Skip to content

Nespremni za nepogode: Kakav je sustav za obranu od poplava?

U Hrvatskoj ne postoji djelotvoran sustav upravljanja u kriznim ili izvanrednim situacijama, što se u uvjetima što su vladali ovih dana, a najavljuju se nove snježne oborine, hladnoća i jak vjetar, pokazalo vrlo problematičnim

Nedostatak koordinacije očitovao se svakodnevno, poglavito prilikom čišćenja prometnica, ali i samih gradskih središta.

A, nakon što nad Hrvatskom prođe drugi val sibirske anticiklone, ozbiljno nam prijete poplave.
Uz one ledene, protiv kojih se već bore ledolomci na Dravi i Dunavu, s porastom temperature počet će i otapanja snježnih nanosa koji će podizati razinu hrvatskih rijeka.

A poplave prijete i gradskim ulicama, bilo da je riječ o ‘bljuzgavici’ u unutrašnjosti ili u priobalju pravih bujica što će se niz strme ulice slijevati prema moru. Postojeći kanalizacijski i odvodni sustav neprohodni su pa šahtovi neće moći primiti tu golemu količinu vode.

Na to već neko vrijeme mjerodavne upozorava Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a. Istina, u konkretnom slučaju riječ je o posljedici obilnih kiša. Treba se samo podsjetiti kataklizmičkih slika bujica u Genovi koja je nosila sve pred sobom po gradskim ulicama, pretvorivši ih u paklene vodene prostore, uzimajući ljudske živote i rušeći sve što joj se našlo na putu.
»Voda u pokretu je moćna, neumoljiva i nepredvidiva«, kaže pročelnik Prizmić. Sustav odvodnih kanala nije kapacitiran za prihvat velike količine vode pa se golema masa vode velikom brzinom slijeva kroz ulice i druge uske prostore, prelijeva se i poplavljuje sve pred sobom.

Ta sila vode kreće se brzinom od 1,3 metra u sekundi, a na ljudsko tijelo djeluje silama od 150 N (Newton). Brzina od 3,2 metra u sekundi može rušiti ljude čak i u vodi visine samo 25 centimetara. Pri dubini od 1 metra i brzini od 1,8 metara u sekundi nitko ne može ostati na nogama. Takva brza i opasna voda nosi sve pred sobom. Zato se pročelnik Prizmić zalaže da se izrade planovi i procjene za ugrožene lokacije, pripremi plan evakuiranja svih pristupnih puteva, da se evidentiraju mogući komunikacijski problemi, specifični rizici, žrtve, opasnosti…

»Važno je da se ovaj problem prepozna na razinama jedinica lokalne samouprave kako bi se one pripremile za takve situacije. Štete i ljudski gubici smanjit će se ako se na najširoj osnovi razvije svijest o opasnostima«, kaže Prizmić.

Iako se u dokumentima navodi kako se Civilna zaštita nalazi pod ingerencijom Državne uprave za zaštitu i spašavanje, činjenica je da ona jednostavno ne funkcionira. Barem je tako na priobalnom području Hrvatske. Zanimljivo je da stručnjaci koji su izrađivali stručne procjene o ugroženosti nisu ni u jednom jedinom retku spomenuli mogućnost snježnih padalina. Predvidjeli su mogućnost katastrofa usljed potresa, poplava, požara i drugih nepogoda, ali ne i opasnost od snježnih nanosa. Civilna zaštita, osim toga, nema nijednu postrojbu, ali zato ima zapovjednika koji, paradoksalno je, nema čime upravljati.

Da Hrvatskoj treba odgovarajući sustav obrane zaštite i spašavanja stanovnika i dobara odavno javno upozorava dr. Branimir Molak, navodeći da je takav sustav postojao sve do 1994. i od tada nije ponovo uspostavljen. Političari do sada nisu pokazali spremnost da se pozabave ovom problematikom, zbog čega danas nema kvalitetnog upravljanja u kriznim stanjima.
Izvor: Jadranka Klisović /Vjesnik/

Akademija-Art