NATO će i dalje pridonositi stabilnosti i sigurnosti strateški važnog Balkana te ostavlja svoja vrata otvorena svim zemljama u regiji koje žele ući u Savez i ispunjavaju uvjete za članstvo, poručili su čelnici Sjevernoatlantskog saveza sa summita u Chicagu
U završnoj deklaraciji sastanka na vrhu, šefovi država i vlada članica poručili su da vrata NATO-a ostaju otvorena svim europskim demokracijama koje dijele vrijednosti Saveza, koje žele i mogu preuzeti odgovornosti i obveze članstva. Na summitu u Chicagu Hrvatska prvi put sudjeluje kao članica Saveza, a izaslanstvo, u kojem su i ministar obrane Ante Kotromanović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, predvodi premijer Zoran Milanović.
Čelnici Saveza ističu da su spremni na jačanje dijaloga sa Srbijom, pozivajući je na dodatne napore za konsolidaciju mira na Kosovu. Od kosovskih Albanaca i vlasti u Beogradu traže rješavanje otvorenih pitanja te potvrđuju predanost mirovnoj operaciji KFOR.
Vezano uz Gruziju, čelnici NATO-a potvrdili su odluku iz Bukurešta da će ta bivša sovjetska republika sigurno postati članica, čemu se protivi Rusija. Dali su potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu te zemlje u međunarodno priznatim granicama.
NATO je spreman jačati suradnju i s Ukrajinom, ali je zabrinut zbogselektivne primjene pravde i politički motiviranih procesa, uključujući i one protiv oporbenih čelnika.
Saveznici su sa skupa u Chicagu poručili kako žele jačati partnerstva s međunarodnim organizacijama i nečlanicama diljem svijeta, osobito s Rusijom kroz zajedničko Vijeće NATO-Rusija. NATO je zabrinut zbog ruskih planova o dopremanju vojne sile na granice istočnih savezničkih zemalja, kao i o jačanju vojne nazočnosti u Gruziji, a Moskvu najviše zabrinjava postavljanje proturaketnog štita uz njezine granice.
Šefovi država ili vlada zemalja članica NATO-a proglasili su operativnom prvu fazu proturaketnog štita, namijenjenog zaštiti Europe od napada s Bliskog istoka. To je prvi od četiri koraka prema punom ostvarenju tog obrambenog sustava, utemeljenog na američkoj tehnologiji, čiji se dovršetak planira u razdoblju od 2018. do 2020.
NATO pokušava uvjeriti Rusiju da je ne smatra prijetnjom, za razliku od Irana ili drugih zemalja s balističkim raketama, a Rusija zahtijeva da bude povezana s tim sustavom ili da dobije jamstva da štit ne ugrožava njezinu sposobnost nuklearnog uzvraćanja.
Saveznici s velikom zabrinutošću prate razvoj događaja u Siriji i podupiru Annanov plan za političko rješenje višemjesečne pobune sirijske oporbe protiv dugogodišnjeg predsjednika Bashara al-Asada.
Zabrinuti su zbog širenja nuklearnog oružja i oružja za masovno uništenje, što se osobito odnosi na Iran i Sjevernu Koreju, čiji nuklearni programi već više godina izazivaju bojazan međunarodne zajednice. Ističući da su za diplomatsko rješenje spora s Iranom, saveznici su pozvali Teheran da nastavi šestostrane pregovore i uvjeri svijet da je njegov nuklearni program miroljubiv. Od Sjeverne Koreje zatražili su da prekine sve aktivnosti vezane uz raketni i program balističkih raketa.
Saveznici su na summitu u Chicagu pozdravili produžetak akcije "Oceanski štit" protiv pirata uz rog Afrike do 2014. i nastavak pomorske akcije protiv terorizma na Mediteranu. Odlučili su operativno pojačati pružanje pomoći mirovnoj misiji Afričke unije u Somaliji.
Najvažniji zaključak dosad najvećeg sastanka na vrhu NATO-a je da će Savez afganistanskim snagama sredinom 2013. prepustiti vodeću ulogu u borbenim akcijama diljem te zemlje, a zatim većinu od svojih 130.000 vojnika povući do kraja 2014. Saveznici su se obvezali da će financirati afganistanske snage sigurnosti nakon povlačenja iz te zemlje i već je obećana milijarda dolara.
Akademija-Art
