Nisam spominjao tko je ogovarao Hrvatsku

Premijer Zoran Milanović izjavio je u Bruxellesu da nikada nije spominjao pojedince ili stranke koje u inozemstvu ogovaraju Hrvatsku, ističući da on osobno to nikada nije radio
 
Nisam izrijekom spomenuo nikoga, niti stranku ni bilo kojeg pojedinca, ali u narodu ima izreka koja kaže ‘koga svrbi, taj se češe’. Ja znam što se i kako govorilo na zajedničkim odborima u Europskom parlamentu, znam što je tko i u kojem trenutku rekao, sve je to dokumentirano, postoje videozapisi i znam kakva je igra koja se igra. Do tih se podataka može doći, oni su javni pa se može izvući zaključak koliko su neke stvari korektne i koji se motivi iza toga skrivaju, rekao je Milanović zamoljen da komentira današnje izjave HDZ-ova saborskog zastupnika Davora Ive Stiera.
 
Milanović je istaknuo da se ne može bez argumenata u inozemstvu govoriti o političkim čistkama u policiji i o gubitku administrativnih kapaciteta. Dodao je da je Odbor za unutarnju politiku i sigurnost jednoglasno podupro kandidata za ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije te upitao – je li to politička čistka.
 
Premijer Milanović je najavio kako će se u Hrvatskoj morati otvoriti rasprava i možda u budućnosti organizirati referendum o promjenama u Europskoj uniji o kojima se sada razgovora, a koje određuju njezin budući izgled. Pojasnio je da nije riječ o novom referendumu o ulasku u Europsku uniju, nego o mogućnosti raspisivanja referenduma na kojem bi se se odlučivalo o prihvaćanju nove Europske unije, drukčije od sadašnje.
 
Ovdje se razgovara o stvarima koje određuju budućnost EU-a i Hrvatske na neki način, što otvara jedan potpuno novi okvir. Bit priče je u tome da su stvari o kojima se ovdje razgovora i odluke koje će biti donesene, nešto o čemu mi Hrvatskoj, ljevica, desnica, centar, mi kao politička zajednica, nismo nikada razgovarali, rekao je Milanović nakon završetka summita EU-a.
 
Europska unija u okviru napora na rješavanju sadašnje gospodarske i finacijske krize radi na svom potpunom preustroju, a taj proces bi mogao rezultirati puno čvršćom integracijom, što će tražiti odricanje od jednog dijela nacionalnog suvereniteta. Milanović je rekao da nema monetarne bez fiskalne unije, da se ne može imati zajednički novac bez zajedničke fiskalne blagajne. Mi u Hrvatskoj se moramo dogovoriti što želimo, koji su nam interesi jer su to ogromne stvari, rekao je.
 
Prema pristupnom ugovoru, Hrvatska u sedmogodišnjem razdoblju ima na raspolaganju 13,7 milijardi eura i to nije upitno. Ono o čemu se razgovora jest razdoblje u kojem će moći koristiti sredstva iz svake proračunske godine. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava. Istu mogućnost imale su sve nove članice EU-a.