Već su se pojavila nagađanja da je sljedeća zemlja koju će trebati spašavati – Slovenija. Iako je slučaj Cipra specifičan, uvjeti po kojima mu je odobren paket financijske pomoći od 10 milijardi eura mora biti upozorenje za rubna gospodarstva u eurozoni, pa i za Sloveniju, da svoje financijske i bankarske probleme što prije riješe, pišu slovenski mediji
Nova premijerka Alenka Bratušek poručuje – Slovenija nije Cipar. Slovenija je stabilna država i nema potrebe, a i neprimjereno je, uspoređivati je s Ciprom. Smatram da Slovenija može sama riješiti svoje probleme u javnim financijama, rekla je.
HTV-ova novinarka Anja Konosić u Ljubljani je istražila financijske i bankarske probleme naših susjeda. Dvije najveće državne banke lani su zabilježile pola mlijarde eura gubitaka, prije oporezivanja. Bilance izjedaju nenaplativi krediti, koje su banke nekoć dijelile državnim tvrtkama. Nužno ih je dokapitalizirati, no država novca nema. Manjak u proračunu već je pola milijarde eura.
Više o gospodarskim, ali i drugim prilikama u Sloveniji pogledajte u četvrtak 28. ožujka u emisiji Paralele na Prvom programu HTV-a u 21.35.
Prinos na slovenske državne obveznice s 10-godišnjim dospijećem na sekundarnom tržištu posljednjih je dana u porastu, a u utorak je prvi put nakon listopada prošle godine prešao 6%, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.
Na elektroničkoj burzi MTS u 17.30 očekivane kamate na slovenske desetogodišnje obveznice iznosile su 6,17 posto.
U porastu su od kraja prošlog tjedna, a naglo se povećavaju zadnjih dana nakon nagađanja u stranim medijima da bi Slovenija nakon Cipra mogla postati nova manja članica eurozone s periferije koja će trebati međunarodnu financijsku pomoć, navodi se.
Foto: Reuters
Izvor: HRT
