njihovu afirmaciju kao nezaobilaznih društvenih vrednota. Znanje i primjena znanja osnovni su pokretač svekolikog gospodarskog, društvenog i kulturnog napretka. Stavovi i smjernice koje donosi i proklamira Akademija međutim još se  uvijek teže probijaju u javnost jer ih mediji nedovoljno prate, vjerojatno stoga što su poruke Akademije temeljene na znanstvenoj, stručnoj i etičkoj evaluaciji i kao takve u današnjem svijetu svekolike estradizacije manje zanimljive. Akademija će u tome, međutim,  i dalje ustrajati i pojačati svoje aktivnosti na svim područjima mobilizirajući i predvodeći cijelu znanstvenu zajednicu.

Akademik Zoran Kravar i publicist Marko Grčić

Danas proglašeni akademci pridružuju se velikanima  hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture kao što su bili: Janez Bleiweiss, Đuro Daničić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački, Stjepan Šulek, Tadija Smičiklas, Ivan pl. Zajc, Vlaho Bukovac, Vatroslav Jagić, Aleksa Šantić, Vladimir Mažuranić, Vjekoslav Klaić, Dragutin Domjanić, Dragutin Gorjanović Kramberger, Milivoj Dežman, Nikola Tesla, Milan Begović, Vladimir Nazor, Andrija Štampar, Josip Hatze, Ivan Meštrović, Branko Gavella, Mijo Mirković- Mate Balota, Ante Šercer, Drago Perović, Mladen Kauzlarić, Ljubo Babić, Antun Augustinčić, Krsto Hegedušić, Lavoslav Ružička, Gustav Krklec, Milivoj Uzelac, Grga Novak, Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža, Jakov Gotovac, Fran Kršinić, Jure Kaštelan, Boris Papandopulo, Bruno Bjelinski, Vojin Bakić, Drago Galić, Antun Šoljan, Vladimir Prelog, Petar Šegedin, Ranko Marinković, Ivo Frangeš, Edo Murtić, Dragutin Tadijanović, Ivan Supek, Dušan Džamonja, Ivo Padovan i drugi.

Uloga Akademije u nadolazećem razdoblju  biti će važna i u međunarodnoj aktivnosti poglavito u promišljanju strategije u skladu s kojom bi   Hrvatska funkcionirala  u novoj zajednici. Akademija stoga inicira i podupire sve one napore koji su konstruktivni i dobri za društvo te prepoznaje sve  one procese koji će omogućiti lakše uključivanje Hrvatske u globalizirani svijet.

Akademici Krešimir Nemec i Zoran Kravar

I danas se također vodi bitka, možda,  ne manje važna od one prije dva desetljeća. Nastavlja se bitka za Hrvatsku koju su branitelji izvojevali svojom žrtvom. Tada ostvarena samostalnost sada je ugrožena na drugi način. Za nas bi trebalo biti utješno to što je naša sudbina opet u našim rukama i što ćemo je moći oblikovati svojim radom i ponašanjem. Čini se kao da je ova kriza iznijela na vidjelo sve ono što nismo dobro radili u proteklim razdobljima a bili smo uljuljkani u takav život. Osim gospodarske postoji i kriza duha i poremećen sustav vrijednosti. Sada to treba mijenjati  i tu su potrebna odricanja i solidarnost. Da bi smo u tome uspjeli neophodan je društveni optimizam i vjera u konačni uspjeh. Često se stiče dojam da društvo nije dovoljno svjesno težine  gospodarske situacije ili da vjeruje u trenutna bezbolna rješenja.

Ako se ne organiziramo i ne promijenimo pravni sustav te odnos prema radu i odgovornosti doći ćemo  u nepovoljniji položaj od onih  koji imaju te kvalitete i više snage da uvedu promjene.

Akademija kao krovna znanstvena i intelektualna neovisna i nepristrana institucija s tradicijom i moralnim autoritetom te kao savjest nacije poziva sve čimbenike u društvu na konsenzus i odricanje od parcijalnih interesa  radi  izlaska iz sadašnjeg teškog stanja.

Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti vjeruje u sposobnost hrvatskog društva da izvrši potrebnu preobrazbu a isto tako  da će i novoizabrani članovi biti dostojni nasljednici svojih znamenitih prethodnika i  da će 

Akademija slijedom svojega poslanja svojim djelovanjem bitno pridonijeti stvaranju nove Hrvatske. – riječi su predsjednika HAZU-a, akademika Zvonka Kusića.

 

 

Znajući da se za članove naše Akademije izabiru (citiram) "znanstvenici i umjetnici, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati",  počašćeni smo i polaskani, rekla bih čak, imali smo sreću, što je naše stručno i javno djelovanje uočeno, a primanje u Akademiju svakako će nam biti poticaj, kako za daljnje stvaralaštvo u našim omiljenim specijalnostima tako i u općem promicanju znanosti i umjetnosti, kojeg je dio i  promišljeno nastupanje u javnosti. Posebno nam je zadovoljstvo što smo primljeni u Akademiju koja je, u sadašnjem trenutku, vođena novom upravom, sve otvorenija prema javnim zbivanjima.

Akademkinja Ivana Weygand Đurašević zahvalila u ime novoizabranih članova HAZU

Osobno smatram pomalo neuobičajenim, da se u ime novoprimljenih uglednika u našu Akademiju – pisaca, jezikoslovaca, povjesničara, pravnika – kojima bolje leži retorička vještina, u ovom svečanom trenutku upravo jedan prirodoslovac zahvaljuje na ukazanom nam priznanju i časti. No, sigurna sam da dijelim uvjerenje svih novih redovitih članova, da nam je želja dograđivati i proširivati projekte Akademije svojim znanjem i kreativnošću, i koliko god to bude moguće, pomicati njihove dosege,  te na različite načine, iako mislim da to ne možemo svi u jednakoj mjeri, utjecati na događaje u društvu.

Tekst i foto: Nives Gajdobranski

Akademija-Art