Ministar financija Slavko Linić i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović- Smiljanec predstavili su u Vladi prijedlog zakona o porezu na nekretnine
Najviše olakšice (od 88 do 95%) daju se za trajno stanovanje uz prijavljeno prebivalište, a odnose se i na nekretnine u kojima stanuju djeca i roditelji, zaštićeni najmoprimci, prijavljeni podstanari, te na koje je sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Za trajno stanovanje porez ne bi smio biti veći od komunalne naknade, a nekima bi bio i manji. Olakšice od 70 do 85% odnose se na nekretnine koje vlasnik povremeno koristi za stanovanje (vikendice). U tu kategoriju ulaze i građani koji se bave iznajmljivanjem apartmana i soba, a za to plaćaju paušale.
Što se tiče olakšica za djelatnost, najveće od 80%, odnose se na industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb, obrazovanje i neprofitne djelatnosti, 60% je za nekretnine u zakupu, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo, 40% se odnosi na trgovinu, a 20% na sve ostale nekretnine u kojima se obavlja djelatnost.
Porez se plaća na sve nekretnine osim onih izvan granica građevinskog područja, a za poljoprivredno zemljište će se oporezivanje odrediti posebnim zakonom. Oslobođeni od poreza su diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i Crveni križ, te nekretnine na miniranom području, javna i kulturna dobra, groblja, deponiji smeća, javni zoološki vrtovi, zračne luke, spomen područja, nacionalni parkovi, sportski objekti, nekretnine koje upotrebljavaju vatrogasci i vjerski objekti. Lokalna samouprava također može, u skladu sa socijalnim programima, osloboditi od poreza umirovljenike, nezaposlene, branitelje ili osobe s invaliditetom koje imaju jednu nekretninu.
Najviše će platiti oni koji imaju najmanje tri stana ili kuće koje ne koriste. To će, prije svega, biti udar na banke i građevinske tvrtke koje drže veliki stambeni fond prazan, a ne žele mu spustiti cijenu, istaknuo je Linić. Primjena novog poreza trebala bi smanjiti cijene i oživjeti tržište nekretnina, a posebno će pospješiti legalizaciju objekata, sređivanje zemljišnih knjiga i prijavu iznajmljivanja stanova koji su dosad uglavnom izdavani ‘na crno’. Od toga očekujemo ogromne efekte, možda ne odmah u prvoj godini dok će se novi sustav tek uhodavati, ali idućih godina će se Hrvatska značajno promijeniti nabolje, smatra Linić.
